Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o doprinosima kao dio porezne reforme izazvao je u javnoj raspravi i e-savjetovanju prevladavajući interes poduzetnika kad su u pitanju protivljenja predloženom povećanju koeficijenta doprinosa za članove uprava koji su prijavljeni na nepuno radno vrijeme.
„Ukidanje“ doprinosa za zaštitu zdravlja na radu!?
Međutim, bez šireg odjeka ostalo je pitanje “ukidanja” doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto (i 1,7 posto za zapošljavanje) i istovremeno povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto.
Pored toga, jedan dio medija je površno prezentirao da se ukida doprinos za zaštitu na radu, a radi se o namjenskom doprinosu za zaštitu zdravlja na radu. Osim nekolicine očitovanja, svega su bila tri prijedloga uvođenja novog pravičnijeg i transparentnog modela, pa se može očekivati da će se i nadalje financijske posljedice ozljeda na radu i bolesti povezanih s radom pokrivati sustavima solidarnosti zdravstvenog osiguranja, a broj ozljeda na radu kretati godišnje više od 18.000 i smrtno stradalih više od 20 radnika. Zaštita na radu, primjereni radni uvjeti i zaštita zdravlja na radu u cilju očuvanja radne sposobnosti tijekom cijelog radnog vijeka osnovna su ljudska prava utvrđena Poveljom o osnivanju Međunarodne organizacije rada. Misao vodilja je humanost i ekonomske koristi. Zato je u području osiguranja ozljeda na radu potreban model koji će biti pravičan, transparentan u vidu njegove svrhe i stvarnog troška, poticajan, stimulativan i koji pruža priliku poslodavcima da utječu svojim preventivnim djelovanjem na visinu tog doprinosa koji plaćaju. Primjera radi, zašto da isti iznos doprinosa uplaćuju tvrtke iz djelatnosti opskrbe vodom i uklanjanja otpadnih voda gdje je godišnja stopa ozljeda na 1.000 radnika 23,04 i tvrtke koje pružaju usluge smještaja te pripreme i usluživanja hrane gdje je stopa 10,08. Dakle, primjenom modela bonus/malus, uz kriterij visine rizika u pojedinim djelatnostima i visini troškova koji nastaju u promatranom razdoblju (npr. prethodna godina) kod pojedinog poslodavca zbog liječenja zbog ozljeda na radu i bolesti povezanih s radom, uz dodatne kriterije (npr. uvođenje ISO 45001) moguće je utjecati na unapređivanje zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika, uz smanjivanje izdataka zdravstvenog sustava, a time i troška poslodavaca, a na osnovi relevantnih pokazatelja. Pored toga, iz tih sredstava posebnog doprinosa bilo bi moguće financirati ono najvažnije, a to je preventiva, što uključuje: savjetovanje poslodavaca i predstavnika radnika, programe cjeloživotnog učenja svih ključnih dionika, stalno stručno usavršavanje stručnjaka za zaštitu na radu i zdravstvenih djelatnika, znanstveni i istraživački rad i sl. u području zaštite na radu i zaštite zdravlja.
Zanemarivanje mjera zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika ima posljedice za radnika, za poslodavca, za zdravstveni i mirovinski sustav i cjelokupno gospodarstvo. Zašto da veće troškove snose svi obveznici doprinosa iako ih ne uzrokuju niti imaju na njih bilo kakav utjecaj? Nužno je poticati poslodavce u uspješnom sprječavanju ozljeda na radu i smanjenju pojava bolesti povezanih s radom, pri čemu poslodavci s ispodprosječnim izdacima trebaju ostvariti bonus. Potrebno je prihvatiti, ali i praktično primijeniti stav da ulaganje u zaštitu na radu nije trošak, već investicija. Različiti ekonomski poticaji trebaju tome doprinositi. Što se tiče obavljanja poslova predloženog novog modela osiguranja, ono ne iziskuje dodatni trošak, jer je i do sada obveza HZZO bila da vodi posebni namjenski Poslovni fond.
Uvesti model bonus/malus
Pored predloženog, potrebno je naglasiti da je tijekom 2015. i 2016. g. proveden u RH i projekt Sindikata graditeljstva Hrvatske i Udruge poslodavaca u graditeljstvu HUP-a koji je sufinancirala EU iz Europskog socijalnog fonda „Sogradi“, kojim je preporučeno da se „sredstva doprinosa za ozljede na radu 0,5 posto izdvoje i vode na posebnom računu pri HZZO“ te da se „preispita visina doprinosa za zaštitu zdravlja na radu i uvede sustav bonus/malus“.
Novim modelom doprinosa za zaštitu zdravlja na radu potrebno je poticati poslodavce na unapređivanje zaštite na radu, sprječavanje ozljeda, profesionalnih bolesti i bolesti povezanih s radom pri čemu poslodavci s ispod prosječnim izdacima (troškovima) za ozljede na radu i profesionalne bolesti mogu ostvariti bonus za stope doprinosa za naredno promatrano razdoblje, pa im stopa doprinosa može iznositi 0,3 ili 0,4. Dakle, potrebno je uvesti model bonus/malus kako bi ostvarili dvostruki učinak; smanjili broj ozljeda i profesionalnih bolesti na radu, a time i bolovanja te troškova zdravstvenog sustava.
