Od članstva u Europskoj uniji dijeli nas nešto više od godine dana, pa je u ovom trenutku važna informacija za sve građane Hrvatske kako se Hrvatska priprema za povlačenje sredstava iz strukturnih Fondova Europske unije koji će se otvoriti danom ulaska u njezino članstvo.
Fondovi Europske unije se u Hrvatskoj spominju sve više od kada znamo datum ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Što se više bliži 1. srpnja 2013.g., DAN ULASKA, to je u javnosti više rasprava o EU fondovima. Za neke je to nepresušni izvor poklonjenog novca koji se samo mora „uzeti“, za druge je to još uvijek „tabu“ tema, a tek za treće, koji su već imali iskustva u povlačenju sredstava iz EU fondova je to mukotrpna priprema koja nije ni brza ni laka, da bi se udovoljilo svim kriterijima koji se zahtijevaju za povlačenje sredstava. U prošlom broju Grafičara objavljeno je iskustvo RH u povlačenju bespovratnih sredstava iz raznih fondova kroz protekla dva desetljeća, a opisane su i trenutačne mogućnosti povlačenja sredstava i institucije kroz koje se to obavlja u RH.
Na nedavno održanom sastanku sa predsjednikom EU Delegacije u Hrvatskoj, gospodinom Vandorenom, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, gosp. Branko Grčić, iznio je podatak da je već sada Hrvatskoj na raspolaganju znatno veći novac iz EU fondova, da je to iznos od preko milijardu eura. Naglasio je da bi se tim bespovratnim i besplatnim novcem iz EU fondova mogli riješiti mnogi problemi u ovoj godini. Prostor za njihovo korištenje, kako je naglašeno, iznimno je širok: nezavršene autoceste, razvoj ljudskih resursa, mala gospodarstva, obnova željezničkih koridora, komunalna infrastruktura i dr.
Sufinanciranje uvjet za pomoć
Međutim, kako je poznato, za korištenje kohezijskih fondova koji predstavljaju potporu za velike strukturne projekte i na taj način pridonose smanjenju ekonomskog i socijalnog zaostajanja kohezijskih zemalja, potrebno je osigurati sredstva za sufinanciranje koja, ovisno o uvjetima, variraju između 50 i 85%. Prema tome, ključno pitanje koje se pojavljuje je kako osigurati novac za sufinanciranje projekata vlastitim sredstvima. Poseban je problem osigurati sredstva u jedinicama lokalne samouprave koje i ovako nemaju dovoljno sredstava za pokriće vlastitih troškova. Tom je prilikom naglašeno da će se posebnim programom za sufinanciranje osigurati sredstva za jedinice lokalne samouprave koje će se prijavljivati na natječaje za EU fondove.
Slaba realizacija projekata
Koliko je ovo pitanje važno za Hrvatsku, pokazuje i to da je pitanju povlačenja sredstava iz EU fondova krajem trećeg mjeseca ove godine, raspravljala i Vlada RH. Tom je prilikom rečeno da je u razdoblju od 2007.-2011.g. Hrvatska uspjela ugovoriti 276 milijuna eura ili 42 posto ukupno raspoloživih sredstava, ali je za konkretne projekte uplaćeno svega 138 milijuna eura, ili 21%. Ovo su podaci iz izvješća Nadzornog odbora za praćenje provedbe IPA programa, te pokazuju da u nekim segmentima imamo značajnih problema, posebno s pripremom projekata na vrijeme i na propisani način, kako bi se povukli novci iz EU fondova. Naime, kako je obrazloženo u prošlom Grafičaru, procedura za povlačenje sredstava je vrlo složena, te iziskuje dodatna znanja za pisanje projekata, a znanje engleskog je također u mnogim slučajevima problem. To je naročito vidljivo u situacijama kad su raspisani natječaji za poljoprivredu, jer, naš, prosječno obrazovani žitelj na selu nema mogućnosti niti raspoložive financijske resurse da prati i javlja se na ovakve natječaje. Slično se događalo i sa drugim raspoloživim sredstvima na razini EU ili međunarodnih financijskih institucija, do kojih nismo mogli doći iz razloga što nema dovoljno ljudi koji to prate, te znanje prenose na druge bez naknade. Naime, u doba recesije, mnoge obrazovne institucije kao i konzultanti, koji vladaju znanjima o podnošenju projekata za financiranje iz EU fondova, te su razvile tečajeve za obrazovanje koji koštaju u nekim slučajevima preko 2000 Eura. Običan, hrvatski poljoprivrednik, kao i mali poduzetnik, teško može doći do tako velikog novca.
