Zaštita osobnih podataka zajamčena je Ustavom RH kojim se jamči poštivanje i pravna zaštita osobnog i obiteljskog života te se svakom jamči sigurnost i tajnost osobnih podataka. Bez privole ispitanika, osobni se podaci mogu prikupljati, obrađivati i koristiti samo uz uvjete određene zakonom. Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrđenoj svrsi njihovoga prikupljanja.
Zaštita osobnih podataka u Europskoj uniji uređena je Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (u daljnjem tekstu: Uredba). Provedba Opće uredbe o zaštiti podataka je regulirana Zakonom o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka (“Narodne novine” br. 42/18., u daljnjem tekstu: ZPOUZP).
Dodatno urediti sva pitanja
Osnovna načela radnog prava o zaštiti osobnih podataka radnika i dužnosti poslodavaca s time u vezi propisani su u čl. 29. Zakona o radu (“Narodne novine” br. 93/14., 127/17., 98/19., u daljnjem tekstu: ZR). Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno ZR ili drugim zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom. Ako je osobne podatke potrebno prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama radi ostvarivanja prava i obveza iz radnoga odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom, poslodavac mora unaprijed pravilnikom o radu odrediti koje će podatke u tu svrhu prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama.
Osobne podatke radnika smije prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo poslodavac ili osoba koju za to posebno opunomoći poslodavac. Osobni podaci za čije čuvanje više ne postoje pravni ili stvarni razlozi moraju se brisati ili na drugi način ukloniti.
Poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika, dužan je imenovati osobu koja mora uživati povjerenje radnika i koja je osim njega ovlaštena nadzirati prikupljaju li se, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama osobni podaci u skladu sa zakonom. Poslodavac, opunomoćenik poslodavca ili druga osoba koja u obavljanju svojih poslova sazna osobne podatke radnika, te podatke trajno mora čuvati kao povjerljive.
Videonadzor radnika
Na primjenu videonadzora se primjenjuju sva opća pravila kojima je regulirana zaštita osobnih podataka. Videonadzor može se postaviti jedino u svrhu koja je nužna i opravdana za zaštitu osoba i imovine, ako ne prevladavaju interesi ispitanika koji su u suprotnosti s obradom podataka preko videonadzora. Snimke dobivene videonadzorom mogu se čuvati najviše šest mjeseci, osim ako je drugim zakonom propisan duži rok čuvanja ili ako su dokaz u sudskom, upravnom, arbitražnom ili drugom istovrijednom postupku. Iz navedenog proizlazi da je potrebno podatke izbrisati nakon proteka šest mjeseci ili nakon kraćeg vremena ako voditelj obrade tako definira u svojim internim aktima.
Ograničen je i pristup videozapisima tako da pristup imaju samo osobe koje je poslodavac ovlastio te se prikupljeni podaci ne smiju učiniti vidljivima trećima. Sustav videonadzora mora imati uspostavljen automatizirani zapis za evidentiranje pristupa snimkama videonadzora, a koja evidencija mora sadržavati vrijeme i mjesto pristupa te oznaku osoba koje su izvršile pristup podacima prikupljenim preko videonadzora.
Mjesto koje je pokriveno videonadzorom mora biti vidljivo označeno. Obavijest o videonadzoru treba sadržavati sve relevantne informacije sukladno odredbi članka 13. Opće uredbe o zaštiti podataka, a posebno jednostavnu i lako razumljivu sliku uz tekst kojim se ispitanicima pružaju sljedeće informacije: da je prostor pod videonadzorom, podatke o voditelju obrade i podatke za kontakt preko kojih ispitanik može ostvariti svoja prava. Važno je naglasiti da su zakonski propisane upravne novčane kazne u iznosu do 50.000 kuna u slučaju nepridržavanja opisanih postupaka postavljanja obavijesti o videonadzoru. Tijelo koje je ovlašteno izreći navedenu kaznu je Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP).
Obrada osobnih podataka radnika pomoću sustava videonadzora može se provoditi samo ako su uz uvjete utvrđene ZPOUZP-om ispunjeni i uvjeti utvrđeni propisima kojima se regulira zaštita na radu i ako su zaposlenici bili na primjeren način unaprijed obaviješteni o takvoj mjeri te ako je poslodavac informirao zaposlenike prije donošenja odluke o postavljanju sustava videonadzora.
