Izvršni odbor UNI Global Uniona održao je svoju 26. sjednicu 9. i 10. studenog 2022. u hibridnom obliku, s većinom sudionika u sjedištu UNI-ja u Nyonu Švicarska, te ostalim sudionicima prisutnim na ZOOM platformi.
U samom uvodu sastanka UNI je pozdravio pobjedu Luiza Inacia Lule da Silva poznatog kao Lula na predsjedničkim izborima u Brazilu, kao pobjedu demokracije i radništva nad četverogodišnjom vladavinom krajnje desnice temeljene i na mnogim lažnim vijestima. To se gleda znatnim preokretnom u Južnoj Americi ali svijetu, kao potvrdu da građani i demokracija mogu pobijediti pred isključivošću, neistinama i prisilom.
Mnogi izazovi, još više aktivnosti
Christy Hoffman glavna tajnica UNI-ja u svojem uvodu naglasila je da se nalazimo u tamnim vremenima u kojima nam prijeti globalni rat, klimatske promjene i katastrofe, te na kraju inflacija diljem svijeta koja pogađa radnike i smanjuje vrijednost njihovog rada. Sve to uvodi svijet i mnoge zemlje u recesiju, rast kamata i povratak prema politikama oštre štednje, a u političkom pogledu okretanje mnogih prema desnici.
UNI je u proteklom periodu i upravo u vrijeme COVID-a i globalnog lockdowna pojačao svoje aktivnosti, no nema vremena za odmor i nastavlja se s radom. UNI i dalje uporno radi na organiziranju diljem svijeta, s dobrim rezultatima C.O.Z.Z.-a u srednjoj Europi, sklapa globalne ugovore i aktivan je među svim velikim poslodavcima. U ovim vremenima mnogi su izazovi i u financijskom pogledu, no poslovanje UNI-ja je čvrsto i stabilno.
Ekonomska kriza ne odražava se u nedostatku bogatstva, nego u njegovoj distribuciji sve dalje od radnika. Uz tu atmosferu u kojoj se nalazimo, UNI postiže rezultate i nalazi entuzijazam među radnicima i mnogim mladim ljudima spremnim da se bore za svoja prava, a što ponovno potvrđuje važnu ulogu sindikata, da upravo u ovim tmurnim vremenima budu svijetlo koje nas vodi u budućnost.
Kapital nas je doveo u novu globalnu krizu i inflaciju
„Ni COVID ni rat u Ukrajini nisu glavni razlozi zašto smo ušli u novu globalnu krizu i galopirajuću inflaciju“ – tvrdi Daniel Kostzer glavni ekonomist Internacionalne konfederacije sindikata (ITUC) koji je pružio kratak pregled na Globalnu ekonomiju. Pravo pitanje koje mnogi još ne postavljaju jest: Jesmo li u novoj epizodi krize, ili se nalazimo pred novom razinom krize, različitom od dosadašnjih kriza?
Inflacija i njezin rast nisu posljedica samo napada Rusije na Ukrajinu, niti COVID krize, iza njih se kriju drugi dublji razlozi koji su postojali i ranije. Globalno pitanje zaposlenosti ne izgleda tako loše, no trajan problem ostaje kako stoje plaće i distribucija vrijednosti stvorene radom. Raste zaduženost na svi razinama; od država, preko poduzeća, do obitelji. Prisutne su intervencije država, ali i dalje sve slabiji rast. U odnosu na travanj 2022. sve prognoze su u padu i korigiraju se dodatno u negativnom smislu. Cijene hrane i dalje rastu, ali su počele stagnirati, također cijene energenata su prestale rasti i počele su stagnirati. No inflacija ne stagnira i dalje raste. Temeljna inflacija, bez cijena hrane i energije, veća je od očekivanog. Stvarna vrijednost plaća koja je rasla godinama 1-3%, sada se predviđa u padu za 2%. Ako se iz ovih podataka izuzme Kina situacija je još gora.
Kako smo završili ovdje? Globalno gledano, posljednjih godina kapital se počelo investirati točnije trošiti u smjerovima koji su sve manje korist i poticanju razvoja poslovanja. Najbolji primjer su projekti usmjereni u lansiranje nekoliko milijardera u svemir, koji, osim što su primjeri besramnog luksuza, nemaju pravu vezu s razvojem proizvodnje, gospodarstava i boljeg života radnika, građana i zajednica. Nadalje tu su mnoga spekulativna ulaganja usmjerena na zarade istih spekulativnih investitora a ne razvoja kompanija čiji su oni kratkoročni vlasnici. Poznato je da se govori da je preko polovina današnjih ulaganja čisto spekulativna s ciljem zarade investitora na dionicama, bez ikakvog interesa za kompaniju, njezinu dobrobiti i budućnost. Daljnji primjeri odvajanja kapitala od kompanija i proizvodnje su otimanje profita, čak i dogovaranje odnosno kupovina dionica s ciljem poticanja i rasta njihovih cijena.