Na spomenutoj sjednici Vlade, u raspravi je naglašeno kako se ne može izraziti zadovoljstvo do sada povučenim sredstvima iz EU fondova, a u nekim slučajevima, kao npr. za splitsku obilaznicu, za koju je bilo osigurano 42 milijuna eura, povućeno je samo 10 milijuna, s tim da prošle godine nije povučeno ništa. Ovakvo stanje je ocijenjeno kao upozoravajuće, te je ocijenjeno da se u budućnosti mora učiniti sve da se postotak iskorištenih sredstava poveća. Rečeno je da više nema niti vremena niti razloga za „nesnalaženje“ oko korištenja sredstava EU fondova, jer bi to značilo da ne koristimo resurse koji nam stoje na raspolaganju i koji su bespovratni. Na navedenoj je sjednici nakon rasprave Vlada prihvatila evaluacijsku strategiju za europske strukturne instrumente koja je osmišljena za nadolazeće vrijeme, kada će Hrvatska s IPA pretpristupnih fondova prijeći na strukturne i kohezijske fondove.
Uskoro milijardu eura na raspolaganju
Trenutno Republika Hrvatska na godišnjoj razini ima na raspolaganju 150 milijuna eura, a nakon ulaska u EU taj će se iznos povećati na 450 milijuna eura, a u 2014.g. prijeći će milijardu eura. U vrijeme skupog novca na tržištu i slabog rasta, to bi trebala biti prilika za razvoj i nova radna mjesta koja se stalno najavljuju.
Kad se pogleda kako su dostupna sredstva iskoristili susjedne zemlje, sada članice EU, dolazi se do različitih informacija. Na konferenciji s temom strukturnih fondova, na kojoj su bili predstavnici Slovenije, Češke, Mađarske i Poljske raspravljale su kompetentne osobe s iskustvima na europskim projektima, te su iznijete slijedeće informacije:
Poljska kao zemlja je rekorder po količini sredstava povučenih iz EU fondova, što je dijelom ublažilo i sadašnju recesiju. To je bio cilj čitave poljske nacije koji je vrlo uspješno ostvaren. Da je to bilo važno u Poljskoj vidljivo je i po tome, što je osnovan poseban državni fond koji nagrađuje pokrajine koje povuku najviše sredstava iz EU. Niz pozitivnih primjera postoji i u Češkoj i Mađarskoj, dok Slovenija ima manje uspjeha jer je imala slične probleme kao i Hrvatska, jer nije bilo dovoljno sredstava za sufinanciranje velikih projekata.
Iskoristiti priliku
Dakle, očito je, da bi trebalo učiti na greškama drugih zemalja da ih mi sami ne bi ponavljali. Poznato je da Hrvatska, kao i sve druge članice EU, plaća svoje članstvo u EU, a dio tih sredstava ići će u EU fondove. Samo o našoj sposobnosti i nacionalnim prioritetima ovisi koliko ćemo od raspoloživih sredstava u EU fondovima i povući. Iskustva u susjedstvu su brojna, te sigurno mogu pomoći, ali je nužno i omogućiti učenje kako se rade projekti to bez ikakve naknade. Hrvatska će ulaskom u EU dobiti obvezu plaćanja članarine u iznosu od 0,5% našeg BDP-a i 1% PDV-a, što iznosi oko 650 milijuna EUR-a godišnje. Ne bi bilo dobro za nas da zbog loših priprema za korištenje sredstava iz fondova EU više plaćamo u proračun EU nego što ćemo biti u stanju iz toga proračuna koristiti za vlastiti razvoj.
To bi trebalo iskoristiti kao priliku za priljev sredstava iz inozemstva i ulaganje u prave, razvojne projekte koji će zaposliti hrvatske resurse i hrvatskim radnicima omogućiti zdraviji radni okoliš i bolji život.
