Zaštita na radu – Vodič za povjerenika radnika za zaštitu na radu

Zaštita na radu – Vodič za povjerenika radnika za zaštitu na radu
Važan čimbenik u sustavu upravljanja sigurnošću svakako je i povjerenik radnika za zaštitu na radu. Zakon o zaštiti na radu daje mu široke ovlasti djelovanja, a od njega osobno ovisi hoće li ih znati iskoristiti i pozitivno utjecati na provođenje zaštite na radu kod poslodavca.
Naputci povjereniku radnika i opis postupaka u pojedinim situacijama provedbe mjera zaštite na radu, a naročito onima koji će prvi put stupiti na tu odgovornu dužnost, dani su u ovom članku.
U svom radu povjerenik radnika za zaštitu na radu morat će se najprije upoznati s određenim zakonskim odredbama, aktima i pravilnicima iz područja zaštite na radu.
Procjena rizika
Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14.) određuje da je poslodavac dužan izraditi procjenu rizika. Procjena rizika je postupak kojim se utvrđuje razina rizika za nastanak ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom i poremećaja u procesu rada koji bi mogao izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika. Procjena rizika podrazumijeva snimanje postojećeg stanja, analizu i procjenu prikupljenih podataka te donošenje plana mjera za otklanjanje postojećih opasnosti.
Procjena rizika utvrđuje nedostatke u procesu rada koji utječu na sigurnost i zdravlje radnika i donosi plan mjera za njihovo otklanjanje s rokovima i odgovornim osobama za njihovo provođenje.
Procjenu rizika poslodavac treba stalno ažurirati, kako bi u svakom trenutku bila u skladu s postojećim stanjem na poslovima. Procjenu treba dopuniti ili djelomično izmijeniti pojedine dijelove ukažu li se nova radna mjesta, promjene u tehnološkom procesu s novim opasnostima i slično. Procjena rizika mora biti u svakom trenutku dostupna povjereniku radnika za zaštitu na radu.
Detalje izrade procjene zakonodavac je propisao Pravilnikom o izradi procjene rizika (NN 112/14.). S ovim aktom treba se upoznati i povjerenik radnika za zaštitu na radu te pratiti rokove otklanjanja nedostataka.
Pravilnik o zaštiti na radu
Drugi važni akt poslodavca iz područja zaštite na radu je pravilnik koji u pisanom obliku utvrđuje organizaciju provedbe zaštite na radu, prava, obveze i odgovornosti njegovih ovlaštenika i radnika; to je Pravilnik o zaštiti na radu. Kod većih poslodavaca i obimnijih tehnoloških procesa i postupaka neka pravila zaštite na radu mogu biti obuhvaćena još i posebnim pravilnicima kojima se uređuju osobna zaštitna oprema, poslovi s posebnim uvjetima rada, strojevi i uređaji s povećanim opasnostima i slično.
Samo uvidom u ovaj pravilnik i pridružene akte poslodavca koji obrađuju pravila zaštite na radu te pravilnike koji su doneseni prema odredbama zakona o zaštiti na radu, povjerenik radnika može kvalitetno utjecati na poslodavca i njegove ovlaštenike u vezi provođenja propisanih mjera zaštite na radu. Poželjno je da povjerenik radnika posjeduje važeće primjerke navedenih akata, kako bi u svakom trenutku mogao reagirati.
Široki djelokrug rada povjerenika
Zakon o zaštiti na radu ovlašćuje povjerenika radnika za zaštitu na radu da djeluje u interesu radnika na području zaštite na radu, te da prati primjenu propisa i naređenih mjera zaštite na radu u radnoj sredini u kojoj je izabran.
Zakonodavac je člankom 71. naveo prava i dužnosti povjerenika koje donosimo ovdje u sažetom obliku.
Povjerenik ima sljedeća prava i dužnosti:

podnositi prijedloge poslodavcu kod donošenja odluka u vezi zaštite na radu

zahtijevati od poslodavca da poduzme mjere za smanjenje/otklanjanje rizika

podnositi pritužbe tijelima nadležnim za zaštitu na radu

sudjelovati s poslodavcem u planiranju unapređenja uvjeta rada

biti obaviješten o svim promjenama koje utječu na sigurnost i zdravlje radnika

imati uvid u dokumentaciju vezanu za zaštitu na radu

primati primjedbe radnika vezane s primjenom propisa i provedbe mjera zaštite na radu

