Prosječna plaća u Hrvatskoj u svibnju je prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) iznosila 6.352 kune i mnogi će na to reći da našim građanima plaća u prosjeku raste iz mjeseca u mjesec i da se nemaju na što žaliti.
Osobito će to reći oni koji rade u iznadprosječno plaćenim djelatnostima. Najveću prosječnu neto plaću u svibnju imali su zaposleni u proizvodnji kokosa i rafinerije naftnih proizvoda, i to 16.053 kuna, te zaposleni na vađenju sirove nafte i prirodnog plina, s prosječnom plaćom od 15.787 kuna.
Niska medijalna plaća
Ali mnogo više o Hrvatskoj i plaćama govori medijalna neto plaća, a ona je u svibnju iznosila 5252 kune, što znači da je polovina zaposlenih imala manju, a polovina veću od tog iznosa. Dakle, više od 700 tisuća zaposlenih radnika u Hrvatskoj prima plaću manju od 5252 kune.
Među najslabije plaćenim zanimanjima u svibnju 2018. bili su radnici na pripremi i usluživanju hrane i pića s prosječnom plaćom od 4140 kuna, zatim zaposleni u proizvodnji kože i srodnih proizvoda s prosječnom plaćom od 4155 kn, te u proizvodnji odjeće s prosječnom plaćom od 4251 kn.
U prerađivačkoj industriji, trgovini na veliko i malo, te u građevinarstvu je više od polovice zaposlenih, a to su zanimanja koja su ispodprosječno plaćena.
Plaća nedostatna za život
Plaća radnika sadrži često i izdatke vezane za rate kredita, kupovanje na rate pa je raspoloživi dio plaće za radnike manji od onog koji nam se statistički nudi. U Hrvatskoj se ne prati statistički koliko je prosječan iznos rate kredita građana.
S najavljenim poreznim promjenama radnici s malim i prosječnim plaćama neće dobiti ništa, a oni se najviše iseljavaju. Ali će zato s poreznim promjenama od 1.000 do 2.000 kn dobiti oni s visokim menadžerskim plaćama, koji imaju bruto plaće 40.000 kn.
