Vlada RH je na sjednici krajem svibnja usvojila Prijedlog Zakona o obavljanju studentskih poslova kojim se uređuju prava i obveze studenata u obavljanju studentskog posla, prava i obveze naručitelja posla i posrednika, kao i ostala pitanja u odnosu na navedenu materiju.
Osnovni smisao i cilj Zakona bi morali biti stvaranje mogućnosti studentima za dodatnu zaradu, ali i mehanizme koji će spriječiti zloporabe u korištenju takvog oblika rada koje danas postoje u praksi. Međutim, sudeći prema predloženim zakonskim rješenjima, ovaj prijedlog Zakona nije ispunio niti jedan od navedena dva cilja, a još k tome uvodi nered u sustav radnih odnosa! Iako bi posao studenta morao biti definiran kao povremeni posao, novi Zakon to ne predviđa. Upravo iz navedenog razloga Zakon stvara pretpostavke da uvjeti rada studenta budu lošiji od radnika koji kod poslodavca obavljaju isti posao (jer student nema sva prava koja ima radnik na temelju ugovora o radu, dok istovremeno obavlja iste poslove). Ovim Zakonom se studentima ne osiguravanju određena ograničenja koja bi za njih bila povoljnija u odnosu na klasičan radni odnos, ali im se svakako stavljaju obveze koje su veće od obveza iz klasičnog radnog odnosa.
Izvanrednim studentima – studentski ugovor umjesto ugovor o radu!
Ono što je apsolutno neprihvatljivo jest da se izvanrednim studentima daje mogućnost rada preko student servisa. Naime, s obzirom na to da Zakon o radu osigurava dovoljno fleksibilnosti i izvanrednim studentima i poslodavcima koji bi ih zapošljavali u prilagodbi njihovih studentskih i radnih obveza (npr. rad u nepunom radnom vremenu, rad na određeno vrijeme, nejednaki raspored radnoga vremena), ovakva mogućnost zapravo će dovesti do toga da će se na tržištu rada stvoriti još jedna kategorija osoba /radnika koja će biti totalno nezaštićena jer će poslove obavljati izvan radnog odnosa.
Student može raditi 24 sata dnevno!
Jednako tako uvjeti rada studenata predloženi Zakonom su daleko od prihvatljive razine. Zakonom nije propisano ograničenje trajanja rada studenata u jednom danu i tjednu koje vrijedi za ostale radnike, pa student može raditi i 24 sata dnevno. Zakonom se propisuje samo minimalna satnica (što će u praksi i biti cijena rada studenta), pa će student obavljati isti posao kao i radnik na pojedinom radnom mjestu i pri tome biti manje plaćen.
Osnovni zaključak jest da novi Zakon o obavljanju studentskih poslova neće pozitivno utjecati na bolji položaj studenata na tržištu rada, već naprotiv, upravo suprotno.
