Znate li koliko minimalno mora iznositi visina prostorije u kojoj radite, a širina transportnih puteva, visina zaštitne ograde, koji su normativi za mikroklimatske čimbenike itd. Doduše, dio ovih osnovnih pravila zaštite na radu vam je trebao biti predočen u obrazovnom materijalu prilikom osposobljavanja iz zaštite na radu.
Na ova i slična pitanja upućena radnicima biti će i netočnih odgovora, neki će odgovoriti da ih previše teoretiziranja ne zanima (?!), drugi će kazati da će željene informacije potražiti od svojeg povjerenika za zaštitu na radu (pametno), treći će navesti da za to imaju stručnjaka/službu zaštite na radu pa neka oni o tome brinu (previše nonšalantno). Neki će pak odgovoriti da je to briga poslodavca, pa neka se on o tome stara. No da li uvijek bespogovorno, uz dužno poštovanje, treba vjerovati poslodavcu?
Kada se dogodi neki eksces na radnom mjestu, ili naprosto želite znati da li poslodavac poštuje zakonske norme, možete to provjeriti u slijedećim propisima:
• Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore (NN 6/84.). Zbog starijeg propisa originalni tekst može se pronaći na adresi
www.hidra.hr
, tražilica CADIAL.
• Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore (NN 42/05.).
• Ispravak Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore (NN 113/06.).
Evo važnijih normativa iz navedenog propisa.
Odredbama ovog pravilnika propisuju se minimalni zahtjevi za građevine sa radnim i pomoćnim prostorijama u kojima se stalno ili povremeno obavlja rad, povremeno zadržavaju osobe na radu i u koje dolaze druge osobe po bilo kojoj osnovi rada.
U svrhu očuvanja sigurnosti i zdravlja radnika poslodavac ima obvezu:
– da su prometni putovi do nužnih izlaza i izlazi uvijek prohodni,
– da se redovito obavlja tehničko održavanje mjesta rada, opreme i uređaja,
– da se mjesta rada, oprema i uređaji redovito čiste do propisane higijenske razine,
– da se sigurnosna oprema redovito održava i provjerava.
Mjesta rada moraju biti uređena tako da imaju pristup osobe s invaliditetom (prilazi, vrata, prolazi, stepeništa, tuševi, umivaonici zahodi…).
Lokacija objekta
U građevini namijenjenoj za rad potrebno je osigurati efikasno provođenje evakuacije i spašavanja radnika u slučaju iznenadnog događaja koji može ugroziti život ili zdravlje. Putovi i izlazi u nuždi moraju biti posebno označeni. Maksimalna dužina puta evakuacije do sigurnog prostora može iznositi 50 m, a u katnim objektima 30 m. Građevine dužine veće od 30 m i s više od 3 kata, moraju imati najmanje dva dovoljno udaljena stubišta.
Za uzimanje vode za piće postavljaju se higijenske slavine čija udaljenost od najudaljenijeg mjesta rada ne smije biti veća od 100 m. Broj slavina određuje se na način da najviše 60 osoba koristi jednu slavinu.
Radni prostor
1. Veličina prostorija
Veličina radne prostorije mora biti takva da na svaku zaposlenu osobu dolazi najmanje 10 m³ zračnog prostora i 2 m² slobodne površine poda. Navedene veličine su one koje nisu zauzete namještajem, strojevima i pomoćnim uređajima.
Minimalne visine prostorija ovise o procesima koji se u njima odvijaju, i to:
2,50 m – za urede (administrativni poslovi),
2,80 m – za prostorije s odgovarajućom mikroklimom i u kojima se ne razvijaju štetne pare, plinovi i prašine,
3,00 m – za prostorije u kojima proizvodni procesi stvaraju štetne plinove, pare i prašine i nepovoljne mikroklimatske uvjete.
2. Podovi
Radna prostorija u kojoj se radnici zadržavaju duže od dva sata u jednoj smjeni mora imati topli pod s odgovarajućim koeficijentom prolaza topline prema odgovarajućoj hrvatskoj normi.
Pod u radnim prostorijama u kojima zbog tehnološkog procesa dolazi do razlijevanja agresivnih i otrovnih tekućina, mora biti od materijala otpornog na njihovo djelovanje i ne upijajući.
Pod s obje strane izlaznih vrata mora biti ravan i jednako uzdignut do udaljenosti koja je najmanje jednaka širini prolaza u vratima.
3. Vrata
Prolaz u izlaznim vratima ne smije biti uži od 0,7 m. Propusna moć vrata mora biti takva da zadovolji potrebe evakuacije. Takva vrata moraju biti primjereno označena. Također mora biti omogućeno njihovo otvaranje iznutra u svako doba.