izvijestiti nadležnog inspektora/specijalista medicine rada o svojim i zapažanjima radnika

prisustvovati inspekcijskom pregledu i očitovati se na činjenično stanje koje utvrdi inspektor, odnosno staviti prigovor na inspekcijski nalaz

pozvati nadležnog inspektora kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika

stalno se osposobljavati za obavljanje poslova povjerenika radnika

svojim djelovanjem poticati ostale radnike na siguran način rada

obavješćivati radnike o provedbi mjera iz zaštite na radu koje poduzima poslodavac.
Što sve čeka povjerenika
Jedno je teorija, a drugo praksa. Novoizabrani povjerenik radnika za zaštitu na radu treba biti spreman za stalno učenje tijekom svog mandata te usredotočen na tehnologiju poslodavca i djelovati shodno postojećim opasnostima i štetnostima s kojima se sreću radnici na radu.
Evo nekih najčešćih čimbenika i stanja s kojima će se povjerenik radnika za zaštitu na radu sresti tijekom svojeg rada.
O izboru povjerenika
Radnici između sebe biraju ili imenuju povjerenika radnika za zaštitu na radu. Kod poslodavca koji zapošljava do 20 radnika, izbor povjerenika provodi se na skupu radnika u skladu sa Zakonom o radu (NN 93/14.). Izbor povjerenika kod poslodavca koji zapošljava više od 20 radnika provodi se prema Zakonu o radu kojim su uređena pitanja izbora radničkog vijeća.
Važno: Potreba biranja ili imenovanja povjerenika ukazuje se svagdje gdje to zahtijevaju uvjeti rada (veliki rizici za sigurnost i zdravlje radnika). Ako je kod poslodavca izabrano ili imenovano više povjerenika radnika, oni između sebe biraju ili imenuju svog koordinatora.
Biranje ili imenovanje povjerenika radnika ne treba shvatiti olako, samo da se obavi formalnost. Iako je zaštita na radu kod nekih poslodavaca često podcijenjena, samo od kvalitetnog i agilnog povjerenika radnici mogu očekivati da će se boriti i izboriti za bolje uvjete rada.
O osposobljavanju
Poslodavac je dužan omogućiti osposobljavanje povjerenika radnika za zaštitu na radu tijekom radnog vremena i na trošak poslodavca.
Važno: Povjerenik radnika treba se općenito upoznati sa sustavom sigurnosti i zaštite zdravlja, ali i ciljano za sve poslove kod poslodavca.
Prema dobivenom mišljenju Državnog inspektorata prilikom nadzora inspektor će zatražiti od poslodavca dokaz da je provedeno osposobljavanje povjerenika te provjeriti tko je obavio osposobljavanje, prema kojem programu te vrijeme trajanja osposobljavanja.
O evidencijama i ispravama
Poslodavac mora svu dokumentaciju vezanu za zaštitu na radu učiniti dostupnom svim radnicima pa tako i povjereniku radnika za zaštitu na radu, a naročito:

