Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti kemijskim tvarima na radu
U modernom tiskarstvu još se uvijek u značajnoj mjeri koriste različite kemikalije, pripravci ili druge kemijske tvari više ili manje štetne, a naročito u pripremi tiskovne forme, u procesu tiskanja (offset tisak), prilikom doradnih knjigoveških poslova te održavanja (čišćenje i pranje strojeva). U novijim procesima pripreme CTP-a izbjegnuta je klasična faza razvijanja offset ploča, pa tako i upotreba štetnih kemikalija.
Iako je primjena odredbi ovog pravilnika odložena do početka 2011. godine, to ne znači da sadašnja pravila zaštite na radu ne pokrivaju to područje. Zakon o zaštiti na radu (NN br. 59/96., 94/96., 114/03,, 100/04., 86/08. i 116/08.) u pojedinim odredbama obvezuje poslodavca i njegove ovlaštenike da posvete pažnju primjeni i upotrebi te procesima u kojima se rabe opasne radne tvari. Tu dakako spadaju i opasne kemijske tvari.
Opasne kemijske tvari obrađene su u glavi II. Obveze poslodavca i njegovih ovlaštenika u provedbi mjera zaštite na radu te odjeljku 8. Opasne radne tvari.
Ipak, detaljnije i potpuno usredotočeno na »opasne kemijske tvari« sada ukazuju odredbe spomenutog pravilnika, a usklađene su s preporukama EU.
Namjena i područje primjene
Pravilnik utvrđuje minimalne zahtjeve za zaštitu radnika od rizika ili posljedica utjecaja kemijskih tvari na radnom mjestu ili kao rezultat djelatnosti koja uključuje kemijske tvari.
Definicije
Pravilnik točno definira »kemijsku tvar« i »opasnu kemijsku tvar« te »djelatnost koja uključuje kemijske tvari«.
Kemijska tvar
je bilo koji kemijski element ili spoj samostalan ili dodan, prirodnom stanju ili dobiven, uporabljen ili oslobođen, oslobođen kao otpadak, proizveden namjerno ili nenamjerno.
Opasna kemijska tvar
može biti svaka kemijska tvar koja je po mjerilima za razvrstavanje opasna tvar, opasan pripravak, odnosno nije opasna tvar ali prisutna na radnom mjestu predstavlja rizik za sigurnost i zdravlje radnika.
Djelatnost koja uključuje kemijske tvari
je bilo koja aktivnost pri kojoj se koriste ili namjeravaju koristiti kemijske tvari pri rukovanju, skladištenju, prijevozu ili odstranjivanju i obradi.
Obveze poslodavca
Pravilnik točno navodi što je sve poslodavac dužan učiniti za zaštitu radnika od rizika izloženosti opasnim kemijskim tvarima:
1. Određivanje i ocjenjivanje rizika kojeg predstavljaju opasne kemijske tvari,
2. Primjena općih načela za sprečavanje rizika zbog izloženosti opasnim kemijskim tvarima,
3. Posebne sigurnosne i preventivne mjere,
4. Postupanje u slučaju nesreće, incidenta ili u žurnim slučajevima,
5. Obavještavanje i osposobljavanje radnika,
6. Zabrane,
7. Zdravstveni nadzor,
8. Savjetovanje i suradnja s radnicima.
Sve navedeno, ali često dosta uopćeno, propisano je važećim odredbama Zakona o zaštiti na radu, i to:
« Članak 10. – Propisuje primjenu posebnih pravila zaštite na radu pri uporabi opasnih radnih tvari,
« Članak 12. – Daje u nadležnosti ministru rada propisivanje podzakonskih akata. To je upravo učinjeno donošenjem navedenog pravilnika,
« Članak 17. – Ovaj članak propisuje primjenu općih načela zaštite što je izbjegavanje opasnosti, procjene opasnosti, sprečavanje opasnosti izvoru, zamjenu opasnim neopasnim ili manje opasnim,
« Članak 18. – Naređuje poslodavcu izradu procjene opasnosti, pravilnika o zaštiti na radu te pisanih uputa za siguran način rada,
« Članci 27. i 28. – Propisuje osposobljavanje radnika za rad na siguran način,
« Članci 31. i 32. – Potreba obavještavanja i davanja pisanih uputa opasnostima te postavljanja znakova sigurnosti na mjestima rada,
« Članci 34., 35. i 36. – Definiranje poslova s posebnim uvjetima rada provođenje odgovarajućih liječničkih pregleda,
« Članci 45.-49. – Provedba zaštite i postupanje kod upotrebe opasnih radnih tvari,
« Članak 50. – Ispitivanje radnog okoliša u kojem se pri radu koriste proizvode opasne radne tvari,
« Članci 60. i 61. – Organiziranje evakuacije i spašavanja u slučaju tehnološkog akcidenta (požar, eksplozija, ispuštanja opasnih tvari u količinama iznad dopuštenih) i provođenje praktičnih vježbi,
« Članak 62. – Organiziranje pružanja prve pomoći i medicinske pomoći,
« Članak 82. – Poslodavac mora osigurati praćenje zdravstvenog stanja radnika
u odnosu na rad, radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada, te praćenje činitelja u radnom okolišu i radnom procesu koji mogu ugroziti zdravlje radnika (služba medicine rada).