Dakle, osnovni razlog sadašnje krize jest što se godinama nije dovoljno ulagalo u produktivnost poslovanja i razvoj novih postrojenja i tehnologija. Trošilo se na druge strane u osobnu korist i luksuz kapitalista. Proizvodnja i mnoge kompanije su zapostavljene. S druge strane produktivnost rada i radnika raste, pa kapital očekuje od njih da oni sve to nadoknade. Stoga plaće i dalje ne prate produktivnost rada, odnosno ne rastu koliko bi trebale.
S druge strane vlasnici kapitala žele nastaviti živjeti još bolje nego do sada. Stoga kapital na različite načine disciplinira rad i radnike. Isprobane metode su outsourcing, globalizacija i nejednaki standardi s ciljem rušenja prava, netipični oblici rada, te nastojanja i trendovi smanjenja sindikalnog članstva. Uz to ne stvara se dovoljno dobrih i kvalitetnih radnih mjesta.
Sve se to provodi u svrhu represije plaća i prava radnika, ne samo lokalno već i globalno. Udio koji radnici dobivaju globalno se u posljednjih godinu dvije smanjio sa 53,9% na 52,6%. To se na prvi pogled čini nevažnim ali to su milijarde i milijarde dolara, to je razina BDP-a na Kanade ili Rusije. To znači da je svakome radniku diljem svijeta godišnje oduzeto 532 U$ od rezultata njegovog rada u korist kapitala. Štoviše, u razvijenim zemljama koje zapošljavaju 680 milijuna radnika, svakom radniku oduzeto je 1.320 U$ godišnje u korist kapitala.
Proizvodnja hrane postaje koncentrirana na najveće kompanije, a većina njih povećala je svoje profite za 20%, neke čak i za 80%. Zemlje u razvoju imaju sve veći dug, a povećavaju se i kamate koje moraju podmiriti. U suštini one doslovce moraju samo izvoziti sva svoja bogatstva. Dakle, manjina najbogatijih zarađuje sve više doslovce na gladi većine.
„Ovo što prolazimo rezultat je korporativne pohlepe te još izraženije distribucije dobiti i kapitala prema vlasnicima i dioničarima, a na štetu ulaganja u proizvodnju i rad. Više se ne investira u poslovanje kompanija i radnike, nego u bogatstvo njihovih vlasnika. Sve to moralo je ostaviti posljedice“ – naglašava Kostzer u svojoj prezentaciji.
Promjene u korist svih
U ovim okolnostima kriza udara radnike sve više, ali posluje se kao i inače te se pokušava i dalje s politikama štednje i prebacivanjem tereta na radnike i građane koji čine većinu. Sve to kako bi i u krizi bogati živjeli jednako i još bolje. Rezanjem prava smanjiti će se prostor radnicima i građanima da održe sadašnji način i tjerati će ih se prema lošijem životu.
Treba se boriti i protiv sve prisutnije globalne mantre poslodavaca da ne mogu naći vješte i educirane radnike, a što je također jedna od zabluda u koje nas tjeraju, jer nikada ljudi nisu bili toliko educirani i školovani. Istina, obrazovne ustanove trebaju pratiti trendove, no izjava da radnici nisu dovoljno educirani, da mladi nemaju dovoljna znanja, jednostavno ne stoji. U konačnici uz pravu motivaciju i uvjete mnogi radnici, ne samo mladi, biti će spremni prilagoditi se izazovima budućnosti.
Kako se možemo boriti s inflacijom? Prvo se plaće trebaju uskladiti s inflacijom. Što su više plaće, odnosno što su dalje od granice minimuma troškova života, to su otpornije na inflaciju. Kolektivno pregovaranje je stresno, ali ne smije se previše čekati na pregovore, zato jer veliki periodi stvaraju velika očekivanja, a ako se nakon njih i postigne rezultat opet moguće neće biti dovoljan napredak da nadoknadi sve prethodno.
