Osnovne smjernice rada Sindikata u mandatnom razdoblju 2019. – 2023.
Organiziranje
Organiziranje, organiziranje i ponovno organiziranje! Da bi se nadoknadio broj izgubljenih radnih mjesta te prirodan odljev članova u mirovinu, potrebno je konstantno u Sindikat uključivati nove članove. Samo organiziranjem odnosno učlanjivanjem radnika može se zaustaviti negativne trendove i preokrenuti ih u pozitivne.
Stoga, organiziranje treba ostati u fokusu rada Sindikata:
- Seminarima i radionicama će se osposobljavati i poticati povjerenike te aktivne članove na još veći angažman u organiziranju.
- Svaka podružnica treba ovisno veličini pokušati razviti vlastitu mrežu aktivista koji će sustavno i konstantno učlanjivati nove članove.
- Dobre rezultate i iskustva dalje će se razvijati, ali i podijeliti s ostalim podružnicama kao poticaj za bolji rad.
- Razvijati će se primjerena priznanja i motivacija svih koji su aktivni u organiziranju.
- Zajednički će se napraviti dodatni materijali sa svrhom promocije Sindikata.
- Nastojati će se kontaktirati učenike i studente iz sektora u njihovim obrazovnim ustanovama kroz razgovore i edukaciju o temeljnim pitanjima iz radnih odnosa.
- Na organiziranju će se raditi svakodnevno.
Ovisno o mogućnostima ozbiljno će se razmotriti edukacija i zapošljavanje organizatora – osobe(a) čiji će zadatak biti poticanje i pomoć u organiziranju, ali i što aktivnijem radu sindikalnih povjerenika i cijelih sindikalnih podružnica, odnosno jačanje neposredne veze između članova i sindikata.
Poseban izazov predstavlja osnivanje i konstituiranje novih podružnica u svim sektorima koje Sindikat sada pokriva, u koju svrhu treba uložiti sve raspoložive resurse. U slučaju angažiranja organizatora to će biti jedan od njihovih temeljnih zadataka.
Dugoročan izazov na kojeg tek treba davati odgovore jest organiziranje radnika u malim poduzećima, samostalnim, neformalnim i nesigurnim oblicima rada.
Kolektivno pregovaranje i socijalni dijalog
Kolektivno pregovaranje je temeljna aktivnost Sindikata, tako treba i ostati:
- Uz postojeće kolektivne ugovore pokušati će se obnoviti i one koji su duže u prekidu.
- U podružnicama u kojima je značajnije članstvo ili u porastu, a nemaju kolektivne ugovore, posebno će se poticati kolektivno pregovaranje.
- Situacija u kojoj su poslodavci suočeni s nedostatkom radnika koristiti će se za argumentiranje zahtjeva i unapređenje prava radnika.
- Poslodavce će se osvješćivati da upravo kolektivni ugovor te stabilnost prava i radnog odnosa mogu biti važni faktori privlačenja i zadržavanja kvalitetnih radnika.
- Radnike i članove treba redovito informirati i osvješćivati o nužnosti da i sami preuzmu dio tereta te odgovornost u aktivnostima za unapređenje njihovih prava (od samog interesa i podrške sve do industrijskih akcija).
- Ratifikacija prije potpisa kolektivnog ugovora treba se sve češće koristiti. Njome se uključuje članove i sve radnike, te im se daje šansa da odlučuju o svojim pravima.
Različita razina i uvjeti rada, nered odnosa i nelojalna konkurencija koja se natječe na leđima radnika, značajni su krivci zašto sektor više nije atraktivan za radnike. Sektorski kolektivni ugovor može ponuditi jednake temeljne uvjete rada, stabilnost za radnike, te poštenije međusobne odnose i utakmicu među poslodavcima, te on ostaje dugoročni cilj. U idućem periodu će se dodatno pokušati razvijati dijalog s udrugom poslodavaca, ali i obrazovnim te drugim institucijama, sve zajednički radeći na rješavanju otvorenih pitanja. Ovo se odnosi na sve sektore radnika u medijskim djelatnostima.
