Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini uvodi djelomičnu zabranu rada nedjeljom. Propis je stupio na snagu 1. srpnja 2023. godine. Izrijekom je zabranjen rad prodajnih objekata u djelatnosti trgovine nedjeljom.
Pravo na odmor i nedjelja
Obrazloženje za uvođenje zabrane je da se time uređuje temeljno pravo na nedjelju kao dan tjednog odmora te pitanje ravnoteže privatnog i poslovnog života, a što se upravo kroz ispitivanje javnog mnijenja pokazalo važnim za hrvatske građane. Ono što je specifično za radno pravo jest intenzitet karaktera države u zaštiti prava radnika, jer država svojim intervencijama u radnopravno zakonodavstvo brojnim pravnim normama štiti prava radnika kao slabije ugovorne strane u radnopravnom odnosu. To se očituje i kroz primjenu povoljnijeg prava koje ide u korist radnika.
Zakon o radu nedjelju, u kontekstu neradnog dana, spominje izrijekom samo u čl. 75. st. 3., gdje je propisano da radnik tjedni odmor koristi nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi. Spomenute odrednice suštinski razrađuju pravo na tjedni odmor radnika, precizirajući na koji dan u tjednu bi se radnik trebao odmarati. Odrednica nije isključiva, premda je nedjelja prvo navedeni dan kada bi radnik u svakom slučaju trebao realizirati pripadajuće pravo na tjedni odmor.
Prije spomenute, zabranu rada nedjeljom posljednji put uveo je Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske, 24. travnja 2020. g., donijevši Odluku o radnom vremenu i načinu rada u djelatnosti trgovine za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti covid-19. Tako uspostavljena zabrana rada nedjeljom potrajala je jedva mjesec dana, s obzirom na to da je ukinuta Odlukom o izmjeni odluke o radnom vremenu i načinu rada u djelatnosti trgovine za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti covid-19.
Još ranije u pravnoj povijesti od hrvatske samostalnosti, zabrana rada nedjeljom bila je predmet ustavnosudske ocjene, s negativnim ishodima u konačnici.
Ovlaštenje trgovca da iznimno radi nedjeljom
Trgovac može samostalno 16 nedjelja u godini odrediti kao radne, s time da se trajanju radnog vremena pojedinih objekata dodaje 15 sati koje raspoređuje od ponedjeljka do nedjelje. Radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u razdobljima od ponedjeljka do subote u ukupnom trajanju do 90 sati tjedno, koje samostalno raspoređuje. Formalna ovlast trgovcu da radi nedjeljom, unatoč općem pravilu o zabrani rada na taj dan u tjednu, naglašava samostalnost trgovca, ali prethodno mu je nametnuto ograničenje u pogledu ukupnog broja nedjelja koje može raditi tijekom godine. Posebno ograničenje tiče se u tom dijelu i ukupnog trajanja tjednog radnog vremena.
Nejasno je kada trgovac mora, i na koji način, definirati koje nedjelje će raditi. Smije li to odrediti u „hodu“, doista prema vlastitom nahođenju ili mora poštivati određeni raspored. Nerazumljiva je i norma u pogledu kriterija kojima mu je dopušteno odrediti rad nedjeljom: doba godine, vremenske prilike, prethodna godina po pitanju dobiti, prihoda i rezultata rada u određenim razdobljima ili s određenim vremenskim odmakom. Obrazloženje zakonskog prijedloga u tom dijelu glasi: „uzimajući u obzir potrebe kupaca, broj radnika zaposlenih u prodavaonici i poštivanje njihovih prava.“
Trgovine izuzete od zabrane
Odrednice o (djelomičnoj) zabrani rada nedjeljom u trgovačkoj djelatnosti ne primjenjuju se jednako na sve prodajne objekte. Od zabrane rada nedjeljom izuzeti su prodajni objekti koji se nalaze unutar ili su sastavni dio cjeline: (1) željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih luka, luka otvorenih za javni promet, luka unutarnje plovidbe brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila, (2) benzinskih postaja, (3) bolnica, (4) hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i (5) proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima. Naizgled podijeljeni u svega pet velikih skupina, pobrojani prodajni objekti koji obavljaju ili u kojima se obavlja djelatnost trgovine zapravo predstavljaju značajno veći broj poslovnih objekata koji su zakonskim putem izuzeti od zabrane rada nedjeljom. Navedene iznimke su propisane zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača.
Izdvajanje distribucije tiska
Distribucija tiska putem kioska kao posebnog oblika prodaje izvan prodavaonica može biti otvorena nedjeljom i blagdanom u vremenu od 7:00 do 13:00 sati. Neki će reći da su odavno kiosci postali svaštare. Distribucija tiska je ostala istaknuta kao razlog izdvajanja kioska od raširene zabrane rada trgovina nedjeljom.
Prekršajne sankcije za kršenje zakonske zabrane rada
Novčanom kaznom od 660,00 do 39.810,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 530,00 do 9290,00 eura odgovorna osoba u pravnoj osobi kao i fizička osoba ako: (1) se ne pridržava propisanog radnog vremena prodajnih objekata u razdobljima od ponedjeljka do subote u ukupnom trajanju do 90 sati tjedno, (2) se ne pridržava odredbe o neradnoj nedjelji, (3) se ne pridržava propisanog broja dodanih 15 sati, a koje ukupno trgovac samostalno raspoređuje od ponedjeljka do nedjelje u 15 tjedana za koje je trgovac odredio radnu nedjelju, (4) se ne pridržava propisanog radnog vremena za distribuciju tiska putem kioska, odnosno (5) ne vodi evidenciju radnog vremena za svaku nedjelju tijekom tekuće godine u obliku pisane isprave ili elektroničkog zapisa.
Zaključak
Zabranom rada nedjeljom otvaraju se pitanja poput računanja ili kalkuliranja s radnim nedjeljama, odabira povlaštenih djelatnosti, radnih aktivnosti ili subjekata od zakonskog ograničenja maksimuma radnih nedjelja, kriterija koji se uzimaju u obzir kada poslodavac donosi odluku koje nedjelje će biti radne. Radnike se, po običaju, malo što pita, tako da poslodavac ne mora izvršiti ni neformalne konzultacije s predstavnicima radnika, nego potpuno autonomno može donijeti odluku o rasporedu radnih nedjelja. Za određene poslovne aktivnosti, poput distribucije tiska, apsolutno je nejasno iz kojeg su razloga uopće izuzeti od generalne zabrane rada nedjeljom.