U konačnici ne treba se boriti protiv promjena ni u pogledu tehnologija, društvenih i radnih odnosa niti prelasku na zelene energije. Nužno je biti uključen u te promjene, voditi te promjene i raditi na definiranju njihovog jasnog smjera, a jednako su važne pravovremene i nedvojbene regulacije ovih procesa kako bi bili u interesu građana i radnika.
Organiziranje postaje i digitalno
Andy Snoody izvijestio je o mnogim aktivnostima i rezultatima na organiziranju, koje se uz uobičajene aktivnosti uspješno proširilo i na digitalno područje. Razvijaju se mnogi alati digitalnog pristupa i organiziranja radnika te vrše edukacije u tom pogledu. Za vrijeme COVID-a, ali i kasnije, ostvarena je velika prisutnost na webinarima, seminarima i sastancima.
Tri su centra UNI-ja u organiziranju iz temelja; C.O.Z.Z. koji je počeo aktivnosti u Poljskoj, proširio ih u Češku zatim i Mađarsku; SEEOC koji je fokusiran na istočnu Europu trenutno ponajviše Rumunjsku; te C.O.E. koji djeluje u Kolumbiji. Tu je i EPOC koji je namijenjen već ustrojenim sindikatima, posebice u Europi i unapređenju njihovog rada u organiziranju.
Borba protiv „tehno-feudalizma“
Fokus aktivnosti UNI-a i dalje je usmjeren na multinacionalne kompanije, a posebice na Amazon, jednu od najvećih kompanija na svijetu koja svojim negativnim praksama mijenja globalni svijet rada. Prije nekoliko godina iskazivani su strahovi da će roboti uzeti posao radnicima, a Amazon je predvodnik još goreg scenarija, u kojem roboti preuzimaju nadzor nad radom radnika putem algoritamskog menadžmenta kojeg ta kompanija uvodi. Amazon je u 2021. godini COVID-a kao kompanija narastao za čak 41%, širi se u sve sektore diljem svijeta, te sa svojim praksama prijeti kao predvodnik „tehno-feudalizma“.
Upravo UNI sa svojim sektorima, članstvom i sindikalnim aktivnostima diljem svijeta predstavlja jednu od rijetkih organizacija koja se može oduprijeti ovom nikad viđenom divu. Uz sindikalne aktivnosti diljem svijeta, Amazon je u fokusu SAD-u, Europi Indiji i diljem svijeta, a vrhunac ovih aktivnosti provodi sa na „crni petak“ dan velikih rasprodaja u svijetu pod sloganom „Natjerajte Amazon da plati!“.
Zašto UNI i globalni sindikati ulaze u ovako velike bitke? Jer upravo potaknuti uvjetima u kojima se nalaze, radnici diljem svijeta počinju shvaćati situaciju i bude se, te se organiziraju ne samo u zemljama sa snažnim sindikatima. Danas rastu i u zemlji gdje ovaj div ima najjaču utvrdu – SAD-u. To se ne bi dogodilo bez dugogodišnjeg rada UNI-ja u Amazonu, a što je potaknulo i radnike u drugim trgovinskim divovima da krenu s organiziranjem pri čemu se radnici nadahnuti ovim uspjesima danas javljaju sami. Ovo je važno jer divovi kao Amazon rastu i mijenjaju cijela gospodarstva i svijet rada, pa je daljnje organiziranje radnika u njima ključno za budućnost svih nas. Trendovi i standardi koji će vrijediti kod njih nametati će se svima, a ti standardi i odnos prema radnicima ovisiti će upravo o tome koliko su radnici organizirani u tim gigantskim tvrtkama.
Nagrade za rad i postignuća
Nagradu UNI-ja za borbu protiv straha i terora dobili su sindikati u Ukrajini, koji su se preko video-linka zahvalili UNI-ju na podršci koja im daje snagu za u njihov aktivan rad i u ovom ratnom stanju.
Nagradu za organiziranje dobili su radnici iz Rumunjske u informatičkom sektoru i kompaniji SITT, koja je inače u vlasništvu žene novog britanskog premijera, a koji su unatoč antisindikalnim politikama i aktivnostima poslodavca usmjerenim ka uništenju sindikata uspjeli ojačati i sa 600-tinjak članova uspjeli nastaviti s radom te uspostaviti socijalni dijalog.
Iduću nagradu za organiziranje dobili su kolege iz Indonezije koji se nalaze u sektoru dostave, zadnje faze dostavljača na kućnu adresu, a koji su formalno samozaposleni i rade sve dane u tjednu i po 14 sati, od sedam ujutro do devet navečer. Organizirati ove ljude bio je izazovno ne samo zbog njihove disperziranosti i „samozaposlenosti“ te umora zbog tolike količine rada, no organizacija sada broji već 500 članova.
