U organizaciji Zavoda za unapređivanje zaštite na radu i suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca, Savezom samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisnim hrvatskim sindikatima, Maticom hrvatskih sindikata i Hrvatskom udrugom radničkih sindikata u Kući Europe u Zagrebu održan je okrugli stol na temu „Kako unaprijediti socijalni dijalog u području zaštite na radu“.
Ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu Vitomir Begović, podsjetio je da je ideja socijalnog partnerstva dobila svoj prepoznatljiv institucionalni profil potkraj 19. stoljeća, kada je u Njemačkoj provedbom zakonskih reformi definirano osiguranje radnika od pojedinih rizika, kao što su starost, bolest, nesreća na radu. U Njemačkoj te drugim europskim zemljama uspostavljeni su i mehanizmi industrijske demokracije te radničke participacije, čime je otvoren prostor dijaloga i suradnje između radničkih i organizacija poslodavaca te njihovih predstavnika.
Na europskoj razini socijalni dijalog je integralni dio pravne stečevine Europske unije na temelju članaka 138. i 139. Ugovora o osnivanju Europske zajednice. U skladu s odredbama Ugovora, socijalni partneri EU imaju važnu ulogu pri osmišljavanju i provedbi politika zaštite na radu i zaštite zdravlja te u promicanju sigurnog i zdravog radnog i životnog okruženja.
1994. godina – utemeljen GSV
U našoj zemlji prije 24 godine, 21. siječnja 1994., polazeći od aktualne situacije i zajedničkih interesa Vlada RH, poslodavci i sindikati postigli su dogovor o institucionalnom socijalnom dijalogu i zaključili Sporazum kojim je utemeljeno Gospodarsko-socijalno vijeće. Dajući dužnu pažnju tom povijesnom danu i odnosima socijalnih partnera, Hrvatski sabor je na sjednici 12. listopada 2007. donio odluku o proglašenju 21. siječnja Danom socijalnog partnerstva u Republici Hrvatskoj. Nema nikakve dvojbe da socijalni dijalog i partnerstvo predstavljaju najučinkovitiji način pronalaženja zajedničkih rješenja i oblikovanja prijedloga mjera kojima se otvara perspektiva razvoja, zapošljavanja, boljih uvjeta i zaštite na radu, socijalne sigurnosti te promovira socijalna uključenost, socijalna pravda i solidarnost.
Godišnje 13.000 ozljeda na radu
Godišnje se registrira nešto više od 13.000 ozljeda na radu, od čega oko 15 posto teških, 18 smrtnih slučajeva. Pored toga, na putu na posao i s posla ozlijedi se oko 3.000 radnika. U prošloj godini je stopa bolovanja bila 3,29, a svaki dan je s rada bilo odsutno 44.000 radnika. U proračun HZZO-a kao poseban doprinos za zaštitu zdravlja na radu uplati se godišnje oko 570 milijuna kuna. Nisu li ovi pokazatelji dovoljan motiv za socijalni dijalog i akciju? U boljoj zaštiti na radu interes mogu pronaći svi, poslodavci, sindikati, radnici i država, a socijalni dijalog to može omogućiti.
Denis Redžepagić, u ime Predstavništva Europske komisije u Zagrebu, istaknuo je kako je tema ovog okruglog stola izuzetno interesantna, što govori i velik odaziv, odnosno ispunjena dvorana od 100 mjesta. Socijalni dijalog i zaštita na radu prioritetno su područje Europske komisije, te su dio Europskog stupa socijalnog prava, koji su čelnici EU proglasili na sastanku na vrhu u Göteborgu u studenome 2017., a kojim je utvrđeno 20 ključnih načela i prava kojima će se podupirati pravedna tržišta rada i sustavi socijalne skrbi i njihovo dobro funkcioniranje.
Međuovisnost radničkih vijeća, sindikata, povjerenika zaštite na radu i poslodavaca
U osiguranju temeljnih interesa radnika značajno mjesto zauzima pravo suodlučivanja. Prava i obveze u nadležnosti radničkih vijeća, povjerenika radnika za zaštitu na radu i predstavnika radnika u organu poslodavca ukazuju na njihov značaj ne samo u zastupanju i zaštiti prava zaposlenih, nego i u oblikovanju industrijskih odnosa kod poslodavca. Između radničkog vijeća, sindikata, povjerenika radnika za zaštitu na radu i poslodavca postoji međuovisnost interesa kroz proces obavješćivanja, savjetovanja i suodlučivanja. Direktivom 89/391/EEZ i brojnim smjernicama uređeno je pravo na radničku participaciju, pravovremeno savjetovanje poslodavca s radnicima i radničkim predstavnicima.
Predstavnici sindikata i poslodavaca u Upravnom odboru Europske agencije za zaštitu na radu osvrnuli su se na socijalni dijalog na razini EU i RH, te govorili o načinu rada i donošenju odluka u samom odboru, a ujedno su predstavili i glavne aktivnosti EU-OSHA-e. Govoreći o socijalnom dijalogu i ulozi socijalnih partnera kod nas, istaknuto je kako – kad je riječ o tržištu rada, radnim odnosima, nezaposlenima, socijalnim pravima i zaštiti na radu – poslodavci naglasak stavljaju na fleksibilnost i zaposlenost, sindikati na sigurnost, a Vlada RH na zaposlenost, no svima je zajedničko da žele što kvalitetniji dogovor za dobrobit ovog društva.
Zaštita na radu nije trošak, već investicija
Sindikati ističu kako zaštita na radu nije trošak, nego investicija, a jedan od novih oblika financiranja zaštite na radu i osiguranja od štete može biti kroz paritetne fondove, čiji je model zaživio u, primjerice, Belgiji i Njemačkoj. U Hrvatskoj postoji samo jedan kolektivni ugovor iz zaštite na radu, u Petrokemiji Kutina, kojim su obuhvaćena prava i obveze 25 povjerenika ZNR-a i njihovih zamjenika, s time da koordinator profesionalno obavlja mandat, nakon čega se vraća na svoj prethodni posao.
Na skupu su svi sudionici naglasili da zaštita na radu nije trošak, već investicija, a time i zajednički interes i obveza poslodavaca, sindikata, radnika i društvene zajednice. Polazeći od zakonodavnih i institucionalnih uvjeta od mikro do nacionalne razine, na okruglom stolu je zaključeno da prostora i potrebe za napredak u području zaštite na radu ima, a preko socijalnog dijaloga moguće je pridonijeti u svakoj radnoj sredini, sektoru i nacionalnoj razini u sprječavanju nezgoda, ozljeda na radu, profesionalnih i bolesti povezanih s radom.
