NEZAPOSLENOST I KAKO SE S NJOM NOSITI?

NEZAPOSLENOST I KAKO SE S NJOM NOSITI?

Hrvatska je pri samom vrhu nezaposlenosti mladih sa stopom od 52,8 %. Prije nje su samo Španjolska i Grčka. Na ovu temu su se zato ovaj tjedan u Parizu sastali šefovi država članica Europske unije, pa tako i hrvatski. Pokušat će se dogovoriti konkretne mjere za realizaciju programa u siječnju iduće godine, a dobra vijest je da bi Hrvatska za zapošljavanje mladih trebala dobiti oko 40 milijuna eura od Europske unije. Novac je to iz projekta Garancije mladih, a cilj je riješiti sve veći problem nezaposlenosti mladih u cijeloj Uniji. Europska bi unija iz budžeta za zapošljavanje mladih trebala izdvojiti početnih šest milijardi eura. I mladi u Hrvatskoj očekuju svoj dio kolača, a pošto smo na nezavidnom trećem mjestu trebali bi izvući značajna sredstva. To su dobre vijesti, no što kada ste posao imali, a sada ga više nemate?

NAJSTRESNIJI ŽIVOTNI DOGAĐAJ

Gubitak posla neki istraživači svrstavaju među 10 najstresnijih životnih događaja. Da bismo znali da je razina psihičkog i fizičkog zdravlja nezaposlenih osoba vrlo snižena u odnosu na zaposlene nisu nam potrebna istraživanja, taj smo osjećaj sasvim sigurno već sami spoznali u momentu kada smo bili između poslova (i ugovora), a posebice ako smo u nekom trenutku života bez posla ostali na duže vrijeme. 

Nezadovoljstvo životom, napetost, frustracija, neraspoloženje, osjećaj beznađa, ljutnja, tuga koja može prijeći u depresiju – sve su ovo emocionalna stanja kroz koja nezaposleni prolaze. Iako svako negativno psihološko stanje za koje se ne traži stručna pomoć može rezultirati bolešću, veliku ulogu u ovom slučaju imaju i same crte ličnosti, socijalno okruženje, te način na koji se osoba postavlja prema ovom problemu – gleda li otkaz na način da je do njega došlo zbog vlastite nekompetentnosti ili jednostavno kao na nesretan događaj do kojeg je došlo zbog gospodarskih, socijalnih i drugih razloga.             

Nezaposlenost teško podnosimo svi, ali najteže oni ljudi koji su nekada radili pa izgubili posao. To je najugroženija kategorija, posebice ako su osobe bez posla ostale u poznijim godinama. Oni koji su otpušteni nakon 20-ak godina radnog staža, s nostalgijom se prisjećaju kako su nekad živjeli, što su sve mogli ostvariti i kako su se osjećali dok su postizali radne učinke – sve im to otežava sadašnji život, jer se sada osjećaju beskorisno, bespomoćno i zbog toga što imaju toliko iskustva pa i godina, osjećaju da su prestari za novi posao i da neće dobiti priliku nasuprot drugim, mlađim kandidatima.

Naravno, kada mlađe osobe ne mogu dobiti posao a svjesne su svojih sposobnosti, javlja se jednaka doza frustracije, ali ono u čemu su mlađi u prednosti je što osobe koje su godinama radile dobro znaju koja zadovoljstva imati posao sa sobom nosi: od ispunjenog dana, do osjećaja korisnosti.

Statistički podaci o kojima se svakodnevno može čitati u medijima (trenutno postoji 26 milijuna nezaposlenih Europljana) ne ulijevaju nadu nezaposlenim osobama, stoga je bitan način na koji ih osoba percipira. O svakome od nas ovisi hoćemo li se oslanjati na negativnu stranu statistike (visok broj nezaposlenih) ili ćemo se usredotočiti na broj ukupno zaposlenih s nadom da i mi možemo biti jedan od njih.

TEHNIKE TRAŽENJA POSLA

Poslodavci i kandidati u današnje vrijeme koriste različite metode i tehnike prilikom međusobne potrage. Poslodavcima je tada puno lakše pronaći zaposlenike, te se koriste metodama poput internog zapošljavanja (unutar firme), kontaktiranjem poslovnih kolega i poznanika ili angažiranje agencija za posredovanje pri zapošljavanju. 

Dakle, tehnike kojima se osobe u potrazi za poslom najčešće koriste, poput pregledavanja oglasa na Internetu, u novinama, te slanje otvorenih molbi, ujedno su se pokazale najmanje uspješnim tehnikama za dobivanje posla. Uvriježeno je mišljenje da ukoliko firma ima slobodno radno mjesto to će objaviti ili na svojoj  internetskoj stranici ili na portalima za traženje posla, a to ne mora biti tako, jer ukoliko poslodavac drugim metodama pronađe kandidata za posao, on nema potrebe objavljivati oglas, odnosno javni natječaj. Zato dobro dođu otvorene molbe. Nikad ih ne možete poslati previše.