Radno-pravna zaštita
Besplatna radno-pravna zaštita treba ostati standard rada Sindikata u svim aspektima, od pravovremene informacije do zastupanja na sudu:
- Primjerenim materijalima i kontaktima sve radnike treba educirati o temeljnim pojmovima i pitanjima iz radnih odnosa.
- Uz materijalna prava, naglasak će se staviti na zaštitu svakodnevnih uvjeta rada u smislu radnog vremena, tempa rada, odmora i dopusta te drugih prava na koja se uočava pojačani pritisak od strane mnogih poslodavaca.
- Zaštita na radu prečesto je zapostavljena od poslodavaca, ali i zaboravljena od radnika, te treba raditi na njezinoj svakodnevnoj promociji. Stres je problem koji je sveprisutniji problem velikom broju radnika, te treba uložiti napore u edukaciju radnika i poslodavca za rješavanje ovog pitanja.
- Zlouporabe rada na određeno vrijeme, agencijskog rada, honorarnog rada, studentskog rada i druge oblike neosnovanog prekarnog rada treba suzbijati, pri čemu je presudna spremnost i podrška upravo radnika koji su njima pogođeni.
- Putem sindikalnih povjerenika i na druge načine, članove treba konstantno upućivati na njihovo pravo na radno-pravnu zaštitu sa posebnim naglaskom na njezinu pravovremenost (kako bi se eliminirale situacije u kojima radnici brzopleto i pod pritiskom učine pogreške pravne prirode s dugoročnim posljedicama). Kontakti radno-pravne zaštite trebaju biti poznati i dostupni svim članovima.
- Poticati će se posjete voditelja radno-pravne zaštite u sindikalne podružnice, da se ostvari neposredan kontakt sa članovima i potiče ih se da vode računa o svojim pravima.
- Važno je da nakon uočavanja problema i definiranja moguće zaštite, predstavnici radnika ostanu angažirani u njegovom rješavanju (kako ne bi kod radnika došlo do osjećaja nebrige i kontraefekta).
- Radnike treba poticati da ostvaruju i zauzimaju se za svoja prava, a ne da dopuste njihovo kršenje, odustaju i u konačnici odlaze od poslodavca, jer to nije rješenje.
- Alternativne i efikasnije oblike radno-pravne zaštite, od prijava inspektoratu do stečajeva pa i industrijskih akcija, treba nastaviti koristiti.
Otvorenost dijalogu i težnja mirnom rješenju, gdje god je to moguće, biti će temeljna vodilja radno-pravne zaštite.
Obrazovanje
Uz temeljnu motivaciju, obrazovanje i osposobljenost sindikalnih povjerenika i predstavnika radnika su ključni za njihov rad. Stoga će Sindikat i u narednom periodu nastaviti aktivnosti na njihovom obrazovanju i osposobljavanju:
- Seminarima i radionicama iz Zakona o radu, Zaštite na radu i drugih područja radnog prava.
- Daljnjim obrazovanjem i osposobljavanjem u pogledu organiziranja, te što kvalitetnije komunikacije sa radnicima, članovima i poslodavcem.
- Edukacijama izabranih predstavnika radnika, članova radničkih vijeća, povjerenika radnika za zaštitu na radu i predstavnika u organima poslodavca, iz specifičnih područja njihovog rada.
- Seminarima pojedinih podružnica, ili više njih zajedno, s naglaskom na njima specifična pitanja i potrebe, u što je moguće uključiti i širi broj članova.
Obrazovanje svih članova i radnika o temeljnim pitanjima iz radnih odnosa također je važno, a pokušati će ga se ostvariti kroz priručnike, publikacije, interna glasila, ali i neposrednim kontaktom s radnicima na sastancima, skupovima, razgovorom i svim prilikama.
