Vlast je posebno kvarljiva u najnovijim članicama i zemljama koje su najteže pogođene ekonomskom krizom
Tri četvrtine građana Europske unije smatra da je korupcija “veliki i rasprostranjen” problem u njihovoj zemlji, rezultati su upravo objavljenog istraživanja u Londonu. I pored svih briselskih pravila za borbu protiv primanja i davanja mita, EU ne uspijeva iskorijeniti potkupljivost među službenicima, posebno u novim članicama, koje samo što su prošle kroz navodno strogu kontrolu pravnog sustava.
Na temelju studije Komiteta za standarde u javnom životu, savjetodavnog tijela britanske vlade, zaključuje se još i da je vlast posebno kvarljiva u zemljama EU koje su najteže pogođene ekonomskom krizom. Tamo je povjerenje građana u institucije na izuzetno niskoj razini, pa u prosjeku 90 posto anketiranih izjavljuje da je u njihovoj sredini zavladala korupcija. Ogorčenost je najveća u Grčkoj, gdje čak 99 posto ispitanika primjećuje da su javni službenici podmitljivi. Slijede Portugal, Italija, Španjolska i Irska. Hrvatska nije spomenuta. Nije bila anketirana.
Britanska vlada je naručila ovo istraživanje zbog, kako prenose tamošnji mediji, osjetnog pada povjerenja Britanaca u državni aparat. Događaj koji je natjerao mnoge Britance da se zapitaju kako funkcionira njihova demokracija bio je skandal iz 2009. godine, kada su mediji otkrili da poslanici troše novac poreznih obveznika na svoj privatni luksuz, tj. popravke teniskih terena, čišćenje bazena i otplaćivanje kredita. Studija je pokazala da razočaranost državnom upravom nije trend samo u Britaniji, već da su “promjene stavova javnosti” primjetne “širom zapadnih demokracija.” Susretanje s korumpiranim činovnicima nije više rijetkost – gotovo petina anketiranih u Italiji i Grčkoj tvrdi da je u posljednjih godinu dana od njih traženo mito.
Uspješni, lijepi i podmitljivi
Ovo je samo jedno od istraživanja, koja u posljednje vrijeme ukazuju na zabrinjavajuću razinu korumpiranosti u Europskoj uniji. Krajem prošle godine pojavila se jedna studija u Njemačkoj, prema kojoj u svim zemljama Europske unije, osim u Danskoj, većina stanovnika primjećuje podmitljivost političara i birokracije na lokalnoj i nacionalnoj razini. Kada bi se korupcija mjerila samo na temelju percepcije građana, Danska bi bila najmanje pogođena korupcijom, a Grčka najviše. Njemački su istraživači zaključili da je loša uprava relativno rijetka i u Finskoj i Švedskoj, ali karakteristična je za Italiju, Bugarsku i Rumunjsku.
Bugarski i rumunjski primjeri pokazuju da je korumpiranost najveća upravo u zemljama koje su posljednje provjeravane. Hrvatska to dodatno potvrđuje, pošto je u trenutku kada je prošloga ljeta ulazila u Europsku uniju, 90 posto hrvatskih poslodavaca i biznismena kazalo da posluje uz obavezno plaćanje mita.
Bruxelles inzistira na tome da se buduće članice Europske unije uhvate u koštac s problemima organiziranog kriminala, namještenih natječaja i tendera, progona uzbunjivača i tajnog financiranja političkih stranaka.
Međutim, kako je to i Europska komisija prošloga mjeseca istaknula u svome izvještaju, upravo su ovo nevolje s kojima se suočava cijeli Blok. U izvještaju piše da 76 posto građana Europske unije doživljava svoju zemlju kao korumpiranu, 56 posto tvrdi da su se u posljednje tri godine ustanove u tom smislu još i više iskvarile, dok osam posto otkriva da je od njih traženo mito.
Kao posebno koruptivni istaknuti su poslovi s državom, ugovaranje javnih radova i pojavljivanje na tenderima. Zbog takvih makinacija Europska unija svake godine izgubi 120 milijardi eura.
Zaključak komisije je da se briselski klub mora posvetiti borbi protiv korupcije i utaji poreza, jer one ne samo da ispumpavaju novac iz proračuna EU, već i ubijaju povjerenje građana u demokratske institucije.