Vrata u radnoj prostoriji u kojoj postoji opasnost od požara i eksplozije moraju se postaviti prema smjeru najbližeg izlaza i otvarati se prema van.
Klizna vrata moraju imati sigurnosni mehanizam koji sprečava njihovo iskakanje i prevrtanje. Vrata koja se otvaraju prema gore moraju biti opskrbljena mehanizmom osiguranja od povratnog pada.
Vrata s automatskim mehanizmom za zatvaranje i otvaranje, u slučaju nestanka napajanja mora biti omogućeno njihovo ručno otvaranje.
4. Prometnice
Putovi za transport tereta i putovi za kretanje osoba trebaju biti izvedeni tako da se što manje presijecaju ili poklapaju. Transportni putovi u radnim prostorijama moraju za prolaz ljudi biti široki najmanje 1,50 m a sporedni najmanje 1 m.
Širina transportnih puteva za vozila unutarnjeg transporta ne smije biti manja od 1,80 m odnosno mora biti za 0,80 m veća od širine vozila ili materijala, dijelova i proizvoda koji se najčešće prevoze.
Transportni putevi moraju biti vidno obilježeni linijama svijetle boje širine najmanje 5 cm. U radnim prostorijama moraju se osigurati i posebno obilježiti površine predviđene za slaganje materijala, poluproizvoda i gotovih proizvoda.
Najmanja dopuštena širina prometnica u skladištima mora iznositi:
1,50 m, u prostoriji koja nije šira od 15 m,
2,40 m, u prostoriji širine od 16 do 40 m,
3 m (ili dvije prometnice svaka širine 2 m), u prostoriji širine 41 do 80 m,
3 m (na svakih 40 m širine), za prostorije širine preko 80 m.
Skladišne prostorije moraju na svakih 30 m dužine imati poprečne prometnice širine najmanje 1,80 m. Prostor predviđen za uskladištenje mora biti označen linijama bijele boje, a prometnice linijama žute boje širine najmanje 5 cm.
5. Unutarnja stepeništa
Korisna širina stepenišnog kraka, to je širina mjerena između rukohvata i zida, ne može biti manja od 1,10 m. Svako stepenište mora imati barem s jedne strane rukohvat.
U građevinama namijenjenim za radne i pomoćne prostorije, visina stepenica mora iznositi 13 do 19 cm, a širina gazišta 26 do 36 cm. Materijal gazišta ne smije biti klizav, a moguće klizanje sprečava se postavljanjem protuklizne podloge.
6. Zaštitne ograde
Sva mjesta rada na visini većoj od 1,20 m iznad poda prostorije s kojih se može pasti, moraju biti ograđena čvrstom zaštitnom ogradom. Visina zaštitne ograde ne smije biti manja od 1 m mjereno od stajališta.
Zaštitna ograda mora imati popunu izvedenu od prečki. Ako su postavljene dužinske međuprečke, razmak između njih ne smije prelaziti 25 cm, dok kod postavljenih okomitih prečki razmak između njih ne smije biti veći od 14 cm. Ukoliko postoji mogućnost od padanja predmeta s visine (podesta i sl.), zaštitna ograda mora imati na svojem donjem dijelu punu rubnu zaštitu visine najmanje 15 cm.
7. Okomiti prilazi
Za prilaze na radne platforme, galerije, krovove građevina, za ulazak u okna, šahtove i sl., gdje se poslovi obavljaju povremeno,mogu se koristiti okomiti prilazi u obliku čvrstih metalnih ljestava s leđobranom. Širina ljestava ne smije biti manja od 450 mm.
Ljestve visine veće od 3 m moraju počevši od sedme prečke (oko 2 m od tla) imati čvrstu leđnu zaštitu. Ako ljestve nemaju leđobran, jer je predviđeno da se osobe penju između ljestava i zida, razmak između ljestava i zgrade treba iznositi 70 do 80 cm. Rukohvati ljestana moraju se produžiti najmanje za 75 cm iznad površine na koju se penje.
Na ljestvama višim od 20 m moraju se na udaljenostima od 6 do 8 m ugraditi platforme ili podesti za odmor.
8. Mikroklima radnog prostora
U svim radnim prostorijama moraju se u ljetnom i zimskom razdoblju osigurati povoljni uvjeti rada u pogledu temperature, vlažnosti i brzine strujanja zraka.
