Bili ste svjesno na dijeti kroz mjesec dana, ali izgubili ste samo pola kilograma. Ili se možda onih osam kilograma koje ste izgubili prošlog ljeta polako, puzajući vraća natrag. Ako vam sve to već izgleda poznato, možda niste uzeli u obzir neke važne zamke koje vam stoje na putu prema vašem cilju – skinuti prekomjernu tjelesnu težinu:
Lijekovi. Čitav niz propisanih lijekova mogu uzrokovati porast na tjelesnoj težini kod nekih ljudi. Jednostavno zato što neki lijekovi stimuliraju apetit (na primjer, neki stariji antidepresivi), a neki utječu na metabolizam. Od ostalih krivaca mogu se spomenuti lijekovi protiv povišenog tlaka (koji mogu uzrokovati zaostajanje tekućine u tijelu), kortikosteroidi, antihistaminici itd. Prije nego što optužite propisane lijekove za nevolje s povećanom tjelesnom težinom, provjerite da možda ne jedete previše ili premalo tjelesno vježbate. Osim toga, možete zatražiti doktora da vam promijeni lijek, jer se reakcija na lijekove značajno razlikuje od osobe do osobe.
Ljutnja. Prema jednoj studiji, ljudi koji iskazuju visoku razinu gnjeva, ljutnje, neprijateljstva, dnevno konzumiraju u prosjeku 500 kalorija više, nego svi oni s niskom razinom neprijateljstva. Razumije se, tu su uključene i one prikrivene, u sebi prigušene ljutnje. Otiđite trčati ili brzo hodati 20 minuta i zaboravit ćete zbog čega ste se ljutili, bili nervno napeti, tjeskobni itd.
Ako ste kronično ljutiti na nekoga, radije oprostite. Život je katkada nepravedan. Međutim, još više nije fer kada kažnjavate sebe zbog tuđe neosjetljivosti tako da konzumirate velike količine hrane samo da svladate, prigušite ljutnju.
Alkohol. Prema jednom ispitivanju, ako otprilike četvrtina dnevnog unosa kalorija dolazi preko vina, pive ili žestokog pića, alkohol može usporiti metabolizam masti za oko 30 posto. A to znači da se nemetabolizirana mast može odmah smjestiti na vašoj trbušnoj stijenci.
Depresija. Ako primjećujete da se teško budite, ako se općenito osjećate umornima i morate se boriti s koncentracijom, možda ste jedan od milijuna onih koji pate od tzv. sezonske depresije, a koja se javlja u kasnu jesen i zimu. Smanjeno izlaganje dnevnom svjetlu u to doba godine čini da takve osobe jedu više i da imaju poseban nagon prema ugljikohidratima. Kod nekih tome kumuje i manje tjelesnog vježbanja u lošijim vremenskim uvjetima. Sve zajedno dovodi do povećanja tjelesne težine. Zbog toga je preporučljivo provoditi više vremena na otvorenom, čak ako je i oblačan dan. I što više tjelovježbe!
Strah od uspjeha. Ima osoba koje potječu iz obitelji u kojoj je prekomjerna tjelesna težina veliki problem i onda takve osobe mogu dobiti osjećaj krivnje zbog toga što su uspjele u reguliranju težine, a drugi nisu. Nema potrebe da se tako osjećate. Uživajte u svakom kilogramu koji ste izgubili. Držite na umu sve one načine koji su vam pomogli da izgubite na težini. Svi ti kilogrami nisu se otopili sami od sebe, niti će se magično i vratiti. Prihvatite svoj uspjeh kao vlastiti uspjeh, a ako drugi ne mogu to priznati kao uspjeh, to je njihov problem.
Stres. Stres je jedan od češćih uzročnika prekomjernog konzumiranja hrane. Razumije se da to onda rezultira prekomjernim naslagama masnog tkiva u organizmu. Zanimljivo, i to najviše oko struka, što je i najopasnije. Ta lokalizacija je povezana s češćom pojavom srčanih bolesti, dijabetesom, moždanim udarom i rakom dojke. Prekomjerno uzimanje hrane može olakšati nervnu napetost, strah od budućnosti, tjeskobu itd., ali samo privremeno.
Promjene ponašanja i tehnike za olakšanje stresa mogu pomoći da se živi zdraviji život i da se rjeđe traži izlaz u – hrani.
Bez obzira na to koliko podmukle mogu biti zamke u dijetama, one nisu stalne. Nikad nije kasno da ih se čovjek oslobodi. I kada sve drugo ne uspije, dobro je držati na umu zadnju mogućnost kako da ih se zasigurno izbjegne, a to je više tjelovježbe.
