U Hrvatskoj je 60 posto radnih mjesta izloženo visokom riziku automatizacije i kompjutorizacije, stoji u nedavnom izvješću Svjetske banke o razvoju. To ukratko znači da bi otprilike 700.000 hrvatskih radnika moglo ostati bez trenutačnog posla.
Osim proizvodnje, neka od ugroženih zanimanja su i uslužne djelatnosti, poput trgovine i prijevoza. Dobro je poznat primjer trgovine bez blagajni, a proces automatizacije možemo vidjeti i u nekim domaćim trgovinama sa samoposlužnim blagajnama. U transportu je, pak, sve vidljiviji trend autonomnih vozila.
Automatizaciji se velikim dijelom neće moći oduprijeti ni gastronomija, te već postoje primjeri restorana u Južnoj Koreji i Japanu u kojima hranu poslužuju roboti.
Što s radnom snagom
Dodatni problem predstavlja i to što će se s automatizacijom radnih procesa teže nositi zemlje u razvoju jer za razliku od razvijenih ekonomija, nisu pronašle alternativu za brojne radnike čija su radna mjesta preuzeli strojevi.
Hrvatska bi morala ozbiljno shvatiti ova upozorenja jer ovako negativna predviđanja o stanju na tržištu rada mogu predstavljati alarm i za potencijalne strane investitore. Zemlje u razvoju moraju znatno više ulagati u obrazovne programe i specijalizaciju radne snage. Hrvatska osim što kaska za razvijenim zemljama na tehnološkom planu, nema ni dobro razvijenu strategiju nošenja s nadolazećim promjenama na tržištu rada.
Ugrožena zanimanja
Zanimanja pod rizikom su: knjižničari, računovođe, vozači, tvornički radnici, radnici u ugostiteljstvu, financijski savjetnici, liječnici, dijagnostičari, prevoditelji, pravnici, radnici za strojevima, radnici u prijevozu tereta, trgovci, agenti za osiguranje, krojači.
