Radnik je dužan što je moguće prije, a najkasnije u roku od tri dana poslodavca obavijestiti o privremenoj nesposobnosti za rad (bolovanje), te mu je dužan dostaviti liječničku potvrdu o tome. Privremena nesposobnost za rad, odnosno privremena nenazočnost zbog bolesti ili ozljede na radu nije opravdani razlog za otkaz ugovora o radu. Otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad. ZOR-om je ograničena zloporaba bolovanja jer su radnici odlaskom na bolovanje produživali trajanje otkaznog roka, koji je trajao sve dok je radnik na bolovanju. Stoga je zakonodavac u čl. 121. st. 4. ZOR-a propisao da ako je došlo do prekida rada tijekom otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika, radni odnos tom radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana uručenja odluke o otkazu ugovora o radu. Dakle, bolovanje više ne produžuje otkazni rok do dana kad se radnik vrati na posao, nego otkazni rok teče i za vrijeme bolovanja. No, poslodavac, kako je dalje propisano, ne može otkazati ugovor o radu radniku za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti za rad, odnosno bolovanja.
Propisana je i zaštita radnika koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, kojemu poslodavac ne može otkazati ugovor o radu za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, a u slučaju otkazivanja ugovora o radu poslodavac će biti kažnjen novčanom kaznom od 61.000,00 do 100.000,00 kn.
Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti ima prednost pri stručnom osposobljavanju i školovanju koje organizira poslodavac.
Pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove
Radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a koji je sposoban za rad, ima pravo vratiti se na poslove na kojima je prethodno radio. Ako je kod poslodavca prestala potreba za obavljanjem tih poslova, poslodavac mu je dužan ponuditi ugovor o radu za poslove koji moraju što je više moguće odgovarati poslovima na kojima je prethodno radio. Ako poslodavac ne može radniku ponuditi takav ugovor ili ga radnik odbije, poslodavac mu može otkazati ugovor o radu. Radniku pripada pravo na dodatno stručno osposobljavanje ako je došlo do promjena u tehnologiji ili načinu rada.
Novčanom kaznom od 31.000,00 do 60.000,00 kn kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba ako radnika koji je bio privremeno nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti ne vrati na poslove na kojima je prethodno radio, ili mu ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova.
Pravo zaposlenja na drugim poslovima
Ako kod radnika postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, smanjenje radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti koju je utvrdilo ovlašteno tijelo u skladu s posebnim propisima, poslodavac je dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje tog tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je radno sposoban, koji moraju, što je više moguće odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio. U suprotnom, poslodavac će biti kažnjen novčanom kaznom od 31.000,00 do 60.000,00 kn.
Zakon nije odredio koji su to drugi odgovarajući poslovi koje je poslodavac dužan ponuditi radniku, no mišljenja smo kako bi ti poslovi trebali visinom plaće odgovarati prethodnima, a sadržajem koliko je to moguće. Ako je posao radnika podrazumijevao cjelodnevni rad na računalu, a naknadno mu je ovlašteno tijelo utvrdilo nemogućnost daljnjeg rada na računalu, za očekivati je da taj radnik više neće moći obavljati poslove koji odgovaraju poslu koji je do tada obavljao. No, poslodavac tom radniku može ponuditi posao koji odgovara njegovoj stručnoj spremi, plaći i ostalim sposobnostima.
Radi osiguranja tih poslova, poslodavac je dužan prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti druge mjere da radniku osigura obavljanje tih poslova.
Ako unatoč poduzimanju svih odgovarajućih mjera, poslodavac radniku ne može osigurati odgovarajuće poslove ili ako ih radnik odbije, poslodavac radniku može otkazati ugovor o radu uz suglasnost radničkog vijeća. Ako radničko vijeće uskrati suglasnost, može ju nadomjestiti arbitražna odluka.
Otpremnina u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti
Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a kojemu nakon završetka liječenja poslodavac ne može osigurati odgovarajuće poslove, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu, ako je ispunio zakonske pretpostavke za ostvarivanje prava na otpremninu. Radnik koji je neopravdano odbio ponuđene odgovarajuće poslove nema pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu.
