Kako uvoz radne snage utječe na domaće radnike, iseljavanje i cijenu rada?
Novi Zakon o strancima potaknuo je brojne rasprave u medijima, ali i društvu općenito. Ponajviše se raspravljalo o utjecaju uvezenih radnika na visinu plaće i zaposlenost domaćih radnika. Javio se strah da će uvezeni radnici srušiti cijenu rada domaćih radnika, uzeti im radna mjesta, a spominjalo se i kako bi to mogao biti dodatni poticaj iseljavanju iz Hrvatske.
Uvezeni radnici konkurencija drugim uvezenim radnicima
Istraživanja koja su provedena za Veliku Britaniju, Španjolsku i Njemačku, koje su doživjele veliki priljev stranih radnika, potvrđuju da ne postoji statistički značajan negativan utjecaj na plaće domaćih radnika. Najveći je razlog to što uvezeni radnici ne donose istu razinu korisnosti kao domaći radnici. S druge strane, plaće niskokvalificiranih radnika u Njemačkoj blago su rasle, dok su one visokokvalificiranih doživjele blagi pad. Također, nije pronađen statistički značajan utjecaj uvezenih radnika na zaposlenost domaćih radnika. Postavlja se onda pitanje kome su to uvezeni radnici konkurencija. Istraživanja upućuju na to da su novi uvezeni radnici imali značajan negativni utjecaj na plaće uvezenih radnika koji su već bili u toj zemlji. Također, značajan negativan utjecaj imali su i na zaposlenost ranije uvezenih radnika.
Razlika u plaćama
Uvezeni radnici u startu imaju manje plaće nego domaći radnici i trebaju im godine da dostignu istu razinu, a neki je nikad ne dostignu. Taj jaz u plaćama brže se smanjuje kod visokokvalificiranih uvezenih radnika nego kod niskokvalificiranih. Nadalje, vještine domaćih radnika više se cijene nego vještine uvezenih radnika. Ono što domicilna država može napraviti kako bi smanjila tu nejednakost jest služeći se socijalnim politikama, potaknuti asimilaciju uvezenih radnika.
Strah od iseljavanja
Na kraju, vodeća znanstvena literatura ničim ne potkrepljuje domaće tvrdnje i strahove da će uvoz radne snage sigurno srušiti cijenu rada i zaposlenost domaće radne snage te samim time potaknuti iseljavanje. Upravo suprotno: ako se radna snaga uvozi zbog nemogućnosti domaćeg tržišta rada da zadovolji potrebe poslodavaca, ne bi trebalo doći do smanjenja plaća i zaposlenosti domaćih radnika, već postoji mogućnost da će uvozom radne snage doći do rasta proizvodnje, samim time i zaposlenosti, što bi se pozitivno odrazilo na gospodarstvo.
