Nakon skoro dvije godine rada na izradi, u okviru reforme radnog zakonodavstva usvojen je novi Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine, 71/14.), (u daljnjem tekstu: Zakon), a u nastavku teksta se iznose temeljne zakonodavstvene promjene u području zaštite na radu, koje su propisane novim Zakonom o zaštiti na radu.
Prije svega, Zakonom se uspostavlja sustav za provedbu pravne stečevine EU u nacionalnom zakonodavstvu, na koji način Republika Hrvatska u potpunosti preuzima europske standarde u tom području. Novi Zakon je u potpunosti usklađen sa svim propisima Europske unije u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, kao i s mjerodavnom praksom Suda pravde Europske unije i njegovim tumačenjem propisa Europske unije u tom području.
Novim Zakonom se uređuje sustav zaštite na radu u RH, a osobito nacionalna politika i aktivnosti, opća načela prevencije i pravila zaštite na radu, obveze poslodavca, prava i obveze radnika i povjerenika radnika za zaštitu na radu, djelatnosti u vezi sa zaštitom na radu, nadzor i prekršajna odgovornost te se osniva Zavod za unapređivanje zaštite na radu.
Svrha ovoga Zakona je sustavno unapređivanje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika i osoba na radu, sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u vezi s radom.
Uveden je pojmovnik osnovnih pojmova
Kvalitetan pomak u normativnom dijelu Zakona jest uvođenje pojmovnika s tridesetak važnijih pojmova, radi osiguravanja lakšeg i jednostavnijeg razumijevanja zakona i njegovih provedbenih propisa. Osobito važni pojmovi su: “nezgoda na radu” u preventivnom smislu, “osobe na radu” i “mjesto rada” u smislu jasnijeg definiranja odgovornosti poslodavca te “ozljeda na radu”, radi lakšeg postupanja u neželjenim situacijama i vođenja evidencija. Uz pojam “radnik” uveden je i pojam “osoba na radu”, da bi zaštita na radu bila sveobuhvatnija. Obveze poslodavca u provođenju zaštite na radu u odnosu na radnika odnose se i na osobe na radu.
Odredbe Zakona primjenjuju se u svim djelatnostima u kojima radnici obavljaju poslove za poslodavca, ali su također propisani poslovi u određenim djelatnostima koji su zbog svojih posebnosti izuzeti od primjene ovoga Zakona, kao što su poslovi oružanih snaga, policijski poslovi, poslovi zaštite i spašavanja, poslovi zaštite osoba i imovine te poslovi vatrogasaca i pirotehničara, a za koje se mjere zaštite na radu propisuju posebnim propisima.
Očekivane posljedice novoga Zakona
Zakonom i njegovim provedbenim propisima smanjit će se rigidnost i složenost postupaka izrade dokumentacije, čime će se omogućiti da dosadašnje visoke administrativne troškove izrade takve dokumentacije obveznici provedbe mjera zaštite na radu ulože u opće i posebne mjere za očuvanje sigurnosti i zdravlja radnika. S ciljem smanjenja tih troškova bit će donesene smjernice, upute, moduli i obrasci za izradu procjene rizika i za osposobljavanje radnika za rad na siguran način, koji će poslodavcima omogućiti da potrebnu dokumentaciju izrađuju sami sa svojim zaposlenim stručnjacima zaštite na radu te da te aktivnosti provode kontinuirano, uvijek kada je to potrebno.
Obveze procjenjivanja rizika detaljnije su propisane te se uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, rizici za život i zdravlje radnika i osoba na radu procjenjuju osobito u odnosu na sredstva rada, radni okoliš, tehnologiju, fizikalne štetnosti, kemikalije, odnosno biološke agense koji se koriste, uređenje mjesta rada, organizaciju procesa rada, jednoličnost rada, statodinamičke i psihofiziološke napore, rad s nametnutim ritmom, rad po učinku u određenom vremenu (normirani rad), noćni rad, psihičko radno opterećenje i druge rizike koji su prisutni, radi sprječavanja ili smanjenja rizika. Poslodavac je obvezan radnike i njihove predstavnike uključiti u postupak procjene rizika, što znači da se procjenjivanje rizika provodi uz aktivno sudjelovanje radnika koji obavljaju poslove i povjerenika radnika za zaštitu na radu te uz uvažavanje njihovih stavova. Poslodavac je obvezan procjenjivati rizike za život i zdravlje na radu te je obvezan imati procjenu rizika izrađenu u pisanom ili elektroničkom obliku.
Poslodavac je obvezan utvrditi i obavljati poslove zaštite na radu u skladu s procjenom rizika, stanjem zaštite na radu i brojem radnika. Ugovaranje obavljanja poslova zaštite na radu, ugovorom o radu sa stručnjakom zaštite na radu, ima prednost pred ugovaranjem s ovlaštenim osobama koje je dozvoljeno samo iznimno, kada za to postoje objektivni i opravdani razlozi.
Osposobljavanje radnika za rad na siguran način
Osposobljavanje radnika za rad na siguran način bit će jednostavnije, a troškovi provođenja osposobljavanja smanjeni jer poslodavci mogu osposobljavanje za rad na siguran način izvoditi sami. Osposobljavanje se provodi tako da poslodavac obavijesti radnika o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika (o organizaciji rada, rizicima i načinu izvođenja radnih postupaka i sl.). Tijekom osposobljavanja radniku je potrebno objasniti i osposobiti ga za praktičnu primjenu mjera zaštite na radu, koje je dužan primjenjivati tijekom rada u skladu s procjenom rizika kojima je izložen na radu i u vezi s radom.
