Grad Lucca u Italiji je jedan od ključnih centara papirne industrije u Europi. Stoga je odabran kao mjesto održavanja završne Konferencije o papirnoj industriji u listopadu 2017. godine. Konferencija je okupila ključne sindikalne predstavnike iz sektora, te predstavnike poslodavaca, a raspravljane su sljedeće teme: ekonomski razvoj sektora, radno vrijeme, organizacija rada, socijalni dijalog, zaštita i sigurnost na radu.
Kriza prošla gotovo nezamijećeno
Sektorom papirnih proizvoda u Europi danas dominira mali broj velikih multinacionalnih tvrtki, njih 6, koje same kontroliraju 70-80% europskog tržišta. Europski sektor za papirne proizvode prošao je gotovo netaknut kroz ekonomsku i financijsku krizu. Danas je sektor u prilično dobroj poziciji i očekuje se da će nastaviti širiti svoje tržište u sljedećih deset godina.
U ukupnoj proizvodnji i potrošnji papirnih proizvoda, papiri za sanitarnu uporabu i uporabu u domaćinstvu zauzimaju značajan položaj. Tako proizvodnja toga papira konstantno raste. Ambalažni papir se proizvodi u najvećim količinama, ali još nije dostignuta predrecesijska razina. Najveću krizu doživljavaju novine. Upotreba novinskog papira pala je za gotovo 50% u odnosu na 1992. godinu. Mnoge tvrtke su se stoga okrenule proizvodnji sanitetskog papira tako da su stare strojeve prenamijenili za takvu uporabu, te su tu postigli značajne uštede.
Dok rast u Zapadnoj i Istočnoj Europi ostaje umjeren, predviđa se da će do 2030. godine Kina doživjeti rast za 40%. U Europi se godišnje proizvede 8,44 milijuna tona papira, a najviše u Njemačkoj, Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Italiji. No, usporedno s rastom sektora, na isti način, nažalost, ne raste broj radnika u toj industriji. On se smanjuje, što je rezultat toga da su strojevi već preuzeli značajan dio poslova.
Europski socijalni dijalog u papirnom sektoru
Nakon više od 10 godina rasprave i pregovora, socijalni partneri su ustanovili okvire za socijalni dijalog u papirnoj industriji. Radnike je predstavljao europski sindikat IndustriAll koji zastupa oko 7 milijuna europskih radnika zaposlenih u industriji, rudarskom sektoru, manufakturnim zanimanjima i energetici. Na strani poslodavca pregovarao je CEPI – konfederacija udruga poslodavaca u papirnoj industriji.
U svojem radu su postavili glavne ciljeve, a to su: zajedničkim radom pregovarati na europskoj razini, svojim radom razvijati razumijevanje i socijalni dijalog unutar sektora, te zajedničko učenje i napredovanje. Prvo su postavili sljedeće pitanje: Kako želimo da sektor izgleda u budućnosti? Zaključili su da su glavne teme o kojima uvijek moraju raspravljati vještine i kompetencije, trgovina, energetska politika, digitalizacija, zdravlje i sigurnost na radu.
Predstavnici radnika i poslodavaca se sastaju tri puta godišnje, a teme su uvijek definirane godišnjim programom rada. Predsjedavajući se rotira između sindikata i poslodavaca. Na sastancima se planiraju zajednički projekti koji mogu pridonijeti jačanju sektora. Sve više razgovaraju i promišljaju o najnovijim tehnološkim naprecima, odnosno digitalizaciji i robotici, te kako naći svoje mjestu u tim promjenama. Najveće izazove pronalaze u privlačenju mladih radnika koji taj posao doživljavaju staromodnim i prljavim, prevladavanju razlika u vještinama među radnicima, jačanju konkurentnosti i zadovoljavanju balansa između privatnog i poslovnog života.