U radnim prostorijama se ovisno o vrsti radova moraju osigurati slijedeće temperature zraka:
20 do 24 °C, kod rada bez fizičkog naprezanja,
18 do 20 °C, kod lakog fizičkog rada,
12 do 18 °C, kod teškog fizičkog rada.
U klimatiziranim radnim prostorima preporuča se relativna vlažnost zraka 40 do 60 %.
Kod upotrebe klima uređaja u toplom razdoblju razlika između vanjske i temperature klimatiziranog prostora ne smije prelaziti 7 °C.
Brzina strujanja zraka u radnim prostorijama važan je mikroklimatski čimbenik zbog opasnosti od propuha.
Dozvoljene granice brzine kretanja zraka:
a) manja od 0,5 m/s, u zimskom razdoblju (temperatura vanjskog zraka do 10 °C)
b) manja od 0,6 m/s, u prijelaznom razdoblju (temperatura vanjskog zraka 10 do 27 °C)
c) manja od 0,8 m/s, u toplom razdoblju (temperatura vanjskog zraka preko 27 °C)
U klimatiziranim prostorima brzina strujanja zraka na stalnom radnom mjestu ne smije biti veća od 0,2 m/s.
Napomena: Da bi se usporedile stvarne (izmjerene) vrijednosti temperature, relativne vlažnosti i brzine strujanja zraka u nekoj radnoj prostoriji s navedenim normama, potreban je uvid u zapisnike mjerenja i izdana uvjerenja ovlaštene organizacije koja je obavila ispitivanja. Navedenu dokumentaciju obično čuva stručnjak/služba zaštite na radu pa se njima treba obratiti.
9. Provjetravanje
Radne prostorije moraju se prirodno ili umjetno provjetravati, ovisno o vrsti i jakosti izvora zagađenja.
Provjetravanje prirodnim putem dopušteno je samo u onim radnim prostorijama u kojima su normalni mikroklimatski uvjeti i ne dolazi do stvaranja velike topline, štetnih para, plinova, dimova i prašine.
Pri umjetnom provjetravanju radnih prostorija, koncentracija zagađenog zraka u zoni disanja radnika ne smiju prelaziti dopuštene vrijednosti propisane normom o maksimalno dopuštenim koncentracijama štetnih plinova, para, magle i prašine (MDK).
U radnim prostorijama s normalnim mikroklimatskim uvjetima, umjetnim provjetravanjem moraju se osigurati slijedeće količine svježeg zraka po zaposlenom radniku:
I. 30 m³/sat – za prostorije u kojima na jednog zaposlenog radnika dolazi najmanje 20 m³ slobodnog zračnog prostora,
II. 20 m³/sat – za prostorije u kojima na jednog zaposlenog radnika dolazi 20 do 40 m³ slobodnog zračnog prostora,
III. najmanje 40 m³/sat – za prostorije koje nemaju prozore ili druge otvore za provjetravanje.
Na strojevima, uređajima i drugim izvorima zagađenja u radnim prostorijama moraju biti ugrađene naprave kojima se zagađeni zrak neposredno odsisava sa mjesta nastajanja.
Napomena: Da li je u radnim prostorijama poslodavac poštivao propisane vrijednosti dostatnih količina svježeg zraka, može se provjeriti u projektnoj i izvedbenoj dokumentaciji klime. Odgovore treba potražiti kod povjerenika radnika za zaštitu na radu, kojemu navedena dokumentacija mora biti dostupna.
Pomoćne prostorije
Pomoćne prostorije (garderobe, kupaonice, umivaonice, prostorije za uzimanje obroka hrane, prostorije za osobnu higijenu žena, nužnici, prostorije za pušenje…) moraju biti veličine prema namjeni, a njihova visina ne može biti manja od 2,50 m.
10. Garderobe
Garderobe su posebne prostorije predviđene za smještaj civilne i radne odjeće i obuće i drugih osobnih predmeta radnika, izvedene posebno za muškarce a posebno za žene.
Vrsta garderobnih ormara ovisi o stupnju zagađenosti radnog mjesta.
Za prljave poslove i poslove kod kojih se razvija prašina koja nije izrazito štetna po ljudsko zdravlje, moraju se osigurati jednostruki garderobni ormari.
Za poslove kod kojih se razvijaju prašina, plinovi ili pare značajno štetni po ljudsko zdravlje, moraju se u garderobi osigurati dvostruki garderobni ormari.