A novo doneseni pravilnik obveze poslodavca detaljno obrađuje u osam točaka. U komentaru navodimo glavne smjernice.
I. Određivanje i ocjenjivanje rizika (čl. 4. Pravilnika)
1) Poslodavac prvo utvrđuje da li na radnom mjestu postoje opasne kemijske tvari. Ako utvrdi njihovu prisutnost, mora ocijeniti rizik za sigurnost i zdravlje radnika.
2) Poslodavac mora dati izraditi procjenu rizika sukladno Pravilniku izradi procjene opasnosti te utvrditi mjere za otklanjanje rizika. Procjenu rizika treba po potrebi dopunjavati.
3) U djelatnosti kod koje se koristi više opasnih kemijskih tvari, rizik procjenjuje kao kombinacija svih prisutnih kemijskih tvari.
II. Opća načela za sprečavanje rizika (čl. 5. Pravilnika)
Rizici za zdravlje i sigurnost na radu otklanjanju se ili smanjuju sljedećim postupcima:
• Organizacijom sustava rada na radnom mjestu,
• Osiguranjem primjerene opreme za rad s kemijskim tvarima i provođenjem postupka održavanja,
• Maksimalnim smanjenjem broja radnika koji su izloženi ili koji bi mogli biti izloženi,
• Maksimalnim smanjenjem trajanja i intenziteta izloženosti,
• Primjerenim higijenskim mjerama,
• Maksimalno mogućim smanjenjem količine kemijskih tvari na radnom mjestu potrebnih za obavljanje poslova,
• Odgovarajućim radnim postupcima, uključujući postupke za sigurno rukovanje,
skladištenje i prijevoz opasnih kemijskih tvari i otpadaka.
III. Posebne sigurnosne i preventivne mjere (čl. 6. Pravilnika)
Poslodavac mora osigurati otklanjanje rizika koji predstavlja opasna kemijska tvar ili ga smanjiti na minimum.
Otklanjanje rizika može se ostvariti izbjegavanjem uporabe opasne tvari na način da se zamijeni neopasnom kemijskom tvari ili procesom koji opasan ili koji je manje opasan.
Ukoliko to nije moguće, poslodavac treba smanjiti rizik u najvećoj mogućoj mjeri primjenom sljedećih postupaka:
a) Planiranje radnih procesa i uporaba odgovarajuće opreme i materijala svrhu izbjegavanja odnosno smanjenog oslobađanja opasnih kemijskih tvari,
b) Primjena skupnih sigurnosnih mjera na izvoru rizika kao što je odgovarajuće prozračivanje i primjerene organizacijske mjere,
c) Kada se izloženost ne može spriječiti drugim sredstvima, koriste se individualne sigurnosne mjere te osobna zaštitna oprema,
d) Zdravstveni nadzor radnika prema čl. 10. Pravilnika.
Poslodavac mora redovito provoditi mjerenje kemijskih tvari koje bi mogle biti opasne za zdravlje radnika na radnom mjestu.
Na kraju, poslodavac poduzima tehničke i organizacijske mjere kod radova u procesu i skladištenju kako bi spriječio prisutnost opasnih koncentracija zapaljivih tvari, da izbjegne izvore paljenja koji bi mogli prouzročiti požar eksploziju te ublažiti opasnost po zdravlje zbog gorenja upaljivih tvari.
IV. Postupanje u slučaju nesreće, incidenta ili u žurnim slučajevima (čl. 7. Pravilnika)
Za takve situacije poslodavac mora utvrditi postupke (planove akcije) kojima se propisuje djelovanje u slučaju incidenta. To podrazumijeva i provođenje odgovarajućih vježbi, koje se moraju redovito izvoditi, te osigurati mjere za pružanje prve pomoći. Nakon incidenta, za uspostavu normalnog stanja:
– Poslodvac mora poduzeti mjere za što bržu sanaciju.
– Na pogođenom području smiju raditi samo radnici bez kojih se ne mogu obavljati popravci.
– Radnicima, koji smiju raditi na pogođenom području, mora biti osigurana odgovarajuća zaštitna odjeća, te posebna sigurnosna i druga oprema, koju moraju koristiti dok postoji takvo stanje.