Informiranje i komunikacija s članstvom
Konstantno i pravodobno informiranje svih članova vrlo je važan dio rada Sindikata i treba ga provoditi na svim razinama:
- U sindikalnim podružnicama povjerenici i drugi predstavnici radnika trebaju nastojati održavati redovne skupštine, češće sastanke u većim i manjim grupama te individualne razgovore sa članovima o aktualnostima u sindikatu, podružnici i konkretnim pitanjima vezanim uz radnu poziciju samih članova. Ove aktivnosti nemaju zamjenu ni alternativu.
- U srednjim i većim podružnicama također je poželjno razvijati mreže i grupe na platformama novih oblika komunikacija – email, WhatsApp, Viber, Facebook i sl.
- Sindikat će nastojati redovito nastaviti izdavati svoje sindikalno glasilo. U prvom dijelu narednog razdoblja, Savjet lista Grafičar će razmotriti njegov vizualni redizajn, njegov sadržajni koncept, kao i pitanje prilagodbe njegovog naziva svim članovima koje Sindikat sada okuplja (npr. “Grafičar i mediji”). Treba razmotriti i troškovnu stranu u odnosu na učestalost izlaženja, opseg i način dostave.
- Sindikat će u što kraćem roku poduzeti korake usmjerene na osvježavanje odnosno izradu nove Web stranice, kao i razvoj neposredne komunikacije sa članstvom na platformama novih oblika komunikacija – email, WhatsApp, Viber, Facebook i sl.
Jubilej 150 godina Sindikata
24. srpnja 2020. navršiti će se 150 godina od osnivanja Hrvatskog tipografskog društva – našeg Sindikata. Ovaj jubilej valja obilježiti objavama u sindikalnom glasilu, izdavanjem primjerenih publikacija, moguće izradom vremenske crte 150. godina Sindikata, te drugim prigodnim događanjima. Detaljnije odluke o obilježavanju jubileja donijeti će Predsjedništvo Sindikata.
Potencijalni projekti
U okviru stručnih službi, te suradnjom sa sindikalnom središnjicom, socijalnim partnerima domaćim i međunarodnim, Sindikat će pratiti mogućosti te biti otvoren prijavi i razvoju novih sufinanciranih projekata, sličnim završenom projektu Dijalog i znanje napredak grade.
Svrha novih projekata ne smiju biti oni sami sebi, već je prihvatljivo stupati u projekte na način da se njima sufinanciraju aktivnosti koje trebaju biti od koristi rada Sindikata i njegovih članova. Projekte će se tražiti, odabirati i pripremati na način da se njima omoguće aktivnosti koje bi Sindikat u suštini i sam provodio te namjeravao provoditi u svojem radu za korist članova.
Fondovi Sindikata i solidarnost
Fondovi Sindikata zadržati će svoju funkciju.
Solidarnost kao temeljni princip Sindikata neće biti zaboravljena. Članovi u najtežim pozicijama i dalje će imati pravo na solidarne pomoći i posmrtnine, sukladno pravilima i mogućnostima Sindikata te odlukama Upravnog odbora sredstava solidarnosti.
Štrajkački fond ostaje rezerva za najteže situacije, u nadi da ga neće biti potrebe koristiti.
Fond solidarnosti zadržava svoju funkciju, a u idućem periodu će se otvoriti mogućnost raspravi i odlukama o definiranju viših iznosa kratkoročnih pozajmica sukladno potrebama i mogućnostima.
Imovina i financijsko materijalno poslovanje
Imovinu Sindikata će se čuvati, ali i uravnoteženo koristiti u funkciji Sindikata što joj je svrha.
Nekretnine će se obnavljati sukladno mogućnostima. Konkretno:
- Nakon obnove sanitarnih čvorova na katu Doma Sindikata grafičara u Zagrebu, pažnja će se usmjeriti obnovi Dvorane na katu.
- Dom u Osijeku će se također primjereno održavati, te će se razmatrati mogućnosti traženja sufinanciranja za njegovu obnovu, posebice pročelja.
Zaštita vlasništva na Domu u Zagrebu nastaviti će se tražiti i dalje, svim primjernim razinama i načinima.
Materijalno-financijsko poslovanje nastaviti će se voditi maksimalno transparentno od strane stručnih službi, uz samostalnost podružnica o raspolaganju sredstvima na vlastitim analitičkim računima, te potpunu uslugu računovodstveno-knjigovodstvenih poslova.