procjenu rizika za mjesta rada i poslove

upute za rad na siguran način za mjesta rada i poslove

pisani dokaz o osposobljenosti radnika za rad na siguran način

pisani dokaz da radnik udovoljava uvjetima za poslove s posebnim uvjetima rada

zapisnike o ispitivanjima radne opreme, instalacije i radnog okoliša.
Važno: Jasno je da sve navedeno povjerenik radnika neće i ne mora imati u posjedu, ali kada od pojedinih zaduženih osoba ili službi zatraži uvid u dokumentaciju, ona mu mora biti predočena.
O novim tehnologijama
Kod planiranja i uvođenja nove tehnologije te radne i zaštitne opreme, poslodavac je dužan posavjetovati se s radnicima i njihovim predstavnicima. U planiranje nabave i stavljanje u upotrebu nove tehnologije mora biti uključen i povjerenik radnika za zaštitu na radu. 
Važno: Ako kod poslodavca ne postoji povjerenik radnika za zaštitu na radu, pravo na savjetovanje mogu koristiti i sindikalni povjerenici bez obzira na to je li radničko vijeće utemeljeno ili nije.
O radu odbora za zaštitu na radu
Kako je povjerenik radnika za zaštitu na radu prema zakonu jedan od članova odbora za zaštitu na radu, njegova je dužnost prisustvovati sjednici odbora kada ju sazove predsjednik (poslodavac ili njegov ovlaštenik) i to najmanje jedanput u tri mjeseca. Obvezu osnivanja odbora ima poslodavac koji zapošljava više od 50 radnika.
Povjerenik radnika ima pravo poticati rad odbora, dajući na raspravu točke dnevnog reda od interesa za sigurnost i zdravlje radnika i aktivno se uključujući u raspravu o temama koje je na dnevni red postavio poslodavac, stručnjak zaštite na radu ili ugovorni specijalist medicine rada.
Važno: U posebnom slučaju, kada predsjednik odbora propusti sazvati sjednicu u propisanom roku, povjerenik radnika ima pravo sazvati sjednicu. Ovo djelovanje povjerenika odnosi se na slučaj kada predsjednik odbora u roku od dva radna dana od nastanka nesreće na radu ne sazove sjednicu, a dogodila se smrtna ili teška ozljeda na radu ili je utvrđen slučaj profesionalne bolesti. Navedeno pravo sazivanja sjednice odbora ima i radničko vijeće ili sindikalni povjerenik s pravima i obvezama radničkog vijeća.
O odbijanju rada radnika
Povjerenik radnika za zaštitu na radu također može biti uključen u delikatnu situaciju kada ga radnik obavijesti da mu izravno prijeti rizik za život i zdravlje te da napušta radno mjesto i odbija rad dok se ne saniraju opasnosti.
U slučaju odbijanja rada radnika, povjerenik radnika neodložno obavještava o tom događaju nadležnog inspektora rada, ako to već nisu učinili poslodavac ili njegov ovlaštenik ili sam radnik. Nakon primljene obavijesti, obaviješteni inspektor dužan je u roku od 48 sati utvrditi činjenično stanje i osnovanost odbijanja rada radnika.
Važno: Povjerenik radnika za zaštitu na radu treba upoznati radnika da poslodavac od njega ne smije zahtijevati da ostane na mjestu rada dok na tom mjestu postoje navedeni rizici. Jasno je da radnik mora biti svjestan težine svoje odluke (zaista ozbiljni rizici), a očekuje se da rizike procijeni i povjerenik radnika.
Za vrijeme dok ne radi zbog izbjegavanja navedenim rizicima, radnik ima pravo na plaću i druga prava iz radnog odnosa u skladu s općim propisima o radu, ako inspektor uviđajem ne utvrdi da radnik nije imao pravo odbiti rad jer mu nisu prijetili izravni i ozbiljni rizici za život i zdravlje.
O odnosu povjerenik – radnik
Povjerenik radnika za zaštitu na radu treba biti u stalnom kontaktu s radnicima, pažljivo slušati njihove probleme, mišljenja, prijedloge i zahtjeve, te ako su opravdani, proslijediti ih poslodavcu preko njegovih ovlaštenika.
Važno: Svojim radom i pristupom problemima treba kod radnika stjecati povjerenje i kada se zalaže za rješavanje veće sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, ali i kada dobronamjerno ukazuje radnicima na njihove eventualne propuste glede sigurnosti na radu (neispravni radni postupci, neprimjerno ponašanje i sl.).
O zaštiti djelovanja povjerenika
Poslodavac je dužan osigurati povjereniku radnika za zaštitu na radu uvjete za nesmetano obavljanje dužnosti. Podrazumijeva se da mu neće onemogućiti dobivanje potrebnih obavijesti odnosno uvid u sve isprave iz područja zaštite na radu.
Tijekom obnašanja dužnosti povjerenika radnika, ne smije mu bez pristanka radničkog vijeća i sindikata otkazati ugovor o radu ili ga na drugi način staviti u nepovoljni položaj.
Prema odredbama zakonodavca, povjerenik radnika za obnašanje dužnosti ima pravo na naknadu plaće za najmanje tri sata tjedno, osim ako kolektivnim ugovorom nije uređeno drugačije.
Značajno: Poslodavac pravna osoba može biti kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 10.000 kuna za prekršaj „ako ne osigura povjereniku radnika za zaštitu na radu potrebno vrijeme i uvjete za nesmetano obnašanje dužnosti.“ 
Za navedeni prekršaj poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe kaznit će se novčanom kaznom u iznosu 3.000 kuna.