Neki uvjeti kojima moraju udovoljiti postavljeni garderobni ormari:
o minimalne dimenzije, visina 150 cm, dubina i širina 35 cm s nogarima visine 15 cm radi čišćenja,
o dvostruki garderobni ormari istih su dimenzija osim širine koja mora biti najmanje 70 cm,
o pri dnu i vrhu moraju imati otvore za ventilaciju,
o moraju imati na vratima bravu za zaključavanje,
o da su oličeni zaštitnom bojom,
o u dvostrukom garderobnom ormaru mora biti izvedena pregrada tako da civilna odjeća ne dolazi u dodir s radnom.
Razmještaj garderobnih ormara mora biti takav da je omogućen dovoljan prilaz (min 1 m) i slobodan prolaz.
11. Prostorije za umivanje
Umivaonici trebaju biti smješteni u posebne prostorije povezane s garderobom. Prema vrsti posla i broju zaposlenih u najbrojnijoj smjeni broj slavina treba biti:
jedna slavina na najviše 20 radnika – kod poslova kod kojih dolazi do prljanja ruku, jakog znojenja, pojave prašine i vlage,
jedna slavina na najviše 15 radnika – kod poslova kod kojih dolazi do prljanja odijela, ruku ili tijela ili znojenja i pojave velike količine prašine
jedna slavina na najviše 10 radnika – kod poslova kod kojih se izdvajaju štetne materije i neugodni mirisi,
jedan umivaonik na 50 zaposlenih – za administrativno osoblje i druge slične poslove.
12. Prostorije za osobnu higijenu žena
Posebnu prostoriju za osobnu higijenu žena sa toplom i hladnom vodom poslodavac mora osigurati kada u radnim prostorijama rade žene na poslovima pri kojima dolazi do prljanja, prekomjernog znojenja, velikih količina prašine, sa otrovnim materijalima.
Prostorija mora biti opremljena kabinama površine minimalno 1,50 m² i umivaonicima. Kabina mora imati bide, stolić, ogledalo i higijensku posudu za otpatke.
Broj potrebnih kabina: kod 300 zaposlenih žena jedna kabina na svakih 50 radnica, odnosno na svakih 100 zaposlenih žena još po jedna kabina.
13. Prostorija za pružanje prve pomoći
Poslodavac koji zapošljava preko 250 radnika, a kod kojeg učestalo dolazi do ozljeda na radu, treba osigurati prostoriju sa opremom u kojoj će se u slučaju potrebe pružati prva pomoć. U prostoriju, koja treba biti označena putokazima, mora biti omogućen ulazak nosilima.
Oprema za pružanje prve pomoći, primjereno označena, mora se nalaziti na svim mjestima gdje to radni uvjeti zahtijevaju.
14. Nužnici
Nužnici moraju biti izvedeni posebno za muškarce, a posebno za žene.
Udaljenost nužnika do najudaljenijeg mjesta rada ne smije biti veća od 100 m ako su nužnici u građevini.
Broj nužnika: po jedan nužnik mora se predvidjeti za najviše 30 radnika odnosno 20 radnica. Uz nužnik za muškarce dolazi i po jedan pisoar. Na najviše četiri nužnika u predprostor dolazi jedan umivaonik. Prostor nužnika mora imati odgovarajuću ventilaciju.
15. Prostorija za odmor
Ove prostorije potrebne su tamo gdje zbog sigurnosti i zdravlja radnika treba osigurati odmor tijekom radnog vremena. Prostorija za odmor treba biti opskrbljena stolovima i stolicama s naslonom.
Trudnice i dojilje moraju imati primjeren prostor s krevetom, na kojem se mogu odmarati tijekom smjene ako to zahtijevaju zdravstveni razlozi.
U prostoriji za odmor nije dozvoljeno pušenje, jer će u njemu svakako boraviti i nepušači.
16. Mjesta rada na otvorenom
Pored radnih mjesta u građevini (radne i pomoćne prostorije) zakonodavac detaljnije uređuje i radna mjesta odnosno poslove koji se obavljaju na otvorenom. Poslodavac mora urediti radna mjesta na otvorenom na način:
1) da radnike zaštiti od nepovoljnih vremenskih uvjeta i od pada predmeta,
2) da radnike ne izlaže štetnim razinama buke i vanjskim utjecajima štetnih plinova, para i prašine,
3) da mogu brzo napustiti svoje mjesto rada u slučaju opasnosti,
4) da ih se zaštiti od poskliznuća i pada.
Napomena: Dio odgovora o izvedbi radnih i pomoćnih prostorija radnici mogu naći u Procjeni opasnosti koju je dužno posjedovati svako poduzeće i po njoj provoditi mjere zaštite na radu, brinući se o sigurnosti i zaštiti zdravlja radnika na radu. Uvid u navedeni dokument imaju svi radnici i njihovi predstavnici.