Ukrajina, Miamar, Kolumbija i Iran u fokusu su UNI-ja i njegove podrške u pitanju mira, demokracije i ljudskih prava.
Rad od kuće i na daljinu
Nove tehnologije stvaraju novi svijet rada. Rad od kuće lansiran je COVID pandemijom sa svim svojim pozitivnim i negativnim učincima, u nešto manjoj mjeri ostati će i dalje.
Nadzor nad radnicima pojačan je preko svih mjera u klasičnom radnom okruženju, ali i pri radu kod kuće uz opravdanja da se prati učinak odnosno rad radnika. Količina podataka koja se prikuplja često prelazi razumne granice, a i valja razgraničiti zašto se podaci prikupljaju odnosno radnici nadziru. Nadziru li se sredstva, ili procesi rada, ili sami radnici što sve češće prelazi sve.
Novi oblici rada unose i nove izazove vezano uz regulaciju radnog mjesta, ali i sigurnost. Standardi koji su uspostavljeni u dosadašnjim okvirima i načinima rada više nisu primjenjivi niti učinkoviti u radnim odnosima temeljenim na novim tehnologijama. Ovdje treba uzeti u obzir da će mnoga radna mjesta u budućnosti biti hibridna, kao kombinacija rada u prostorima poslodavca i rada od kuće ili s nekog drugog mjesta. Danas se počinje govoriti i o pravu radnika na povrat na posao u prostore poslodavca. Pravo radnika na odjavu biti će aktualno ne samo u slučaju rada od kuće nego treba biti aktualno u svim pa i klasičnim oblicima rada.
Strategije prema kapitalu
UNI smatra vrlo važnim pojačati aktivnosti u kojima će se tražiti da se kapital i njegovi nositelji odnosno investitori, bilo veliki bilo kao mali dioničari, odnose primjerenije i odgovornije prema ulozi njihovih kompanija prema radu i njihovoj ulozi u društvu. Aktivnosti se provode na tri razine: podršci podružnicama, edukaciji investitora o svim važnim segmentima uključujući i radno pravo, te organizaciji šire zajednice s ciljem pozivanja kompanija na društveno odgovorno poslovanje.
U ovom pogledu već poznati Bangladeški dogovor sa velikim kompanijama i brendovima iz područja lanca opskrbe odjeće i obuće kojim se obvezuju na odgovorno poslovanje posebno s područja zaštite na radu, postaje još veći internacionalni ugovor, koji se uz svoju obnovu dalje širi i na druge važne zemlje u ovom lancu od kojih treba posebno istaknuti njegovo Pakistan.
Rastimo zajedno!
Izvršni odbor razgovarao je o idućem Kongresu UNI-ja. Šesti Kongres se inicijalno planirao održati u Torontu Kanada 2022. godine, ali je nakon organizacijskih problema domaćina njegovo održavanje potom planirano za kraj 2022. godine u Brisbane Australija. COVID pandemija, niska procijepljenost i stroge epidemiološke mjere u Australiji naveli su organizatore da Kongres od tri tisuće ljudi tada neće biti moguće održati ni tamo, pa je na ovoj sjednici UNI Izvršnog odbora potvrđen prijedlog da domaćin idućeg Kongresa UNI-ja bude Philadelphia – SAD, od 27. do 30. kolovoza 2023. godine. Moto idućeg Kongresa biti će „Rastimo zajedno!“.
U pripremi Kongresa Izvršni odbor prošao je kroz prijedloge glavnih točaka a iz čijih prijedloga i rasprava na samom Kongresu će se izroditi i odluke i akcijski planovi za naredni četverogodišnji rad, a ove točke će biti:
- Mijenjajmo pravila za pravednu i uključujuću Globalnu ekonomiju;
- Rastimo zajedno za ravnopravnost žena kroz kolektivno pregovaranje;
- Rastimo zajedno kroz mlade;
- Rastimo zajedno za digitalnu transformaciju sa zajedničkim koristima za sve;
- Rastimo zajedno za zdravlje i sigurnost;
- Mijenjajmo pravila da korporacije budu odgovorne;
- Rastimo zajedno protiv nejednakosti, rasizma i diskriminacije;
- Zajedno za održiv svijet;
- Rastimo zajedno za mir, demokraciju i ljudska prava.
