Nakon dva i pol desetljeća neizvjesnosti i različitih sudskih odluka, Sindikat grafičara i medija napokon je ponovno nedvojbeno upisan u zemljišne knjige kao vlasnik oduvijek svojih poslovnih prostora u prizemlju i katu u zgradi koju je sam i cijelu izgradio u ulici Brešćenskoga u Zagrebu još davne 1938. godine.
Podsjetimo 24. siječnja 2025. godine zastupnici Hrvatskoga sabora su izglasali Zakon o prijenosu vlasništva nekretnina na Sindikalni fond nekretnina i sindikate. Zakon je donesen na 5. sjednici, s 112 glasova “za” i 16 “suzdržanih”. Zakon napokon dovodi do povrata sindikalne imovine odnosno onoga što je od nje ostalo. Za Sindikat grafičara i medija to je značilo direktan povrat i ponovni upis vlasništva na Dom Sindikata grafičara u Zagrebu, točnije prizemlje i kat naše zgrade u ulici Brešćenskoga 4, a koji upis je nedavno napokon ponovno i realiziran tako da je i zemljišnoknjižno uspostavljeno ranije stanje.
Kraj trakavice nakon gotovo tri desetljeća
Proces povrata sindikalne imovine traje od 1997. i tada donesenog Zakona o udrugama. Državno odvjetništvo, pozivajući se na dio članka 38. tadašnjeg Zakona, počinje narednih godina upisivati Republiku Hrvatsku na nekretnine u posjedu sindikata. Pritom ne pravi razliku radi li se o nekretninama koje su bile u društvenom vlasništvu i korištenju, ili o pojedinim nekretninama koje su oduvijek u vlasništvu sindikata i nisu trebale biti dio procesa uopće.
Nakon duge borbe i pobjeda na nižim instancama, kolateralna žrtva 2016. postaje i Dom Sindikata grafičara u Zagrebu, kada sudsku trakavicu koju je država dva desetljeća gubila u samom finišu u njezinu korist preokreće Vrhovni sud. Kako bi se opravdao, Vrhovni sud je naveo da nije važno što ovaj sindikat kao vlasnik ima svoju nekretninu neprekidno od 1938., kada ju je i izgradio, jer navodno prema Ustavu iz 1974. nekoliko godina nije trebao biti njezin vlasnik, iako je čak i tada to bio. Čak i u rješenju o nacionalizaciji iz 1960. kada su Sindikatu oduzete etaže od drugog kata na više, izričito je stajalo da se prizemlje i prvi kat ostavljaju u vlasništvu. Pravda ni to nije vidjela.
Time je postalo očito da će na sudu pravice biti poput kisika. Što je više, ima je manje. Baš nitko više nije imao iluzija da se pitanje povrata sindikalne imovine može riješiti putem sudova.
Prijenos većine nekretnina u Fond
Rješenje predviđeno Zakonom je da sindikalne središnjice osnuju poseban Fond, što su u međuvremenu i učinile, a koji će raspolagati sindikalnom imovinom na koju se Republika Hrvatska upisala, da bi je sada prenijela u vlasništvo Fonda, njih 21. Iz tog Fonda u daljnjem procesu izvršiti će se daljnja raspolaganja, konkretne podjele odnosno prijenos vlasništva sindikalnim središnjicama i sindikatima. Sve to na temelju principa Sporazuma sindikalnih središnjica postignutog još 2010. godine.
Manji dio nekretnina na koje je i dalje upisan Savez samostalnih sindikata Hrvatske, njih 7, ostat će u njegovom upisu vlasništva, ali one također ulaze u obujam svih nekretnina u podjeli prema predmetnom Sporazumu.
Pet nekretnina vraća se sindikatima vlasnicima
Pet nekretnina uključivši i naš Dom Sindikata grafičara, koje su i ranije bile u isključivom vlasništvu pojedinih sindikata, trebalo je od države vratiti i upisati direktno natrag njihovim vlasnicima.
Ostao je samo dio nekretnina
Vrijeme od gotovo tri desetljeća dobrano je nagrizlo mnoge nekretnine. Početni popis preko stotinu nekretnina revidiran je. Pokazalo se da 2/3 nekretnina s tog popisa uopće nije pogodno za vraćanje. Radi se o pojedinačnim prostorijama u sklopu većih nekretnina koje nisu pogodne za prijenos u vlasništvo, ili su u međuvremenu došle u vlasništvo drugih subjekata često lokalne samouprave. Dio nekretnina je doslovce propao i neupotrebljiv je.
Stoga su na listi ukupno ostale 33 nekretnine (dodano još dvije čiji status treba riješiti), a i od njih samo jedan dio zaista ima značajniju uporabnu vrijednost. Iz navedenog očito je koliko je bila zahtjevna i pozicija našeg Sindikata, skrbiti sve ovo vrijeme o nekretnini na kojoj je dio vremena formalno bio upisan netko drugi. Stoga je zaista velika stvar ponovno biti svoj na svome!
