28. travnja – Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu

Početak obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti i zaštite zdravlja pri radu seže u Kanadu. Od 1989. godine na dan 28. travnja sindikati SAD-a, Velike Britanije, Azije, Europe i Afrike organiziraju razne prigodne manifestacije. Navedeni je datum odabran kao uspomena na 28 smrtno stradalih u nesreći na radu na gradilištu u državi Connecticut. Tog su datuma Sjedinjene Američke Države donijele Zakon o sigurnosti i zdravlju pri radu.

Međunarodna organizacija rada (ILO) proglasila je 28. travnja Svjetskim danom sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Taj se dan u 120 zemalja svijeta obilježava kao dan sjećanja na sve radnike koji su poginuli u nesrećama na radu ili umrli zbog profesionalnih bolesti. Treba još napomenuti da je 2007. godine Hrvatski sabor proglasio 28. travnja Danom zaštite na radu u Republici Hrvatskoj.

Međunarodna organizacija rada ovogodišnji Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu promovira temom Upravljanje rizicima u radnom okolišu sa sloganom: »Moj život, moj posao, moj siguran posao!« Ocjenjivanje rizika (procjena opasnosti) je temelj europskog pristupa sigurnosti i zdravlju na radu. Krajnji je cilj smanjenje ozljeda na radu, naročito sa smrtnim ishodom, a obilježavanjem ovog dana nastoji se utjecati na podizanje svijesti provedbe zaštite na radu na svim razinama.

Taj se dan širom svijeta obilježava različitim prigodnim događajima i akcijama. Tako, primjerice, Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (OSHA) upravo pokreće svoju dugogodišnju kampanju »Zdravi radni okoliš«. Također, 28. 4. 2010. organizira tematsku konferenciju u povodu Svjetskog dana sigurnosti i zaštite zdravlja na radu u njemačkom gradu Chemnitzu. To je treći po veličini grad u Saksoniji u istočnom dijelu Njemačke, poznat i po sveučilištu Chemnitz University of Tehnology (CUT).

Tom prigodom treba se prisjetiti i stanja zaštite na radu u Republici Hrvatskoj. U zadnjih nekoliko godina nastavlja se pozitivan trend (gledano statistički) stanja zaštite na radu. Prosječno se prema raspoloživim podacima u RH godišnje ozlijedi 23.500 radnika, od kojih 80% neposredno na radu i 20% u vezi s radom (na putu i sl.), dok 100 radnika oboli od profesionalnih bolesti. Zbog toga se godišnje gubi najmanje 1,000.000 radnih sati.

Računajući višegodišnji prosjek, mjesečno se ozlijedi oko 1.850 radnika, od kojih troje pogine neposredno na radu i još jedan vezano uz rad, dok se 65 radnika teško ozlijedi. Prema obrađenim podacima za 2008. godinu, bilo je zaposleno 1,518.973 radnika. Od tog broja ozlijedilo se 25.064 radnika, 38 radnika poginulo je neposredno obavljajući poslove, dok je još 7 radnika poginulo u okolnostima vezanim uz rad. Na radnom mjestu se ozlijedilo 20.154 radnika, od kojih je 1.436 teško ozlijeđeno, dok se u 23 skupne ozljede (dva ili više radnika) ozlijedilo još 57 radnika i 38 radnika je poginulo. Na putu (od mjesta stanovanja do mjesta rada i obrnuto) ozlijedilo se 4.173 radnika (6 je poginulo), dok se na službenom putu ozlijedilo 304 radnika (1 poginuli).

Zbog ozljeda i profesionalnih bolesti u 2008. godini izgubljena su 1,474.874 dana.

U navedenom razdoblju po ukupnom broju ozljeda na prvom je mjestu prerađivačka djelatnost (7.372 ozljede, 6 umrlih i 22 profesionalne bolesti). U njoj prednjači brodogradnja sa 1.181 ozljedom, 7 profesionalnih bolesti, ali bez poginulih. Zatim je tu građevinarstvo sa 2.898 ozlijeđenih, ali i 22 poginula, te rizično šumarstvo (388 ozljeda, 27 profesionalnih bolesti, bez poginulih).

Najčešći uzroci teških i smrtnih ozljeda, svrstani po broju ozlijeđenih, su:

• izvođenje radne operacije na način protivan pravilima zaštite za radu (693)

• neispravnost, skliskost ili zakrčenost prolaza i površina na kojima se obavlja rad (120)

• pomanjkanje ili neispravnost zaštitne ograde za zaštitu od pada s visine ili u dubinu (87)

• neispravnost sredstava rada (84)

• slaba organizacija rada (65)

• rad bez razrađene tehnologije i posebnih uputa za izvođenje složenijih poslova (56)

• poremećaj u tehnološkom procesu rada (41)

• izvođenje radne operacije bez upotrebe osobnog zaštitnog sredstva (39)

• pomanjkanje ili neispravnost zaštitne naprave na stroju za rad (34)

• pomanjkanje odgovarajuće stručne spreme (26).

Vrlo velik rizik od ozljeđivanja na radu prisutan je kod novozaposlenih radnika, najčešće kod onih zaposlenih na određeno vrijeme, koji nisu prethodno upoznati s opasnostima na radnom mjestu, a poslodavac ih nije osposobio za rad na siguran način. To su često osobe mlađe dobi, sklone podcjenjivanju opasnosti, nesvjesne važnosti primjene zaštitnih mjera te nesklone upotrebi osobnih zaštitnih sredstava.

U okviru navedenog treba naglasiti da je Vlada Republike Hrvatske na temelju prijedloga Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu donijela Nacionalni program zaštite zdravlja i sigurnosti na radu za razdoblje 2009. – 2013. godine.

Program ima za cilj:

¨ ostvariti »zdravo radno mjesto«

¨ unaprijediti ukupno zdravlje i sigurnost na radnom mjestu

¨ poticati primjenu propisa i praktičnih mjera od strane radnika i poslodavaca u cilju potrebe prevencije zdravlja i sigurnosti na radu.

Naročito je značajna točka programa koja predlaže intenziviranje djelovanje sindikata i poslodavca u cilju osiguranja profesionalne suradnje ovlaštenika poslodavca, povjerenika sindikata, povjerenika radnika za zaštitu na radu, Odbora za zaštitu na radu, Radničkog vijeća, inspektora i medicine rada.

Za poboljšanje i unapređenje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu životno su zainteresirani radnici, pa njihovi predstavnici stalno moraju poticati poslodavca da ispunjava obveze iz domene sigurnosti i zaštite zdravlja radnika.