Sigurnost i zdravlje na radu međudisciplinarno je područje koje se bavi zaštitom sigurnosti, zdravlja i dobrobiti ljudi koji rade. Oko 6500 ljudi svaki dan umre zbog nesreća na poslu, kao i zbog bolesti povezanih s radom. To je 2,3 milijuna smrti godišnje.
Godine 2003. Međunarodna organizacija rada (MOR) odlučila je 28. travnja proglasiti Svjetskim danom sigurnosti i zdravlja na radu, kako bi potaknula, poduprla i osnažila potrebu kontinuiranog stvaranja sigurne i zdrave kulture, smanjenja ozljeda na radu, nezgoda, bolesti i smrtnih slučajeva na globalnoj razini.
Ove godine taj dan obilježava se s naglaskom na temu sigurnog i zdravog radnog okruženja kao temeljnog načela i prava na radu. U lipnju 2022. Međunarodna konferencija rada (ILC) odlučila je uključiti „sigurnu i zdravu radnu okolinu” u okvir temeljnih načela i prava na radu MOR-a. Ovom prilikom Konvencija o sigurnosti i zdravlju na radu, br. 155 i Promotivni okvir za Konvenciju o sigurnosti i zdravlju na radu, br. 187 proglašene su temeljnim konvencijama. Kao rezultat ove odluke, sve države članice, čak i ako nisu ratificirale predmetne konvencije, imaju obvezu, koja proizlazi iz same činjenice članstva u Organizaciji, poštivati, promicati i ostvarivati, u dobroj vjeri i u skladu s Ustavom, načela koja se tiču temeljnih prava koja su predmet tih konvencija.
Prilika je po 16. put 28. travnja obilježiti i Nacionalni dan zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, koji je na inicijativu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i uz potporu Gospodarsko-socijalnog vijeća, proglasio Hrvatski sabor 1. lipnja 2007. godine.
- travnja također je Međunarodni dan sjećanja na poginule i ozlijeđene radnike, koji sindikalni pokret obilježava diljem svijeta od 1996. godine. Potreba je naglasiti da je glavni cilj programa sigurnosti i zdravlja spriječiti ozljede na radnom mjestu, bolesti i smrti, kao i patnju i financijske poteškoće koje ti događaji mogu uzrokovati radnicima, njihovim obiteljima i poslodavcima. Preporučene prakse koriste proaktivan pristup upravljanju sigurnošću i zdravljem na radnom mjestu. Tradicionalni pristupi često su reaktivni i zakašnjeli, problemi se rješavaju tek nakon što se radnik ozlijedi ili razboli, objavi se novi standard ili propis, ili ako vanjska inspekcija pronađe problem koji se mora riješiti. Ove preporučene prakse prepoznaju da je pronalaženje i otklanjanje opasnosti prije nego što uzrokuje ozljedu ili bolest, daleko učinkovitiji pristup.
Uspješni sigurnosni i zdravstveni sustavi u tvrtkama imaju sljedeća pozitivna obilježja: rukovoditelji su predani provedbi mjera za sigurno i zdravo radno okruženje; radnici su aktivno uključeni u program preventivnih mjera; uspostavljen je sustav za prepoznavanje i kontrolu opasnosti; ostvarena je usklađenost s propisima; redovito se provodi osposobljavanje o sigurnim radnim praksama; unutar radne sredine primjenjuje se međusobno poštovanje, briga i otvorena komunikacija u atmosferi koja pogoduje sigurnosti; teži se stalnom poboljšanju i unapređivanju sigurnosti i zdravlja radnika.
Uvijek budi oprezan
Sigurnost je i pojedinačna i kolektivna odgovornost koja počinje s Ja/Ti/Mi i jednostavna je kao ABC (Uvijek budi oprezan). Moralno je osigurati da se radnici vrate kući sigurni i zdravi na kraju svakog radnog dana. Istraživanja pokazuju da su radnici produktivniji na radnim mjestima koja su posvećena zdravlju i sigurnosti. Dobro zdravlje i sigurnost na radu osiguravaju dugoročne koristi za vas, vaše poslovanje i širu zajednicu.
Važno je implementirati sustav upravljanja zdravljem i sigurnošću kao sastavni dio poslovanja. To uključuje opću politiku koja utvrđuje predanost, odgovornosti dodijeljene pojedincima i dogovore s detaljnim načinima kontrole rizika i primjeni općih načela prevencije.
Zajednička je misija poslodavaca i predstavnika radnika svakodnevno surađivati i djelovati u izgradnji kulture sigurnosti na svim mjestima i cijelo vrijeme. Vlada je odgovorna za pružanje infrastrukture, kvalitetnog i provedivog zakona i propisa, razvoj nacionalne politike i programa te sustav inspekcije za provođenje usklađenosti sa zakonodavstvom i politikom o sigurnosti i zdravlju na radu. Poslodavci su odgovorni za sigurno i zdravo radno okruženje, a radnici imaju odgovornost raditi na siguran način, zaštititi sebe i ne ugrožavati druge, poznavati svoja prava i obveze te sudjelovati u provođenju preventivnih mjera.
Formalne rasprave prilikom donošenja ili izmjene zakona nisu dovoljne. Nadležni Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo i Hrvatski sabor moraju se aktivnije i kontinuirano angažirati na pitanjima sigurnosti i zdravlja na radu. Nelogično je da je posljednja tematska rasprava odbora o zaštiti na radu bila prije gotovo 7 godina!
Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu i Nacionalni dan zaštite na radu u Hrvatskoj, jedinstvena su prilika za sve; poslodavce, zaposlenike, vladu i sabor, da razmisle o tome, kako rad učiniti sigurnim i zdravim, i što je potrebno dodatno činiti da se očuva radna sposobnost radnika i omogući duži radni vijek, a time i dobro zdravlje u trećoj životnoj dobi.
Djelujući zajedno možemo izgradili pozitivnu kulturu sigurnosti i zdravlja. Kroz učinkovit socijalni dijalog, vlada i socijalni partneri, uz uključivanje relevantnih stručnjaka trebaju aktivno sudjelovati u svim fazama procesa donošenja odluka o zaštiti na radu i zaštiti zdravlja radne populacije. Ovo je važno – od razvoja i revizije politike i regulatornih okvira zaštite na radu za rješavanje stalnih i novih izazova do stvarne primjene na razini radnog mjesta. Socijalni dijalog ne samo da pridonosi poboljšanju politika i strategija sigurnosti i zdravlja na radu, već je također ključan za izgradnju vlasništva i predanosti, olakšavajući put njihovoj brzoj i učinkovitijoj provedbi.