Susreti radnika u tiskarstvu, komunikacijama, nakladništvu i medijima
Tradicija Sportskih susreta radnika u tiskarstvu, komunikacijama, nakladništvu i medijima, će se nastojati nastaviti. Susreti će se prilagođavati aktualnim uvjetima i broju sudionika. Sportska natjecanja trebaju ostati bogata uz daljnji razvoj. Koncept Susreta će se prilagođavati, a za sada većini odgovara; održavanje na moru, krajem svibnja ili početkom lipnja, termini od četvrtka do nedjelje, zabavni dio petkom i subotom uz proglašenje pobjednika, ako je moguće i nagradnu igru.
Nacionalna razina
Iz solidarnosti, kao temeljnog principa sindikalnog rada, treba doprinositi jačanju sindikalnog pokreta na svim razinama. Umjesto daljnje fragmentacije, sindikate i sindikalne središnjice treba okrupnjavati i jačati razvijajući kapacitete, u čemu će Sindikat aktivno sudjelovati.
Stoga, Sindikat nastavlja svoje članstvo u Nezavisnim hrvatskim sindikatima i to u oba aspekta;
- koristeći usluge i pogodnosti koje mu to članstvo pruža,
- ali i dajući svoj doprinos u aktivnostima i jačanju središnjice te sindikalnog pokreta.
Imajući u vidu moguću promjenu relevantnih propisa, posebice Zakona o radu, Sindikat će središnjici upućivati svoja mišljenja i stavove te težiti aktivnoj uključenosti važnim pitanjima za svoje članstvo.
Međunarodna suradnja
Sindikat nastavlja članstvo u UNI Global Union (UNI) točnije Grafičkom i ambalažnom sektoru, jednom od 12 sektora UNI-ja. Sindikat je član UNI-ja od osnivanja 2000., te uz članstvo nastavlja zastupljenost u Izvršnom odboru UNI-ja i Izvršnim odborima grafičkog sektora UNI-ja. Nastaviti će se sudjelovanje na kongresima, konferencijama, radnim seminarima, bilateralnoj i drugim oblicima suradnje u okviru UNI-ja, sve skladno mogućnostima.
U slučaju daljnjeg širenja i razvoja C.O.Z.Z. (Centra za organiziranje u centralnoj i istočnoj Europi pri UNI) Sindikat će biti otvoren razvoju čvrste suradnje uključujući edukaciju organizatora.
Sindikat će pružiti mogućnost članovima svih stupova, posebice Medija i komunikacija kao i Usluga i povezanih djelatnosti, da u iskazanom interesu stupe u članstvo u odgovarajući sektor UNI-ja te razvijaju međunarodnu suradnju u svojem specifičnom području.
Preko sindikalne središnjice Nezavisni hrvatski sindikati, Sindikat je na indirektan način i član u Europskoj i Međunarodnoj konfederaciji sindikata (ETUC i ITUC).
Sindikat će biti otvoren i za svaku korisnu međunarodnu bilateralnu suradnju.
Gradnja Sindikata radnika svih medijskih djelatnosti
Odluke donesene na 7. Kongresu stavljaju pred sve obvezu zajedničke gradnje Sindikata koji će okupljati radnike iz svih medijskih djelatnosti. To će biti dugotrajan posao u kojem valja razvijati sve stupove Sindikata. Ovaj proces daje mnoge mogućnosti u radu, organiziranju i učlanjivanju, te otvaranju novih podružnica, ali i stjecanju članova u postojećim podružnicama među kolegama koji do sada zbog uske definicije djelatnosti nisu osjećali poveznicu prema Sindikatu.
Sindikat ne može stati! On ne smije samo braniti postignuto. Sindikat se mora boriti dalje, tražiti više, mora graditi bolje, jer njegov je poraz ako ostane samo na pobjedama svojih prethodnika.
Složni bit ćemo možni!
7. KONGRES 27.09.2019.
