Za određene poslove radnik mora zadovoljiti posebne zdravstvene uvjete, kako bi se mogao zaposliti. Neki poslodavci traže i tzv. prethodni zdravstveni pregled kao uvjet zaposlenja.
Zdravstveni pregledi nisu baš omiljeni kod radnika jer kod njih stvaraju bojazan da će se tijekom pregleda otkriti neka skrivena zdravstvena tegoba, koja za posljedicu može imati odustajanje poslodavca od zapošljavanja radnika, ali i bojazan od premještanja na drugi, slabije plaćeni posao ili slično.
Sagledavajući obveze i prava poslodavca, ali i radnika, dajemo pregled kada i gdje je potrebna (ali i obvezna) zdravstvena kontrola s obzirom na zakonske odredbe i podzakonske akte.
Obveze poslodavca
Važeći Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14.) obvezuje poslodavca da je dužan osigurati radnicima usluge medicine rada kako bi postojao zdravstveni nadzor primjeren opasnostima, štetnostima i naporima tijekom rada u svrhu očuvanja zdravlja radnika.
Općenito se smatra da nadzor nad zdravljem radnika obuhvaća ocjenu zdravlja prije rasporeda na određene poslove, ponavljanje pregleda u određenim razdobljima tijekom zaposlenja, ponovnu kontrolu zdravstvenog stanja nakon dužeg izbivanja zbog zdravstvenih razloga te ocjenu po završetku radnog zadatka kod kojeg je radnik bio izložen rizicima. Spomenuti zakon propisuje da je poslodavac obvezan radniku, jednom u pet godina, na njegov zahtjev osigurati zdravstveni pregled. Svrha pregleda je zdravstveni nadzor nad rizicima za sigurnost i zdravlje na poslovima kojima je radnik izložen. Ova se odredba ne odnosi na radnike kojima je obveza redovnog zdravstvenog pregleda utvrđena na poslovima s posebnim uvjetima rada ili drugim propisima.
Bez obzira o kakvim se pregledima radi, oni za radnika moraju biti besplatni (trošak snosi poslodavac).
S obzirom na obveze poslodavca u ovom području, često se naglašavaju sankcije u neprovođenju zakonskih odredbi, i to:
• Tijekom provedbe inspekcijskog nadzora nadležni inspektor će, ako ustanovi da radnik liječničkim pregledom nije pribavio uvjerenje o sposobnosti za rad na poslovima s posebnim uvjetima rada, usmenim rješenjem narediti poslodavcu udaljenje radnika s mjesta rada dok ne otkloni navedeni nedostatak.
• Poslodavcu prijeti i novčana kazna za prekršaj u iznosu od 30.000 kuna ako se utvrdi da troškovi liječničkog pregleda idu na teret radnika.
Prethodni liječnički pregledi
Neki poslodavci prije zapošljavanja novih radnika upućuju kandidate na pregled radi utvrđivanja opće zdravstvene sposobnosti. Iako ova kontrola nije decidirano propisana, poslodavac se želi osigurati od mogućih skrivenih zdravstvenih tegoba, koje bi mogle „uskrsnuti“ tijekom rada.
Kako takav pregled nije protuzakonit, kandidati su se dužni odazvati ako se žele kandidirati za radno mjesto.
Takav pregled također mora teretiti poslodavca bez obzira na dobiveni rezultat.
Poslovi s posebnim uvjetima rada
Prije sklapanja ugovora o radu, poslodavac upućuje novog radnika na pregled specijalistu medicine rada uputnicom koja sadrži opis poslova i mogućnost utjecaja štetnosti na mjestu rada na zdravlje radnika.
Navedeni pregled se periodično ponavlja, a rok ponovnog pregleda utvrđuje specijalist medicine rada.
Ako radnik ne dobije uvjerenje za obavljanje tih poslova, poslodavac ga ne smije rasporediti na obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada. U praksi se takav radnik upućuje na liječenje, a nakon liječenja mora ponovno pristupiti liječničkom pregledu zbog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti.