Ukoliko vam se čini da poduzimate sve kako biste pronašli posao, a pod time zapravo znači da šaljete životopise na otvorene natječaje ili pišete puno otvorenih molbi, zapravo ne radite baš sve što biste mogli. Razglasite i obavijestite sve koje poznajete, najprije rodbinu, prijatelje, bivše kolege i poslodavce, poznanike, te sve one koji bi mogli imati informaciju o slobodnom radnom mjestu. Zatražite preporuku od bivšeg šefa ako imate tu mogućnost i ne libite se pitati nekog poslodavca s kojim ste ostali u dobrim odnosima, da vas preporuči za neko slobodno mjesto. „Pokucajte na vrata“ – osobni dolazak u neku tvrtku za koju biste voljeli raditi ili za koju ste negdje čuli da bi uskoro mogla tražiti zaposlenika znači mnogo više za poslodavca nego dva lista papira koja ćete poslati e-mailom, kao i stotine drugih kandidata. Konkurencija s kojom se ovim postupkom ‘natječete’ puno je manja, a samim time i mogućnost dobivanja posla je veća.

U ovom je slučaju od presudnog značaj vaš stav. Dvije osobe koje dođu na razgovor za istu poziciju, a slične su dobi, inteligencije, životnog iskustva i obje se teško nose s financijskom situacijom, razlikuju se u načinu ponašanja. Jedna od njih je puna ljutnje i izražava nezadovoljstvo prema gotovo svima, bivšim poslodavcima i kolegama, vladi, svojoj profesiji i prijateljima. Razočarana je i trenutno ne može vidjeti bolju budućnost i to jednostavno ne može sakriti. Za razliku od nje, druga osoba je također razočarana zbog situacije u kojoj se trenutno nalazi, no i dalje je aktivna u traženju posla, nastoji iskoristiti svaki dan učeći nove vještine i znanja te nezaposlenost percipira kao životnu fazu nakon koje dolazi novo razdoblje u životu. Za koju od te dvije osobe je veća vjerojatnost pronalaska posla? Sve ove emocije vide se na vašem licu i osjete u vašem govoru tijela.              

NE OČAJAVAJTE JER IZLAZ POSTOJI

Sasvim sigurno će vam se javiti onaj osjećaj da bez obzira koliko se trudili, posla i dalje nema. To stanje može potrajati jer pronalazak posla i to kvalitetnog, jednostavno danas oduzima više vremena. Dotad ionako morate pronaći način za zaradu – a to su honorarni poslovi. Bio to neki vaš hobi kojim ste se davno prestali baviti, bilo to nešto što znate raditi: instrukcije, prijevod sa stranog jezika, pisanje za neki časopis, prekvalifikacija, pokretanje vlastitog posla – mnogo toga može biti izvor zarade a čega u trenutku kad ostajemo bez posla, budući smo zabrinuti za svoju egzistenciju i fokusirani na stari posao, nismo odmah svjesni.

Ono što se gubitkom posla gubi jest kontrola – osjećamo kao da smo ispustili konce svog života iz ruka, no uvijek postoji barem malen dio stvari na koje možemo utjecati i koje se mogu promijeniti. Bitno je pronaći što je to i usmjeriti svu svoju energiju na te stvari (npr. čitanje stručnih knjiga, briga o vlastitom zdravlju, upoznavanje novih ljudi u svrhu traženja posla.) Povežite se putem društvenih mreža – ne mislim samo na Facebook, već i na mrežu LinkedIn – ovdje vas mogu pronaći i vidjeti mnogi poslodavci, zato kvalitetno označite branšu kojom se bavite i karakteristike koje posjedujete kao zaposlenik ali i kao osoba.

BITNE STVARI ZA IZLAZAK IZ SITUACIJE U KOJOJ SE OSJEĆATE BESPOMOĆNO

– Potičite optimizam i pozitivne emocije u sebi – ako se povučete u sebe,  proces pronalaska novog posla će potrajati jer vi nećete imati volje stvarno se toga primiti.

– Ne spavajte predugo – spavanje može nesvjesno postati bijeg od stvarnosti i često se događa da ljudi koji ostanu bez posla jednostavno obavljaju one najosnovnije stvari koje moraju: kuhanje, spremanje, briga za djecu i sve ostalo svode na preživljavanje dana, a vrijeme prolazi.

– Ne zapuštajte svoj fizički izgled – kako izgledate, tako i zračite, a to će sigurno značiti puno pri nekom razgovoru za posao. Počnite se radije baviti nekom fizičkom aktivnošću koja ne zahtijeva da trošite novac (trčanje, hodanje, šetanje) jer će vam to dobro doći da smislite novi plan (bistrije su nam misli kad se opuštamo) i držat će vas u pozitivnom raspoloženju mnogo više nego da ne radite ništa. Ne kaže se uzalud da je u zdravom tijelu zdrav duh, stoga iskoristite vježbu da razbistrite glavu i čuvate ju od crnih i negativnih misli.

