U jeku krize izazvane koronavirusom, sindikati su 25. ožujka 2020. neformalnim putem saznali kako Vlada tajno, iza kulisa, priprema donošenje zakona koji bi privremeno, za vrijeme epidemije, regulirao neka pitana iz radnih odnosa drugačije nego Zakon o radu. Radni naslov tog zakona je bio: “Zakon o uređenju radnih odnosa u okolnostima proglašene epidemije bolesti Covid-19”.
Sindikati su istog trena nakon tog saznanja burno reagirali, uputivši dopise Vladi RH, te raznim relevantnim međunarodnim subjektima. Donošenje spornog zakona je zaustavljeno, a sve se odvilo u nekoliko dana na sljedeći način.
Poslodavac bi mogao sve što želi, bez savjetovanja s radničkim vijećem
Zakon o uređenju radnih odnosa u okolnostima proglašene epidemije bolesti Covid-19 (dalje: Zakon) poslodavcima bi omogućio sljedeće:
1. mogućnost smanjivanja plaće putem pravilnika o radu do minimalne plaće, te ukidanje prava radnika na isplatu jednokratnih materijalnih prava; 2. mogućnost jednostranog isključenja pojedinih odredbi kolektivnih ugovora (materijalna prava i sl.); 3. pravo poslodavca da ponudi radniku dodatak ugovora o radu, kojim bi se u vremenskom trajanju važenja odluke o proglašenju epidemije skratilo ugovoreno radno vrijeme, i time ugovorila plaća niža od prvotno ugovorene; 4. mogućnost jednostrane odluke poslodavca o radu na izdvojenom mjestu rada (rad od kuće); 5. mogućnost drukčijeg uređenja prava na naknadu plaće zbog prekida rada do kojeg je došlo zbog proglašene epidemije; 6. isključenje odredbe o primjeni povoljnijeg prava za radnike; 7. pravo poslodavca do donese odluku o korištenju godišnjeg odmora radnika bez obavijesti od 15 dana; 8. mogućnost donošenja odluke o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena radnika; 9. isključenje obveze savjetovanja s radničkim vijećem te isključenje traženja suglasnosti od radničkog vijeća; 10. neobaveza periodičnih pregleda radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada, za vrijeme trajanja epidemije.
Oštro upozorenje ETUC-a i ITUC-a
Europska konfederacija sindikata (ETUC) uputila je dopis predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću i ministru rada i mirovinskog sustava Josipu Aladroviću, reagirajući na gore navedene najave suspenzije radnih i socijalnih prava.
ETUC u svom dopisu snažno osuđuje takvu zakonodavnu inicijativu te traži Vladu RH da odmah odustane od nje, kao i od svih prijedloga koje ona sadrži. ETUC podsjeća Vladu na nedavna upozorenja visokih predstavnika i tijela Međunarodne organizacije rada i Vijeća Europe kako se ova kriza izazvana Covidom-19 ne bi smjela – niti privremeno! – koristiti za potkopavanje ljudskih i socijalnih prava, a posebno se to odnosi na sindikalna i radnička prava. Upravo suprotno, ova kriza brutalni je podsjetnik na važnost osiguranja kontinuiranog napretka i unapređenja socijalnih prava, i upravo u ovim vremenima radnici i građani u čitavoj Europi trebaju više socijalnih prava i podrške, a ne manje.
Za ETUC nema dvojbe: Hrvatska bi ustrajanjem na takvoj inicijativi nastavila kršiti niz međunarodnih dokumenata na čije se poštivanje obvezala, među ostalim, konvenciju Međunarodne organizacije rada, Europsku konvenciju o ljudskim pravima i Europsku socijalnu povelju. ETUC je također zgrožen činjenicom da hrvatska Vlada pokreće takve inicijative upravo tijekom razdoblja u kojem predsjeda Vijećem EU. Takva neodgovorna inicijativa u oštroj je suprotnosti s odgovornim i potrebnim mjerama koje poduzima EU i mnoge druge nacionalne vlade.
Osim Vladi RH, ETUC je dopis uputio i predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, povjereniku EK za radna mjesta i socijalna prava Nicolasu Schmitu, glavnoj tajnici Vijeća Europe Mariji Pejčinović Burić, povjerenici za ljudska prava Dunji Mijatović i predsjedniku Europskog odbora za socijalna prava Giuseppeu Palmisanu.
Sličan dopis uputila je i Međunarodna konfederacija sindikata (ITUC), upozoravajući da predložena inicijativa predstavlja jasna kršenja međunarodnih i ljudskih standarda, ugrađenih u međunarodne ugovore koje je Hrvatska preuzela.
Nakon sjednice GSV-a – Vlada povukla inicijativu
Sjednica GSV-a održana je 27. ožujka 2020., prva nakon stanke od gotovo dvije godine. Neposredan povod održavanju sjednice bila je reakcija i protivljenje sindikata na najavu izrade zakona. Nakon sindikalnih reakcija, iz Vlade RH došla je inicijativa za hitno održavanje sjednice GSV-a. Sjednici je nazočio predsjednik Vlade RH s nizom ministara, a među kojima su bili ministri financija, policije, gospodarstva, rada, obrazovanja, prometa.
Na sastanku su najprije predsjednik Vlade, a onda i ministar rada, među ostalim, izjavili kako je to bila tek jedna od radnih verzija zakona, koja nikad nije ni trebala biti upućena na konzultacije sa socijalnim partnerima, jer nije postojala nikakva namjera da se u tom obliku bilo kakav zakon donese. Predstavnici sindikata upozorili su na neprihvatljivost pripreme zakona i propisa, čak i u ovom vremenu, a bez konzultacija sa socijalnim partnerima. Iz rasprave predstavnika poslodavaca, ali i ranijih medijskih izjava pojedinih poslodavaca, bilo je jasno da su, ako već predstavnici poslodavaca nisu izravno sudjelovali u izradi prijedloga zakona, vlasti barem pozorno slušale njihove poruke i ugradile ih u svoj “nepostojeći” prijedlog. Vezano za traženje prihvatljivih rješenja u ovoj teškoj gospodarskoj i socijalnoj krizi, dogovoreno je, a što su na kraju i u svojim obećanjima medijima izjavili predsjednik Vlade i ministar rada, da se nikakvi takvi i slični zakoni i propisi neće donositi bez konzultacija i dogovora s oba socijalna partnera.
Predstavnici sindikata tom su prigodom naglasili kako je i dosadašnje ponašanje sindikata i razumnih poslodavaca, od vremena Domovinskog rata, preko gospodarske krize i recesije iz 2008. godine, kao i ove današnje krize, pokazalo kako je upravo dvostrani dijalog između poslodavaca i sindikata jedini i pravi način ponašanja u kriznim situacijama. Tom su prigodom sindikalni predstavnici spomenuli i kako bi trebalo vršiti strog nadzor nad poslodavcima koji koriste ili će koristiti dosad donesene i buduće mjere, a vezano za prethodno izvlačenje dobiti, moguće isplate bonusa, dividendi, otpuštanja radnika i sl.
Sindikati su ovim putem još jednom pokazali koliko su važni kao predstavnici radnika, posebno u vrijeme krize, kada su prava radnika i ljudska prava izrazito ranjiva.
