Sustav zaštite na radu koji se temelji na kulturi sigurnosti, sprječavanju nesreća na radu, profesionalnih i drugih bolesti povezanih s radom, temelj je svakog uspješnog gospodarstva. Visoka razina sigurnosti pri radu u Hrvatskoj i očuvanje zdravlja radnika, ključni su preduvjet produžetka radnog vijeka, aktivnog i zdravog starenja. U sadašnjim okolnostima, zbog nedostatka radne snage na tržište rada ulaze nedovoljno stručno osposobljeni i neiskusni radnici, što uz izostanak drugih propisanih mjera povećava rizike vezano uz sigurnost u radnom okružju.
U 2017. godini 18.036 ozljeda na radu
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u 2017. godini prijavljeno je ukupno 18.036 ozljeda na radu od čega je priznato 14.829, što upućuje na povećanje broja i prijavljenih i priznatih ozljeda na radu u odnosu na 2016. godinu. Broj prijavljenih ozljeda na radu porastao je za 9,1% odnosno za 1.507 ozljeda, dok je broj priznatih ozljeda na radu porastao za 8,2% odnosno za 1.129 ozljeda.
Stradavaju radnici između 31 i 40 godina starosti
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu u 2017. godini zabilježeno je 17.768 ozljeda na radu od čega ih se na mjestu rada dogodilo 14.431, a na putu na posao i s posla 3.337 ozljede. U 2017. godini većinom su se ozljeđivali muškarci u čak 60% slučajeva, dok se izvan mjesta rada većinom ozljeđuju žene i to u 65,1% slučajeva. Najveći broj ozljeda na radu zabilježen je kod poslodavaca koji zapošljavaju 500 i više radnika, 5.695 ozljeda, a sa 3.170 ozljeda slijede poslodavci koji zapošljavaju od 50-249 radnika. U prijavama je iskazano da je 79,6% ozlijeđenih radnika koristilo osobnu zaštitnu opremu te da je većina ozlijeđenih radnika (94,3%) bila osposobljena za rad na siguran način. Na mjestu rada najčešće se ozljeđuju radnici starosne dobi od 31. do 40. godine starosti (24,5%), dok se na putu najčešće ozljeđuju radnici starosne dobi između 51 i 60 godina starosti (30%). Prema nacionalnoj klasifikaciji zanimanja najviše ozljeda na mjestu rada zabilježeno je u zanimanjima u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 3.131, zatim u jednostavnim zanimanjima 2.954 te u uslužnim i trgovačkim zanimanjima 2.834 ozljede na radu. Prema vrsti najviše ozljeda evidentirano je u kategoriji rana i površinskih ozljeda 5.181, zatim 3.616. iščašenja, uganuća i nategnuća te 2.096 prijeloma kostiju.
Rast stope ozljeda na radu 0,7%
Analizirajući stopu ozljeda na radu na 1.000 radnika koja se računa kao omjer broja zaposlenih radnika i ukupnog broja prijavljenih ozljeda na radu, u odnosu na 2016. godinu stopa je u 2017. godini porasla za 0,7 i iznosila je 12,2. U proteklih osam godina najveća stopa ozljeda na radu na 1.000 radnika zabilježena je 2011. godine kada je iznosila 13,2. Najvećom stopom ozljeda na radu u 2017. godini – 20,66, bilježi djelatnost Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša i time se nastavlja tendencija iz 2015. i 2016. godine.
Najviše stradavaju u istočnoj Slavoniji
Na teritorijalnoj razini po stopi ozljeda na radu na 1.000 radnika u 2017. godini, prednjači Osječko-baranjska županija sa stopom 16,44, slijede ju Požeško-slavonska županija sa 16,03, zatim Sisačko-moslavačka županija sa 15,83 dok Grad Zagreb bilježi stopu od 9,77. Slijede Splitsko-dalmatinska županija sa 8,82 te Dubrovačko-neretvanska županija sa stopom od 7,98.
Prošle godine 22 smrtna slučaja
Prema podacima Inspektorata rada u 2017. godini na mjestu rada prijavljena su 22 smrtna slučaja radnika i osoba na radu, što je povećanje od 22,2% u odnosu na 2016. godinu. Najveći broj smrtnih ozljeda zabilježen je kod mikro poslodavaca, odnosno onih koji zapošljavaju od 1-9 radnika. Najviše je smrtno stradalih osoba u životnoj dobi od 51 do 60 godine života. Najveći broj poginulih radnika dogodio se na prostorima poslodavaca koji obavljaju djelatnost u području građevinarstva, zatim u šumarstvu i sječi drva, a slijede ostale uslužne djelatnosti.
Porast teških ozljeda na radu
Inspektoratu rada u 2017. godini prijavljeno je 1.699 teških ozljeda na radu, dok je u 2016. godini bilo prijavljeno 1.583 teških ozljeda na radu, što je porast od ukupno 7%. Najveći broj teških ozljeda na radu zabilježen je u prerađivačkoj industriji te u djelatnosti graditeljstva, a najčešći uzrok bilo je izvođenje radne operacije protivno pravilima zaštite na radu. U odnosu na ukupan broj teških i smrtnih ozljeda na radu, Inspektoratu rada dostavljene su svega tri obavijesti o odbijanju rada radnika. Iz navedenog se može zaključiti da radnici nisu upoznati sa svojim pravom da odbiju rad i napuste mjesto rada ako im izravno prijeti rizik za život i zdravlje, sve dok poslodavac ne poduzme korektivne mjere te da zbog takvog postupanja ne smiju trpjeti štetne posljedice, sukladno članku 69. stavku 4. Zakona o zaštiti na radu.
Najčešći uzrok teških i smrtnih ozljeda na radu je izvođenje radne operacije protivno pravilima zaštite na radu i to u čak 35% slučajeva. Ovaj pokazatelj upućuje da radnici nisu bili aktivno uključeni u izradu procjene rizika, da nisu osposobljeni za rad na siguran način ili da osposobljavanje nije provedeno sukladno procijenjenim opasnostima, štetnostima i naporima u skladu s procjenom rizika za odgovarajuće mjesto rada.
Prema posljednjim objavljenim podacima EUROSTATA za 2015. godinu Republika Hrvatska nalazi se na 15. mjestu od ukupno 28 zemalja članica sa stopom od 948,55 ozljeda na radu na 100.000 radnika, dok prosječna stopa članica EU 28 iznosi 1516,73 ozljeda na 100.000 radnika. Kako osigurati promjenu trendova u području zaštite zdravlja i zaštite na radu? Pored odgovornog pristupa organizaciji i provedbi propisanih mjera zaštite na radu od poslodavaca, u narednom razdoblju potrebno je pristupiti uvođenju akreditacije u postupke ispitivanja radne opreme i radnog okoliša, uvesti implementaciju norme ISO 45001 u što većem broju poslovnih subjekata, primijeniti stimulativni sustav osiguranja od rizika ozljeda na radu i porezne olakšice poslodavcima kod uvođenja tehnologija koje sadrže višu razinu zaštite, a sve s ciljem podizanja razine kvalitete, izvrsnosti i unapređivanja zaštite na radu.
