Znanstvenici sa zagrebačkog Ekonomskog instituta proveli su istraživanje čiji rezultati pokazuju da hrvatsko kućanstvo u prosjeku godišnje plati dvjestotinjak eura za usluge za koje ne dobije račun.
Plaćanje usluga u gotovini
Plaćanje u gotovini i bez računa najviše se javlja prilikom obavljanja usluga pomoći i popravaka u kući. Tako udio gotovinskih plaćanja doseže gotovo 60 posto kad su u pitanju usluge poput pomaganja u domaćinstvu, čuvanja djece, vrtlarskih usluga i slično, dok je u slučaju kućnih popravka i sličnog održavanja taj udio nešto niži te prilikom plaćanja u gotovini građani u 45 posto slučajeva ne dobivaju račun za obavljeni posao.
Znanstvenici su uzeli u obzir činjenicu da najveći potencijal za sivu ekonomiju postoji prilikom plaćanja u gotovini za koja se ne izdaju računi. Hrvatski građani gotovinu najviše koriste za plaćanje pomoći u domaćinstvu, frizerske, kozmetičke i slične usluge, poštanske usluge, te u kafićima, restoranima i za slične ugostiteljske usluge. Interesantan je podatak da Hrvati automobile u čak 60 posto slučajeva plaćaju u gotovini.
S druge strane, usluge poput boravka u hotelima i apartmanima, kupovina kućanske opreme, odjeće i obuće se mnogo manje plaćaju u gotovini, te je tu manja mogućnost razvoja sive ekonomije.
Neevidentiranih 298 milijuna eura
U posljednjih dvadesetak godina objavljeno je mnogo procjena razine sive ekonomije u Hrvatskoj. One su se kretale od 10, pa i do preko 30 posto BDP-a, s tim da je u njima zabilježen uglavnom padajući trend od devedesetih prema današnjici.
Uzevši u obzir koliko koje kućanstvo potroši na pojedinačnu uslugu i koliki udio se za te usluge plaća u gotovini, a u tome koliko otpada na transakcije bez računa, na Ekonomskom institutu dolaze do konačne brojke od neevidentiranih 298 milijuna eura za 2014. godinu, što predstavlja 0,7 posto BDP-a. Prosječno po kućanstvu to iznosi dvjestotinjak eura godišnje za usluge za koje nije isporučen račun. Pretpostavlja se da su slični podaci i za 2017. godinu.
