Tiskani materijali za učenje igraju presudnu ulogu u budućem obrazovanju Europe, čak i za novu takozvanu „digitalnu generaciju“. Široki krug nezavisnih akademskih istraživanja provedenih na ovu temu jasno ukazuje da se treba poduzeti hitna akcija kako bi se spriječila nepovratna šteta i negativan utjecaj na razumijevanje čitanja i vještine kritičkog razmišljanja koje uzrokuje brzo i neutemeljeno uvođenje čitanja na ekranu u škole.
Integraf i UNI Europa grafički i ambalažni sektor pozivaju kreatore politika i obrazovna tijela (europska i nacionalna) da odmah djeluju bez odgoda. Čitanju tiskanih ispisa mora se dati prednost nad digitalnim čitanjem u školama, osim ako nema dokazane prednosti učenja digitalnim načinom. Neaktivnost dovodi do rizika degradacije razumijevanja čitanja kod učenika i vještina kritičkog razmišljanja, a što bi desetljećima moglo ometati stvaranje obrazovanih i kritički mislećih građana u našem društvu.
Između 2014. i 2018. mreža od gotovo 200 akademika u Europi provela je četiri godine empirijskog istraživanja i rasprava o učincima digitalizacije na čitanje – posebno na studente i mlade. Prema njihovoj opsežnoj meta-analizi s 54 pojedinačna eksperimenta, u kojima je sudjelovalo više od 170.000 sudionika iz 19 zemalja, inicijativa COST Action E-READ dokazuje da „papir ostaje preferirani medij za čitanje dužih pojedinačnih tekstova, posebno kada se čita s dubljim razumijevanjem i promišljanjem, ali i da papir najbolje podržava čitanje dugih informativnih tekstova.” Također, pojašnjava se da je “čitanje tekstova dugog oblika neprocjenjivo za brojna kognitivna dostignuća, kao što su koncentracija, izgradnja rječnika i sjećanje”. Isto vrijedi i za mlađe ljude (ponekad se nepodobno opisuju kao “digitalna generacija“).
Hitno se moraju poduzeti mjere na svim razinama kako bi se osiguralo da obrazovanje u Europi ne bude degradirano brzim i neutemeljenim uvođenjem čitanja na ekranu u školama. Razvoj razumijevanja čitanja i kritičkog razmišljanja učenika mora odmah biti zaštićen. Neuspjeh reakcije temeljene na savjetima danim u takvim studijama stvara neposredan rizik da će na rezultate učenja učenika negativno utjecati sve veća tendencija škola u Europi da promoviraju čitanje na digitalnim uređajima, bez potrebnih alata i strategija kako bi se osiguralo da to ne uzrokuje neuspjeh u razumijevanju čitanja i sposobnosti kritičkog mišljenja. Proizvodi za koje je dokazano da omogućuju razumijevanje i kritičko razmišljanje, poput papirnatih knjiga i drugih tiskanih informativnih tekstova, već postoje i ne bi ih trebalo zanemariti. Papir je tehnologija dokazane snage i značaja.
Intergraf i UNI Europa grafički i ambalažni sektor pozivaju Europsku komisiju da:
• Uzme u obzir u Europskoj digitalnoj agendi i svim povezanim inicijativama digitalne politike da sav digitalni napredak ne donosi nužno i koristi – posebno kada je riječ o obrazovanju i čitanju;
• Promiče upotrebu tiskanih materijala u školama i drugim obrazovnim okruženjima, osim ako nema dokazane prednosti učenja digitalnim putem;
• Podržava što više neovisnih akademskih istraživanja utjecaja digitalizacije na razumijevanje čitanja i kritičko razmišljanje;
• Razvija što veći broj i što bolje smjernice za primjenu digitalnih tehnologija na europskoj razini (posebno u obrazovanju, ali općenito i u medijskim okruženjima);
• Podržava nacionalnu provedbu preporuka europskih socijalnih partnera grafičke industrije i inicijative COST Action E-READ;
• Potakne više interakcije između akademika koji objavljuju istraživanja o razumijevanju čitanja s kreatorima politika / školama / obrazovnim tijelima.
