Radno mjesto i posao koji obavljamo čine velik dio našeg života, stoga je logično da rad i okolnosti na radnom mjestu bitno utječu na naše psihičko i fizičko zdravlje. Međutim, kada je u pitanju zdravlje radnika, često se zaboravlja na mentalno zdravlje. Rad u nepovoljnim uvjetima, stres, mobbing… bitno pridonose emocionalnom stresu, a ako je on dugotrajan može doći do pojave mentalnih poremećaja. Negativno radno okruženje može dovesti do tjelesnih i duševnih problema, štetne uporabe psihoaktivnih tvari ili alkohola, odsutnosti i gubitka produktivnosti. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije ističu depresiju kao jednu od vodećih uzroka bolesti i invaliditeta u svijetu koja sa sobom često nosi manjak produktivnosti pa i nemoći za rad.
Mentalno zdravlje na poslu
Depresija i anksiozni poremećaji su uobičajeni mentalni poremećaji koji negativno utječu na našu sposobnost rada i produktivnosti. Globalno, više od 300 milijuna ljudi pati od depresije, vodećeg uzroka invalidnosti, dok više od 260 milijuna ljudi živi s anksioznim poremećajima. Istovremeno prisustvo više stresora na poslu te dugotrajna izloženost stresorima dovest će do sindroma izgaranja na poslu – burn outa, koji može biti udružen s pojavom simptoma anksioznosti i depresije kod radnika.
Ono što bi poslodavci trebali staviti u fokus jest: uvažavanje radnika; stvaranje poticajnog radnog okruženja; identificiranje ranih znakova izgaranja/burn outa; stvaranje organizacijske kulture koja odražava vrijednosti sustava i uvjerenja; kontrola stresa; izgradnja svijesti i smanjenje stigme; pružanje podrške radnicima kojima je to potrebno.
Mentalno zdravlje nije samo odsustvo mentalnog poremećaja, već je ono stanje blagostanja u kojem svaka osoba ostvaruje svoj potencijal, nosi se sa svakodnevnim stresom života, kako bi produktivno mogla raditi i pridonositi svojoj zajednici.
