Kada riječi sugovornika postaju nejasne i tiše se čuju, a također i glazba i govor koji dolaze iz radioaparata ili televizora, te šumovi iz okoline – govorimo o nastupajućoj gluhoći.
Kako se u većini slučajeva gubitak sluha javlja postupno, počinjemo ga primjećivati tek kada je u poodmakloj fazi. Važno je znati:
Gluhoća je neizlječiva!
Prema podacima Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (OSHA), svaki dan je na milijune radnika u Europi izloženo buci na radu i pripadajućim rizicima. Tako, svaki peti europski radnik mora polovicu radnog vremena govoriti glasnije u komunikaciji s drugim radnicima, dok 7% radnika osjeća teškoće sa sluhom zbog buke u radnom okolišu.
Što je buka?
Buka je, pojednostavljeno rečeno, neželjen zvuk. To je promjena tlaka koja se prenosi na mirujući zrak. Mi slušamo preko ušne školjke koja hvata zvučne valove i provodi ih ušnim kanalom do bubnjića. Iza bubnjića je Eustahijeva truba koja pojačava zvuk. U pužnici tako pojačani zvučni valovi pokreću trepetljike te se stvoreni električki podražaji šalju do slušnih živaca.
Razina zvučnog tlaka je mjera za jačinu zvuka i mjeri se u decibelima (dB). Kako je decibelna skala logaritamska, buka se ne može jednostavno zbrajati. Na primjer, povećanje razine buke za 3 dB znači već udvostručenje jačine buke. Drugi primjer: Obični govor ima jakost 65 dB, a vikanje obično oko 80 dB. Iako je razlika između njih samo 15 dB, vikanje je trideset puta glasnije.
Kako je čovječje uho različito osjetljivo na raspon frekvencija, razina buke se mjeri u decibelima uz upotrebu filtra A, pa se označava “dB(A)”.
Jakost zvuka nije jedini čimbenik koji određuje je li buka opasna po zdravlje. Vrlo je važno vrijeme izloženosti buci. Opasnost od prekomjerne buke na radnom mjestu temelji se na izloženosti tijekom osam-satnog radnog vremena.
Kakve teškoće može prouzročiti buka?
Izloženost buci može uzrokovati niz sigurnosnih i zdravstvenih rizika za radnike.
Najznačanije su:
Trajni poremećaj organa sluha
– Dugotrajnom izloženošću buci dolazi do oštećenja (odumiranja) trepeteljki u pužnici uha, javlja se nagluhost, a potom i gluhoća. Ocjenjuje se da je broj ljudi u Europi, koji imaju teškoće sa sluhom, veći od broja stanovnika Francuske.
Fiziološki učinci
– Dokazano je da izloženost buci utječe na krvožilni sustav, dolazi do povišenja krvnog tlaka.
Stresni činitelj
– Stres vezan uz rad ima rijetko samo jedan uzrok i uobičajeno nastaje djelovanjem više čimbenika. Buka u radnom okolišu mogući je uzročnik stresa, čak i kod nižih razina buke. Dolazi do razdražljivosti umora, poremećaja probave, ubrzanog disanja.
Povećani rizici za ozljeđivanje
– Visoke razine buke onemogućuju radnicima normalnu čujnost i glasovno sporazumijevanje i tako povećavaju vjerojatnost nastanka nesreća na radu.
Tko je ugrožen?
Ugrožen može biti svatko tko je izložen buci. Čim je viša razina buke te duža izloženost, veći su rizici za oštećenje sluha.
U proizvodnji i rudarstvu je 40% radnika izloženo vrlo visokim razinama buke više od polovine radnog vremena. Broj ugroženih radnika u građevinarstvu iznosi 35%. U brojnim drugim granama gospodarstva taj udio iznosi 20%.
Interesantni su neki iznenađujući podaci o razini buke, koje navodi OSHA: Studija o buci u vrtićima je otkrila da su prosječne razine buke više od 85 dB; Prilikom izvođenja “Labuđeg jezera” dirigent je bio izložen razini buke od 88 dB; Vozači kamiona mogu biti izloženi buci od 89 dB; Osoblje u noćnim klubovima može biti izloženo značajnoj buci, čak do 100 dB; Izmjerena buka na farmama za tov svinja je dosegla razinu od 115 dB.
Smanjenje buke
Poslodavci su obvezni osigurati sigurnost i zdravlje radnika od rizika na radnim mjestima gdje se u radnom okolišu javlja buka.
Poslodavci su dužni:
• Utvrditi i procijeniti rizik – to uključuje mjerenje razine buke, analiziranje nesreća i ozljeda te oštećenja sluha na radnom mjestu.
• Na podlozi ocjene rizika izraditi program mjera za:
– suzbijanje buke na radnom mjestu,
– nadzor buke na izvoru,
– smanjenje izloženosti radnika pomoću organizacijskih mjera,
– osiguranje osobne zaštitne opreme za zaštitu sluha, kao zadnju mogućnost
– obavještavati, osposobljavati i savjetovati se s radnicima o rizicima i mjerama za smanjenje buke i načina zaštitne opreme
– pratiti rizike i revidirati preventivne mjere, uključujući i zdravstveni nadzor.
Propisi
Ukratko spominjemo dvije direktive EU, kojima se treba prilagoditi i Republika Hrvatska kao njena skora članica.
