Dana 4. listopada 2021. na inicijativu Sindikata grafičara i medija, kao i paralelnu inicijativu poslodavca, održan je sastanak s ravnateljem Centra za restrukturiranje i prodaju, g. Milanom Plećašem, a s ciljem iniciranja nužnih odluka za dugoročni nastavak poslovanja i očuvanje radnih mjesta u tiskari Vjesnik d.d. Sastanku su ispred radnika prisustvovali Tvrtko Gretić glavni sindikalni povjerenik, Darije Hanzalek predsjednik Sindikata grafičara i medija, te Krešimir Sever predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata kojima uvelike možemo zahvaliti brzo održavanje sastanka. Važan sudionik sastanka bio je Ilija Nedić, predsjednik uprave Vjesnika d.d.
Relokacija i obnova pogona kao rješenje
Predstavnici radnika podsjetili su da se tiskara Vjesnik d.d. nalazi u situaciji u kojoj je potrebno razgovarati i donijeti odluke o načinu dugoročnog nastavka poslovanja. Jednim od razloga višegodišnjeg zapostavljanja ulaganja prepoznaju pokrivanje troškova poslovanja lista Vjesnik od strane tiskare koje je trajalo do 2008. godine. Tiskara je par godina kasnije došla u predstečajni postupak, a u kojem je ostala bez dijela vrijednih nekretnina s obzirom da su one prešle u vlasništvo Republike Hrvatske odnosno njezinih tijela i subjekata. U cijelom razvoju događaja najveći teret podnijeli su radnici tiskare Vjesnik d.d., s obzirom da su razina prava i broj radnika prepolovljeni. No, tiskara i danas zapošljava oko 180 radnika i dalje je jedna od značajnijih tiskara u Hrvatskoj te i dalje tiska mnoge vodeće novine i revije.
Predstavnici radnika naglasili su kako treba hitno izvršiti modernizaciju i postaviti temelje za dugoročan uspješan rad kao i očuvanje radnih mjesta. Istaknuli su da prostor Vjesnikovog nebodera u centru Zagreba, u kojem tiskara posluje, istovremeno ima veliki potencijal za vlasnika, ali i pretežno prazan i neiskorišten on sada predstavlja ogromno opterećenje u radu tiskare. Zaključili su da se preseljenje tiskare na primjerenu lokaciju u prostor po mjeri, uz zamjenu i reparaciju dotrajalog tehnološkog parka, te potom iskorištavanje postojećeg prostora u centru Zagreba od strane vlasnika u njegovom punom potencijalu, nameće kao logično rješenje.
Tiskara opterećena Vjesnikovim kompleksom
Predsjednik uprave Ilija Nedić dodatno je upoznao o problematici poslovanja u trenutnim okolnostima. Dovoljno je spomenuti da je tiskara svojevrstan nositelj održavanja i troškova režija za cijeli kompleks, a u čemu prema njegovim riječima nedovoljno sudjeluju ostali suvlasnici, bez obzira da li aktivno koriste ili ne koriste prostore. Predugo su usporeni i odgađani procesi obnove i održavanja tiskarskih strojeva koji su doveli do situacije u kojoj su nužna ulaganja u nove strojeve, a koja je jedino logično ostvariti istovremenim preseljenjem na adekvatniju lokaciju i prostor po mjeri današnjih tiskara.
Tiskara i dalje radi na uslugu klijentima, no izazovi su sve veći i nužno je poduzeti dugoročna rješenja. Uprava je uz odobrenje nadzornog odbora sačinila više projekcija odnosno rješenja projekta obnove tehnološkog parka i relokacije tiskare.
Etažiranje kao preduvjet rješenja?
Ravnatelj Centra za restrukturiranje i prodaju, g. Plećaš istaknuo je kako smatra da je presudno u što kraćem roku riješiti pitanje etažiranja cijelog poslovnog kompleksa u čijem dijelu se nalazi i tiskara, te da se potom može razgovarati o mogućim rješenjima. Dao je do znanja da od ulaska u Europsku uniju više nije za očekivati da država investira u proizvodne pogone i slično, odnosno da daje direktne subvencije.
Predstavnici radnika i poslodavca predložili su da se o rješenjima razgovara sada, paralelno dok se provodi postupak etažiranja, jer se odluke trebaju donijeti u kraćem roku. Naglasili su da ni u predstečajnoj nagodbi prostori na koje je država prebila svoja potraživanja nisu bili etažirani. Uz to u većini predstečajnih postupaka inače se znatan dio potraživanja otpisuje, a ovdje je tiskara podnijela podmirenje svih potraživanja vjerovnika. Na kraju, i sada se dobro zna koji je preostali idealni udio tiskare u cjelokupnom kompleksu nekretnine, ali i na koje se to konkretne prostore odnosi, iako još nije upisano kroz etažiranje.
U pogledu otvorenosti i pokretanju samog postupka razgovora možemo biti zadovoljni, ali zasad to je sve, jer do konkretnih rješenja trebati će očito još truda.