Zdravstveni uvjeti koje mora zadovoljiti na liječničkom pregledu utvrđeni su procjenom rizika na poslovima koji se obavljaju kod poslodavca. Uvjeti moraju biti u skladu s Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84.) te Pravilnika o utvrđivanju opće i posebne zdravstvene sposobnosti radnika i sposobnosti radnika za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada (NN 3/84. i 55/85.). Također se naglašava da eventualno odbijanje radnika da pristupi liječničkom pregledu, znači nemogućnost obavljanja poslova s posebnim uvjetima rada.
Kako će ovaj način odbijanja tumačiti poslodavac, ovisi o više čimbenika, ali uglavnom će proizvesti efekt štetan za radnika.
Posebna zaštita radnica
Žene predstavljaju oko 45% zaposlenog stanovništva EU. Njihove se tjelesne osobine razlikuju od muškaraca, uključujući i reprodukciju. Osim toga zaposlene žene u većini slučajeva imaju dva zanimanja – na radnom mjestu i kod kuće kao domaćice, odgojiteljice…
Zbog toga zakonodavac pridaje pažnju na radu trudnih radnica, radnica koje su nedavno rodile i koje doje.
Trudne radnice i radnice koje doje ne smiju obavljati određene poslove propisane Pravilnikom o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu trudne radnice, radnice koja je nedavno rodila i radnice koja doji (NN 91/15.).
Poslodavac mora prilagoditi uvjete rada i radno mjesto, osigurati mogućnost obavljanja drugih poslova, a sve u cilju uklanjanja rizika za njihovu sigurnost i zdravlje.
Ako nije moguće osigurati dodatnu zaštitu na radu, radnice imaju pravo na dopust uz naknadu plaće.
Da bi se ocijenili rizici koji bi mogli štetno utjecati na sigurnost i zdravlje trudnih radnica, radnica koje su nedavno rodile i doje, te utvrdili poslovi koji su za njih odgovarajući – moraju obaviti liječničke preglede kod specijalista medicine rada, specijalista ginekologije odnosno porodništva.
Odgovarajuće ocjene, potvrde i mišljenja radnica predaje poslodavcu, koji je obvezan primijeniti posebnu zaštitu na radu.
Pregled vida
Kako modernim tehnologijama, koristeći računalne alfanumeričke ili grafičke zaslone, uslijed značajnijeg napora vida može doći do njegova slabljenja ili oštećenja, poslodavac je dužan osigurati preventivne preglede.
Pregledi se obavljaju na temelju procjene rizika na tim radnim mjestima, a sukladno Pravilniku o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom (NN 69/05.).
Naši propisi smatraju da je potrebna kontrola vida kod rada radnika koji pri obavljanju poslova koristi računalo sa zaslonom ukupno 4 ili više sati tijekom dana.
Takvi radnici su dužni pristupiti preventivnom pregledu, koji im osigurava poslodavac kod specijalista medicine rada:
prije početka zapošljavanja na radnom mjestu s računalom
najmanje svake dvije godine za radnike koji koriste korekcijska pomagala (naočale, leće)
na zahtjev radnika, zbog tegoba koje bi mogle biti posljedica rada s računalom/zaslonom.
Dodatno radnici imaju pravo na pregled vida kod oftalmologa, ako se pri pregledu kod specijalista medicine rada utvrdi da je specijalistički pregled potreban.
S obzirom na nagli razvoj tehnologije gdje se strojevima upravlja ili prati tehnološki proces, takvi oblici rada sa zaslonom u dužem trajanju moraju se tretirati kao rizici za vid.
Tako se, primjerice, kontrole vida odnose i na proizvodnju televizijskih emisija primjenom tehničkih uređaja i računalnih programa, jer se tu provodi više vremena radeći sa zaslonom ili više njih, nego na prosječnim uredskim radnim mjestima opremljenim računalima.
Kod kontrole vida često se u praksi pojavljuje specifični slučaj kada radnik od poslodavca zahtijeva dodatnu kontrolu vida kod specijalista oftalmologa. U slučaju protivljenja poslodavca radnik treba zatražiti svoje pravo kod nadležnih službi unutar poduzeća, svojeg povjerenika za zaštitu na radu, sindikalne organizacije te, naposljetku, i prijavom poslodavca nadležnoj inspekciji.