– Upišite neki tečaj – da, to košta, ali uvijek vam netko iz obitelji može uskočiti, a vi možete razviti svoj davno zaboravljeni talent i od toga napraviti ne samo hobi već i biznis – mnogi su ljudi shvatili da je otkaz bio dobra stvar u njihovom životu jer su taj posao mrzili i jednostavno ga „odrađivali“, te ga kasnije zamijenili mnogo boljim privatnim poslom.

– Napravite si raspored – iako više niste dužni 8 sati razmišljati o zadacima, ovime ćete zadržati ono što ste s gubitkom posla izgubili: rutinu. Navika je također ono što nam nedostaje kada ostanemo bez posla: od šalice kave prije posla pa do slušanja radija na putu do posla.

– Volontirajte – to ne mora nužno biti sudjelovanje u nekoj organizaciji, nego jednostavno pomozite nekome iz susjedstva kome znate da treba. Rezultat: osjećate se korisno i dobro.

– Postavite si ciljeve – zapišite ih i ostvarujte jedan po jedan, nebitno koliko će vam vremena za to trebati – bit ćete još ponosniji kad ih ostvarite u težim uvjetima nego inače.

NAPRAVITE OD SEBE BREND

Primite se svog životopisa. Imajte na umu da kad opisujete i nabrajate što ste sve radili nemate puno nepotrebno dugačkih rečenica i kompliciranih stručnih fraza. Solidno napisan CV vaša je reklamna brošura, on govori i o općoj kulturi osobe, njezinoj sposobnosti prezentacije i komunikacijskim vještinama. CV je jako važan jer se, prema nepisanom pravilu, ne čita pet minuta nego dvadesetak sekundi. Ako je životopis kratak i jasan, lakše je steći predodžbu o tome kako se razvijala nečija karijera. Nije dovoljno napisati gdje ste radili, nego kakvi su vam bili zadaci.

Druga bitna stvar: tipičan hrvatski poslodavac prilikom konačnog izbora favorizira – motiviranost; dakle vaše psihičko stanje je presudno u tom pogledu. Nakon toga ide inicijativa, a zatim fleksibilnost zaposlenika. Odmah iza toga cijene poštenje i integritet, čvrstu radnu etiku i sklonost timskom radu zaposlenika.

Prilikom traženja posla, mnogo ljudi je usredotočeno na svoje mane ili slabije strane koje bi im mogle onemogućiti traženje posla (manjak iskustva, neznanje stranog jezika, ne baš najbolja informatička pismenost), no činjenica je da ti nedostaci neće onemogućiti osobi pronalazak posla, već će onemogućiti pronalazak posla na nekim radnim mjestima. S druge strane, baš zbog vašeg dugogodišnjeg iskustva vi možete biti stručnjak za neku drugu vrstu posla, s kojom se nijedna mlađa pa čak ni obrazovanija osoba ne može nositi, jer naspram nje imate puno više konkretnog znanja. Nemojte to zaboravljati i naravno, kao i svi kad se prezentiramo na van, najjače ističite svoje adute.

VRATITE STVARI NA POČETAK

Kad ste već morali ostati bez posla, razmislite o tome što biste voljeli raditi. Možda ste nekoć imali hobi u kojem ste uživali a od kojeg ste odustali zbog previše posla, ili možda neki poslić kojeg ste radili sa strane, a ima potencijala da se od toga napravi pravi mali obrt ili barem nešto od čega možete povremeno zarađivati.

Svaki stručnjak za traženje posla reći će vam da je proaktivni pristup apsolutno najvažnija stvar te da ljudi koji mjesecima plaču kako ova država ništa ne valja, neće doživjeti nikakvu promjenu već će ih to samo psihički unazaditi. Raspitajte se o mogućnostima uključivanje u projekte samozapošljavanja i socijalnog poduzetništva te saznajte što je više moguće o projektima koje financira Europska unija. Također, ako vam treba podrška od osoba koje prolaze kroz isto kao i vi, postoji i Društvo nezaposlenih osoba. Shvatit ćete kako i u ovoj teškoj krizi postoji puno toga što se može napraviti da vam postane bolje. Osobe koje vjeruju da im se sve događa s nekim razlogom, čak i ako trenutno ne mogu pronaći smisao (jer nekada ga zaista i nema), lakše se nose s nezaposlenošću. Nakon pronalaska posla, osoba će se puno bolje osjećati zbog činjenice da nije izgubila dragocjeno vrijeme dok je bila nezaposlena, već ga je kvalitetno iskoristila.

Gubitak posla malo koga ostavlja ravnodušnim i utječe na sve aspekte – na cijelu obitelj i cijeli vaš svijet. Najgore što se u toj situaciji može dogoditi, osim financijskih dugova, jest da se otuđite od obitelji. Držite se zajedno, tražite podršku jedni od drugih i pokušajte se smijati koliko možete. Sve je lakše s dozom zdravog humora. U sebi prelomite da nećete biti jedna od onih bespomoćnih osoba koje će do kraja života proklinjati sudbinu, društvo, političare ili državu za sve svoje probleme, već preuzmite stvari u svoje ruke i krenite malim koracima ispočetka. Mogli biste sami sebe začuditi koliko vještina zapravo posjedujete ali ih dosad niste stigli razvijati.

Sretno vam svima.