Poslodavac je dužan osigurati sustave za upozoravanje i komunikaciju, kako bi se omogućila hitna provedba odgovarajućih mjera evakuacije i spašavanja.
Poslodavac, također, mora osigurati dostupnost informacija o postupanju u slučaju nužde u vezi s opasnim kemijskim tvarima. Dostup do tih informacija moraju imati odgovarajuće unutarnje i vanjske službe koje djeluju u slučaju nesreće i u hitnim slučajevima.
V. Obavještavanje i osposobljavanje radnika (čl. 8. Pravilnika)
Poslodavac osigurava da su radnici i njihovi povjerenici za zaštitu na radu:
• Upoznati s podacima dobivenim na temelju procjene rizika.
• Obaviješteni o opasnim kemijskim tvarima koje se pojavljuju na radnom mjestu.
• Osposobljeni i obaviješteni o sigurnosnim mjerama i postupanju za njihovu zaštitu i zaštitu drugih radnika na radnom mjestu.
• Obaviješteni o pristupu do bilo kojeg sigurnosnog lista koji je osigurao dobavljač.
VI. Zabrane (čl. 9. Pravilnika)
U Prilogu III Pravilnika navedene su kemijske tvari i djelatnosti, u utvrđenom opsegu, čija je proizvodnja i uporaba zabranjena.
VII. Zdravstveni nadzor (čl. 10. Pravilnika)
U skladu s posebnim propisima, koji uređuju zaštitu zdravlja na radu, poslodavac mora osigurati odgovarajući zdravstveni nadzor onih radnika, za koje su rezultati procjene rizika iz članka 4. ovog Pravilnika ukazali na rizike po zdravlje zbog izloženosti kemijskim tvarima na radu. Ove mjere uključuju vođenje evidencije o zdravstvenom nadzoru izloženih radnika i njihovoj dostupnosti radnicima odnosno njihovim povjerenicima za zaštitu na radu.
Izvodi evidencija se, na zahtjev, dostavljaju nadležnom tijelu inspekcije. Pojedini radnik na svoj zahtjev ima pristup evidenciji o svojem zdravstvenom stanju i izloženosti.
Kada se zdravstvenim nadzorom utvrdi bolest radnika ili štetni učinci na njegovo zdravlje, koje je po mišljenju specijalista medicine rada posljedica izloženosti opasnim kemijskim tvarima na radu, poslodavac mora:
1. Provjeriti procjenu rizika, provedenu sukladno članku 4. ovog Pravilnika.
2. Ponovno razmotriti mjere predviđene za uklanjanje ili smanjenje rizika prema člancima 5. i 6.
3. Poštivati mišljenje ovlaštenog specijalista medicine rada ili nadležnog tijela inspekcije pri provedbi mjera koje su potrebne za otklanjanje ili smanjenje rizika, uključujući mogućnost premještanja radnika na drugo radno mjesto na kojem nema rizika za daljnju izloženost.
4. Osigurati stalni zdravstveni nadzor i liječničke preglede ostalih radnika koji su bili izloženi na sličan način.
VIII. Savjetovanje i suradnja s radnicima (čl. 11. Pravilnika)
Savjetovanje i suradnja s radnicima i njihovim povjerenicima za zaštitu na radu o pitanjima koja obrađuje ovaj Pravilnik, obavlja se sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu.
Prijelazne i završne odredbe
U završnim odredbama ministru nadležnom za rad dano je da u roku od godine dana od stupanja na snagu ovog Pravilnika donese praktične neobvezujuće smjernice za:
– određivanje i procjenu rizika i revizije iste;
– preventivne i sigurnosne mjere pri radu s opasnim kemijskim tvarima;
– sigurno rukovanje s pojedinim skupinama opasnih kemijskih tvari;
– zamjenu opasnih kemijskih tvari s manje opasnim ili bezopasnim.
Zaključno, treba napomenuti da iako će se navedeni Pravilnik primjenjivati za nešto manje od dvije godine, u poduzećima koja značajnije koriste opasne kemijske tvari i procese u kojima se one javljaju (grafička i tiskarska poduzeća, skladištenje kemikalija…), već sada treba prionuti pripremama za praktičnu provedbu ovog pravilnika. Tu se svakako trebaju uključiti svi čimbenici koji će praktično provoditi odredbe pravilnika, kao što su Služba zaštite na radu ili stručnjak zaštite na radu, ovlašteni specijalist medicine rada, povjerenici radnika za zaštitu na radu, strukture sindikata. Odbor za zaštitu na radu na svojoj sjednici treba raspravljati o provedbi pravilnika i donijeti određene preporuke poslodavcu.