Poslodavac je obvezan osigurati da su sredstva rada i mjesta rada koja se koriste u svakom trenutku sigurna, održavana, prilagođena za rad i u ispravnom stanju te da se koriste u skladu s pravilima zaštite na radu, a radne postupke i tehnologiju rada obvezan je planirati, pripremati i provoditi tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika.
Prevencija stresa na radnom mjestu
Problemi stresa sve su prisutniji na mjestima rada te je Zakonom propisano da je poslodavac obvezan probleme stresa na radu ili u vezi s radom rješavati unutar sveobuhvatnog postupka procjene rizika i primjene pravila zaštite na radu, u skladu s rezultatima te procjene. Poslodavac je obvezan provoditi prevenciju stresa na radu ili u vezi s radom, koji uzrokuju čimbenici kao što su sadržaj rada, organizacija rada, radno okruženje i loša komunikacija i sl., poduzimanjem konkretnih mjera i uz uključivanje i suradnju svih sudionika, kako bi na najmanju mjeru sveo potrebu radnika da svladava poteškoće zbog dugotrajnije izloženosti intenzivnom pritisku te otklonio mogućnost da se u procesu rada umanji radna učinkovitost radnika i pogorša njegovo zdravstveno stanje. Radnici imaju obvezu postupati u skladu s uputama poslodavca za sprječavanje, uklanjanje ili smanjivanje stresa na radu ili u vezi s radom te zajedno sa svojim predstavnicima imaju obvezu surađivati s poslodavcem radi sprječavanja, uklanjanja ili smanjivanja stresa na radu ili u vezi s radom.
Radnik u vrijeme rada ne smije biti pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti, niti ih smije unositi na mjesto rada. Novost u Zakonu u odnosu na prijašnje odredbe u vezi alkohola je u tome što se smatra da je radnik pod utjecajem alkohola ako u krvi ima više od 0,0 g/kg alkohola, odnosno više od 0,0 miligrama u litri izdahnutog zraka, odnosno ako u krvi ima višu koncentraciju alkohola od koncentracije dozvoljene procjenom rizika poslova koje taj radnik obavlja.
Medicina rada na radnom mjestu
Uz propisane obveze poslodavca glede provođenja mjera zaštite na radu, propisane su i obveze osiguranja specifične zdravstvene zaštite primjerene rizicima za sigurnost i zdravlje kojima su radnici izloženi, a koju provodi medicina rada u skladu s posebnim propisima koji uređuju specifičnu zdravstvenu zaštitu. Pravilnikom će biti propisan najmanji broj sati koje je poslodavac obvezan ugovoriti sa specijalistom medicine rada i koje specijalist medicine rada mora provesti na mjestu rada.
Novi Zakon je ujedno kvalitetna zakonska podloga za uspostavu sustava izvještavanja i praćenja stanja na području zaštite na radu na način da će se uvesti središnja evidencija podataka u vezi sa zaštitom na radu, a provedbenim propisom će biti uređen način, rokovi i postupak obavještavanja, čime se omogućuje uspostava jedinstvene baze podataka zaštite na radu pri Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, tzv. Data Collector, koji će objedinjavati sve podatke s područja zaštite na radu, kako osoba koje obavljaju poslove zaštite na radu tako i propisane podatke o poslodavcu. Na taj će način biti omogućen učinkovitiji i brži uvid u stanje zaštite na radu na nacionalnoj razini.
Novi Zavod za zaštitu na radu
Osnivanje Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, koji će u provedbenom smislu biti u okvirima nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, kao provedbeno i savjetodavno tijelo će osobito malim poslodavcima u svakom trenutku moći pružiti potrebnu stručnu pomoć u provođenju mjera zaštite na radu i prevenciji nezgoda, ozljeda i profesionalnih bolesti, zavisno od rizika kojima su radnici izloženi.
Redefinirane su inspekcijske mjere
Zakonom o zaštiti na radu redefinirane su inspekcijske mjere, a inspekcija rada će imati velike preventivne ovlasti na način da se nepostupanje poslodavca u skladu sa Zakonom neće odmah prekršajno kažnjavati, već će se upravnim mjerama nalagati ispravljanje utvrđenih nedostataka u određenim rokovima. Tako će postupanje inspektora rada u velikom broju slučajeva biti savjetodavno i preventivno.
Učinkovitijoj primjeni i nadzoru propisa u području zaštite na radu pridonijet će i smanjenje broja provedbenih propisa i njihovo osuvremenjivanje. Zakon o zaštiti na radu se u primjeni provodio preko pedesetak i više provedbenih propisa odnosno pravilnika, pravnih pravila i naredbi, od kojih su neki bili doneseni pedesetih godina prošlog stoljeća.
Važno je napomenuti da ovaj Zakon i njegovi provedbeni propisi propisuju minimalne zahtjeve zaštite na radu, ali ne utječu na primjenu povoljnije zaštite na radu ako je ta povoljnija zaštita propisana zakonom, drugim propisom, odnosno kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu.
Uzimajući u obzir da se zakonski smanjenjem broja provedbenih propisa omogućuje veće preventivno postupanje inspektora rada, pojednostavljuju se postupci i smanjuju troškovi izrade dokumentacije, uvodi sustav izvještavanja i praćenja stanja zaštite na radu („Data Collector“), osniva Zavod za unapređivanje zaštite na radu te su stvoreni preduvjeti za jednostavnije i učinkovitije provođenje zaštite na radu, što će sigurno pridonijeti unapređenju stanja na području zaštite na radu u Republici Hrvatskoj.
