Tvrtke bi radnicima trebale omogućiti 30 dana godišnjeg odmora

Tvrtke bi radnicima trebale omogućiti 30 dana godišnjeg odmora

Planiramo li otputovati negdje na ljetovanje tijekom narednih mjeseci? Koliko dana godišnjeg odora je uopće potrebno kako bi se doista odmorili od posla? U kojim tvrtkama i institucijama radnici imaju najviše dana godišnjeg odmora? Provođenjem istraživanja o navikama građana kada je u pitanju korištenje godišnjeg odmora, u kojem je sudjelovalo preko 1000 ispitanika, MojPosao je doznao odgovore na ova pitanja.

Najduže odmaraju radnici hrvatskih institucija

U prosjeku, ispitanici imaju 23,8 dana godišnjeg odmora, što je 1,8 dan više nego prošle godine. Najviše dana godišnjeg odmora imaju zaposleni u hrvatskim institucijama (ministarstvima, zavodima, agencijama i slično), u prosjeku čak 28 dana. Djelatnici stranih institucija imaju pravo na 25 dana godišnjeg odmora, a zaposleni u državnim tvrtkama na 26 dana. Privatne tvrtke u pretežno stranom vlasništvu svojim radnicima prosječno omogućuju 24 dana godišnjeg odmora, dok najmanji predah od posla mogu uzeti zaposleni u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu, 23 dana.

Kad je u pitanju trajanje godišnjeg odmora najbolje je raditi u velikim tvrtkama, jer tamo radnici u pravilu odmaraju najduže – 25 dana godišnje. Prosječno trajanje godišnjeg odmora radnika tvrtki srednje veličine iznosi 24 dana, a u malim tvrtkama samo 22 dana.

Gotovo polovica ispitanika (48%) je zadovoljna brojem dana godišnjeg odmora koje imaju na raspolaganju, dok 52% ipak priželjkuje više dana. Oni koji bi se htjeli duže odmarati smatraju da je 30 idealan broj dana godišnjeg odmora.

Ove godine radnici u većoj mjeri očekuju regres

O postupnoj normalizaciji tržišta svjedoči i podatak o rastu broja radnika koji očekuju regres ove godine. Naime, dok je lani isplatu regresa očekivao tek svaki četvrti zaposleni u Hrvatskoj, taj postotak ove godine je znatno viši i iznosi 39%. Također, došlo je i do rasta očekivanog iznosa regresa pa tako radnici očekuju isplatu regresa u prosječnom iznosu od 1.963 kune, za razliku od prošle godine kada su predviđali primitak regresa od 1.805 kuna. Najizdašnijim regresima se nadaju radnici stranih institucija (2.456 kuna), privatnih tvrtki u pretežno stranom vlasništvu (2.148 kuna) i domaćih privatnih tvrtki (1.853 kune). Najmanji regres očekuju osobe zaposlene u državnim tvrtkama (1.467 kuma) i institucijama (1.463 kuna).

Nakon 2020. idemo na zasluženo ljetovanje

Ove godine na ljetovanje namjerava otići 71% građana, što je znatno više nego pandemijske 2020., kada je putovanje planiralo svega 44% građana. Čak 86% onih koji su odlučili putovati planira ljetovati unutar granica Hrvatske, dok 14% ispitanih svoj odmor kani provesti u inozemstvu.

Ispitanici koji će ove godine preskočiti ljetovanje kao glavni razlog navode nedostatak financijskih mogućnosti. Tek manji broj ispitanika na ljetovanje ove godine ne ide zbog situacija s epidemijom koronavirusa.