Proizvođači strojeva i druge radne opreme dužni su sniziti razinu buke. U skladu s Direktivom 98/37/ES moraju biti strojevi “konstruirani i izrađeni tako da su rizici uslijed prenosa buke po zraku čim manji”.
Značajna je i Direktiva 2003/10/ES Europskog parlamenta i Savjeta o minimalnim zahtjevima za sigurnost i zdravlje u vezi s izloženošću radnika fizikalnim čimbenicima (buka). Nacionalna zakonodavstva svih država članica treba uskladiti s navedenom direktivom do 15. veljače 2006. Član 5(1) Direktive zahtijeva da se “rizici zbog izloženosti buci odstranjuju na izvoru buke ili se smanje na najmanju moguću mjeru”. Direktiva određuje novu dnevnu graničnu vrijednost izloženosti 87 dB(A).
U Republici Hrvatskoj zakonodavac je donio
Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu
(Narodne novine br. 46/2008.), kojim se utvrđuju minimalni zahtjevi zaštite radnika od rizika po njihovo zdravlje i sigurnost od izloženosti buci, a posebno rizika za sluh. Navodimo neke bitne značajke:
Člankom 3. propisane su granične i
upozoravajuće vrijednosti izloženosti tijekom osamsatnog radnog dana
:
– Granična vrijednost izloženosti ……………………………….. 87 dB(A)
– Gornja upozoravajuća granica izloženosti …………………. 85 dB(A)
– Donja upozoravajuća granica iloženosti ……………………. 80 dB(A)
Člancima 6.-11. podrobno su navedene
obveze poslodavca
glede utvrđivanja i procjene rizika, uklanjanje ili smanjenje izloženosti, osobne zaštitne opreme, ograničavanja izloženosti te informiranja, osposobljavanja i savjetovanja s radnicima.
Člankom 12. propisuje se
zdravstveni nadzor
radnika kada procjena opasnosti pokaže da postoji rizik po njihovo zdravlje. Ako je radnik izložen buci koja premašuje gornju upozoravajuću vrijednost izloženosti 85 dB(A), takvi se poslovi smatraju poslovima s posebnim uvjetima rada te obvezno podliježu liječničkoj kontroli od strane specijalista medicine rada.
S obzirom na pretpostavljeni skori ulazak RH u Europsku uniju, zakonodavac je dao produženi rok (Vacatio legis) početka primjene ovog pravilnika koji ističe 31. ožujka 2011. Do tog roka potrebno je uskladiti postojeće stanje s odredbama pravilnika.
Buka – u tiskarskoj djelatnosti
Najznačajniji izvori buke u tiskarstvu su strojevi za offsetni tisak (rotacije za novinski i revijalni tisak, manji brzotisni strojevi za višebojni tisak iz arka) te strojevi na doradi revija (za uvez revija, savijaći strojevi, rezači).
Sekundarni izvori buke najčešće su ventilacijski sustavi te sustavi za odsisavanje i transport papirnatih rezanaca koji se izbacuju nakon obrade tiskovina trorezačem.
Smanjenje buke kod današnjih modernih rotacijskih strojeva postiže se izoliranjem: stroj se od ostalog radnog prostora odvaja staklenim stijenama koje onemogućuju širenje buke. Poznato je da kod velikih rotacija prilikom rada s većim brzinama vrtnje, buka između tiskovnih jedinica, savijaćeg aparata i trorezača doseže razinu buke i do 100 dB(A). Upravljački pult smješten je u radnom prostoru gdje je razina buke znatno niža i prihvatljiva: oko 70 do 75 dB(A).
Na taj način tiskari nisu stalno izloženi opasnoj buci. Za potrebe kontrole, eventualnih korekcija tijekom tiska kada ulaze u radni prostor stroja, gdje su izloženi buci, koriste odgovarajuća zaštitna sredstva za zaštitu sluha.
Nepovoljniji je slučaj kod doradnih poslova u knjigovežnici gdje su smješteni strojevi za uvez revija. Na liniji za ulaganje, radnice-ulagačice postavljaju sveske revije na ulagaći dio linije – dakle, stalno su neposredno pored stroja te ovise o ritmu (brzini) kretanja linije i proizvedenoj buci.
Intenzitet buke može se kod ovih strojeva približiti najviše dopuštenoj ekvivalentnoj razini buke, naročito ako je u radnom prostoru smješteno više strojeva za uvez revija koji rade istovremeno. Tamo gdje su još u upotrebi stariji tipovi (panceri) za uvez revija, buka je viša.
Ako radnici u bučnom radnom prostoru borave puno radno vrijeme, potrebno je stalno kontrolirati razinu buke, te ako ona prijeđe dopuštenu, treba djelovati tehničkim i organizacijskim mjerama za njeno smanjenje. U principu, poslovi u bučnoj radnoj okolini smatraju se poslovima s posebnim uvjetima rada, pa radnici podliježu zdravstvenim pregledima kako bi se pravovremeno utvrdilo nepovoljno i za zdravlje štetno djelovanje buke na sluh.
Tu su i osobna zaštitna sredstva za zaštitu sluha, koja se primjenjuju ako se tehničkim i organizacijskim mjerama nije uspjela smanjiti buka. Odgovarajuća zaštitna sredstva moraju u tom slučaju biti na raspolaganju svakom radniku, a poslodavac je dužan kontrolirati da li se koriste u propisanim slučajevima.
Napomena: Navedeni statistički podaci u tekstu odnose se na zemlje EU (izvor: OSHA).