Prethodna suglasnost
Zakon o zaštiti na radu utvrđuje da poslodavac smije koristiti nadzorne uređaje kao sredstvo zaštite na radu pod uvjetima propisanim Zakonom te dopušta korištenje nadzornih uređaja, dakle i videokamera. Nadzorne uređaje je dopušteno koristiti radi kontrole ulazaka i izlazaka iz radnih prostorija i prostora te radi smanjenja izloženosti radnika riziku od razbojstva, provala, nasilja, krađa i sličnih događaja na radu ili u vezi s radom. Iako je korištenje videonadzora načelno dopušteno na svim radnim mjestima, značajna pozornost posvećena je sprječavanju korištenja videonadzora kojim bi se kršila privatnost radnika. Zakon izričito propisuje da je zabranjeno postavljanje nadzornih uređaja u prostorijama za osobnu higijenu i prostorijama gdje se radnici presvlače. U slučaju da nadzorni uređaji čitavo radno vrijeme prate sve pokrete radnika tijekom obavljanja poslova, odnosno ako su nadzorni uređaji postavljeni tako da su radnici čitavo vrijeme tijekom rada u vidnom polju nadzornih uređaja, poslodavac smije koristiti nadzorne uređaje isključivo na temelju prethodne suglasnosti radničkog vijeća. Dakle, za razliku od donošenja pravilnika kojim su utvrđena pravila o videonadzoru gdje je potrebno da poslodavac obavi prethodno savjetovanje s radničkim vijećem, s obzirom na to da se radi o pitanju važnom za položaj radnika, kod videonadzora gdje su radnici čitavo vrijeme tijekom rada u vidnom polju kamera poslodavac je dužan pribaviti prethodnu suglasnost radničkog vijeća odnosno sindikalnog povjerenika. U slučaju da poslodavac mora pribaviti suglasnost za postavljanje videokamera ili drugog nadzornog uređaja, radničko vijeće odnosno sindikalni povjerenik nakon što zaprimi takvu namjeravanu odluku poslodavca, dužan je očitovati se u roku od osam dana. Ako se radničko vijeće odnosno sindikalni povjerenik u roku od osam dana ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnosti, smatrat će se da je dana suglasnost na odluku poslodavca. U slučaju da radničko vijeće odnosno sindikalni povjerenik uskrati suglasnost, poslodavac može u roku od petnaest dana od dana dostave izjave o uskrati suglasnosti tražiti da tu suglasnost nadomjesti arbitražna odluka.
Videonadzor ne smije biti u svrhu praćenja radnog učinka radnika
Poslodavcu nije dopušteno koristiti snimljene materijale u svrhe različite od onih propisanih Zakonom o zaštiti na radu (primjerice, nije dopušteno koristiti prikupljene podatke za mjerenje radnog učinka radnika), niti ih on smije staviti na javno raspolaganje ili raspolaganje osobama koje nisu ovlaštene za njihovo korištenje. Na obveze poslodavca glede pristupa i čuvanja prikupljenih podataka primjenjuju se odredbe Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka.
Na temelju ZOR-a i ZZR-a poslodavac može osim Pravilnika o videonadzoru donijeti i Pravilnik o audionadzoru. Pravilnicima se može urediti način mogućnosti i način korištenja video i audionadzora, prava i ovlasti poslodavca te prava i obveze radnika. Poslodavac može uvesti audionadzor, tj. snimati telefonske razgovore sa službenog telefona, jednog ili više njih. Poslodavac može uvesti snimanje telefonskih razgovora iz razloga zaštite na radu, tj. smanjenja izloženosti radnika riziku od neprihvatljivih događaja na radu ili u vezi s radom, npr. verbalnih prijetnji, uvreda, psihičkog zlostavljanja i slično od strane klijenata i drugih osoba s kojima se telefonski komunicira. Poslodavac će nakon ispunjenja ostalih pretpostavki (savjetovanja s radničkim vijećem) o snimanju obavijestiti sve radnike, a posebno pojedinačno one koji rade s telefonima koji mogu biti snimani. Poslodavac mora dati posebnu obavijest – popis koji se telefoni odnosno telefonski brojevi snimaju. Također, poslodavac mora imati snimku posebne poruke koja će se emitirati prije svakog javljanja na kojoj će biti rečeno da se razgovor snima. Poslodavac može uvesti snimanje telefonskih razgovora i iz drugih razloga, ne samo razloga zaštite na radu, npr. zbog unapređenja usluge, boljih kontakata s klijentima i sl. U takvom slučaju uz ostale uvjete koji moraju biti ispunjeni za takav audionadzor, poslodavac mora dobiti suglasnost radnika koji će biti snimani.