O socijalnom dijalogu i njegovoj važnosti govorio je i jedan od predstavnika poslodavaca iz tvrtke WEPA koji se bave proizvodnjom higijenskog papira dobivenog od reciklirane sirovine. U suradnji s predstavnicima radnika polaze od pretpostavke da su važniji zajednički interesi nego konflikti. Dao je zanimljivu definiciju dijaloga i razlog zašto često ne poluči očekivane rezultate, bilo u poslovnom, bilo u privatnom životu. Definicija je sljedeća:
Imamo određenu misao. – No ne znači da će ta misao biti pravilno rečena. – Ono što je i rečeno ne znači da će se čuti. – Ako se i čuje, ne znači da će se razumjeti. – Ono što se i razumije, ne znači da će biti prihvaćeno. – Ako je i prihvaćeno, ne mora biti i realizirano. – Što je realizirano, ne mora uvijek biti efektivno. No, bez obzira na moguće poteškoće, potrebno je promicati dijalog na svim razinama (individualni, na razini kompanije, na razini cijele industrije…).
Kako privući mlade ljude
Kao što je napomenuto, u ovom sektoru je teško privući mlade ljude zato što oni taj posao često doživljavaju staromodnim i nedovoljno izazovnim. Stoga su izneseni neki primjeri dobre prakse koji su se pokazali uspješni u zapošljavanju mladih ljudi. Predstavnik sindikata iz Italije obrazložio je kako su u suradnji s poslodavcem ustanovili tehnički institut u kojima bi mladi ljudi stekli obrazovanje za traženo područje rada. Obrazovanje, koje je plaćeno, traje 2 godine, a nakon toga mladi ljudi se zapošljavaju u tvornicama u zanimanju u kojem već tada imaju stečenog iskustva. Nadalje, mlade ljude privlače nove tehnologije i novi načini rada, te se firme tome moraju prilagoditi.
No, radom s mladim ljudima, ne smiju se iz fokusa izgubiti i starije generacije. Upravo ti stariji radnici su mentori novim, mlađim radnicima i prenose im svoje dugogodišnje iskustvo. Stoga firme koje su uspješne veliku pažnju posvećuju ravnoteži privatnog i poslovnog života, kako bi stariji radnici što duže održali radni i životni vijek.
Zdravlje i sigurnost na radu – dobra praksa
Zdravlje i sigurnost na radu se i dalje često gledaju kao trošak, te poslodavci ne posvećuju dovoljno pažnje tom pitanju.
Stoga su predstavnici radnika zajedno s predstavnicima poslodavaca i vanjskim suradnicima u nekim tvornicama odlučili poduzeti mjere koje bi radnicima omogućile duži radni i životni vijek. Prije svega su analizirali cjelokupnu situaciji u firmi, te uvidjeli koji su najčešći problemi. To su jednolični poslovi na strojevima, otežano usklađivanje poslovnog i privatnog života, nedostatak informacija i treninga, a što sve dovodi do zdravstvenih problema kao što su bolovi u leđima, stres na poslu, problemi sa sluhom…
Neka od rješenja koja su se izrodila:
–
Veća povezanost povjerenika radnika za zaštitu na radu tako da mogu komunicirati odmah kada se pojavi neki problem; konstantni treninzi i usavršavanja.
Veća povezanost povjerenika radnika za zaštitu na radu tako da mogu komunicirati odmah kada se pojavi neki problem; konstantni treninzi i usavršavanja.
–
Bolje poznavanje propisa u području zaštite na radu – povjerenici radnika za zaštitu na radu postali su svjesni svojih prava i kako ih ostvariti.
Bolje poznavanje propisa u području zaštite na radu – povjerenici radnika za zaštitu na radu postali su svjesni svojih prava i kako ih ostvariti.
–
Pješački prijelazi i jasno označene pješačke linije u pogonima gdje se kreću i pješaci.
Pješački prijelazi i jasno označene pješačke linije u pogonima gdje se kreću i pješaci.
–
Zatvorena kabina viličara – od kada je to uvedeno, nije se dogodila niti jedna nesreća sa smrtnim slučajem.
Zatvorena kabina viličara – od kada je to uvedeno, nije se dogodila niti jedna nesreća sa smrtnim slučajem.
