Nedavno sam organizirao privatnu mini anketu. Znance i prijatelje iz najbliže okoline, te druge s kojima sam dolazio u dodir, pitao sam imaju li svakog jutra doručak, zajutrak i ako ga imaju, što jedu. Rezultati su bili porazni. Osamdeset posto ispitanika odgovorilo je da ujutro ne jede ništa, deset posto ulije u sebe, na brzinu, šalicu čaja ili crne kave (uz obaveznu cigaretu!), a svega deset posto sjedne mirno za stol i pojede doručak koji se sastoji od nekoliko prehrambenih artikala.
Ako bi netko proveo anketu većih razmjera, uvjeren sam da ne bi došao do drugačijih rezultata. Stavimo ruku na srce i priznajmo da još velika većina jednostavno preskoči, zaboravlja na doručak kao dnevni obrok. Međutim, na ručak još nitko nije zaboravio, pa makar u prolazu negdje na brzinu, nešto prigrizao! Ovakav režim dnevne prehrane je pogrešan i već poodavno nam je usađen u naše prehrambene navike.
Zanemarujemo li doručak zato što smo skoro svakog jutra u nekoj žurbi, u trci na posao, u školu, da uhvatimo autobus, vlak ili zato što jednostavno želimo spavati ili zato što nam se ne da pripremati svakog jutra sličnu hranu? Što god bio razlog, ostaje činjenica da nam stručnjaci za prehranu preporučuju mijenjanje navika.
Nemojmo smetnuti s uma da nam doručak treba osigurati oko četvrtine dnevnih potreba u energetskim, gradivnim i zaštitnim tvarima, sastavnim dijelovima naših namirnica. Većina čini baš suprotno: gladni radimo, a siti se odmaramo, što je sasvim pogrešno. Upravo bi doručak trebao biti obilat i kaloričan, kako bismo dan započeli jaki, siti i tako udovoljili fizičkim i psihičkim naporima koje pred nas postavlja naše radno mjesto.
Uključimo u naš doručak i druge prehrambene artikle. Naročito je mlijeko vrijedna hrana, bogata vitaminima i drugim hranjivim sastojcima.
Kako si pomoći?
Mnogi od nas imaju spreman odgovor: “Ja bih doručkovao, ali nemam vremena za pripremanje”. Ako ne možete ili se nećete ustati 15-20 minuta ranije, pripremite si doručak večer prije toga (recimo nekakav puding, kompot itd.), ili ujutro upotrijebite pahuljice od žitarica, koje ne treba kuhati jer su odmah spremne za jelo. Napravite sendvič od šunke, izvadite voćni sok iz hladnjaka. Ako već jurite iz stana, zgrabite u ruku nešto suhih grožđica, lješnjaka, krišku sira ili jednu bananu ili mrkvu! Kao što vidite, gotovo svaka hrana može biti dio dobrog doručka.
Vodimo brigu o tome da nam doručak bude raznovrstan, u kojem će biti zastupljene i bjelančevine, masti, ugljikohidrati i vitamini. Dorothea Rothman, direktorica njujorškog instituta za prehranu kaže: “S malo mašte i unaprijed planiranja možete učiniti doručak obrokom koji vi i vaša obitelj nećete željeti zaboraviti”.
Nažalost, ima i onih koji, ne samo da preskaču doručak, nego ne jedu ni važan obrok negdje poslije podne. Bilo zbog nemara, prekomjernog umora, nedostatka vremena ili nečeg drugog. Tek navečer, kod kuće, imaju prvi, pravi obrok. Mislim da je suvišno napominjati da je takav način prehrane savršena glupost, ekstremno pogrešan i najbliži put prema nekom oboljenju.
Zdrava prehrana je jedan od najvažnijih načina da se osjećamo dobro i da budemo dobro.
