Novi Pravilnik o obračunu plaće, naknade plaće i otpremnine – Nova pravila za isplatne liste

Molimo uzmite u obzir da je ovaj tekst stariji od godinu dana, pa postoji određena mogućnost da su u međuvremenu nastupile pojedine izmjene u propisima.

Novi Pravilnik o obračunu plaće, naknade plaće i otpremnine – Nova pravila za isplatne liste

Dana 8. studenog 2012. stupio je na snagu novi Pravilnik o obračunu plaće, naknade plaće i otpremnine (Nar. nov., br. 120/12., dalje u tekstu: Pravilnik). Prema odredbama novog Pravilnika, u slučaju djelomično isplaćene plaće poslodavci su obvezni izdati dvije isplatne liste.

Naime, prema čl. 84. st. 3. i čl. 85. st. 1. Zakona o radu, ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, plaća i naknada plaće za prethodni mjesec isplaćuje se najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu, a poslodavac je najkasnije petnaest (15) dana od dana isplate plaće ili naknade plaće obvezan radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti pojedini dijelovi plaće utvrđeni.

Nadalje, kad poslodavac na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, obvezan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće ili naknada plaće radniku dostaviti isplatnu listu primitka koji je obvezan isplatiti. Navedena obveza proizlazi iz činjenica navedenih u čl. 85. st. 2. i 3. Zakona o radu, prema čijim su odredbama ovakvi obračuni ovršne isprave. U slučaju inspekcijskog nadzora poslodavac treba dokazati da je radniku uručio navedene obračune.

Novi Pravilnik detaljnije utvrđuje elemente obračuna

Sadržaj isplatne liste prema novom Pravilniku nije se bitno izmijenio. Novosti se uglavnom odnose na ispunjavanje isplatne liste kada poslodavac nije u cijelosti ili je samo djelomično isplatio plaću radnika. Stoga će poslodavac, i dalje biti obvezan na isplatnoj listi, a sukladno članku 2. Pravilnika navesti sljedeće podatke:

1. podatke o poslodavcu (tvrtku, sjedište, OIB i žiro-račun);

2. podatke o radniku (ime i prezime, adresu, OIB, broja računa (u pravilu je to tekući račun) i naziv banke, ako se plaća odnosno naknada plaće isplaćuje putem banke;

3. razdoblje odnosno mjesec za koji se isplaćuje plaća ili naknada plaće,

4. podatke o: a) ostvarenim satima rada i druge podatke od kojih ovisi svota plaće te svota plaće na tim osnovama (sati redovitog rada po rasporedu radnog vremena s posebno iskazanim satima rada nedjeljom, blagdanom, neradnim danom, noću, prekovremenog rada s posebno iskazanim satima takvog rada nedjeljom, noću, blagdanom i dr.);

b) satima pripravnosti;

c) satima za koje radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće, s posebno iskazanim satima: godišnjeg odmora, privremene spriječenosti za rad zbog bolesti, blagdana i neradnih dana, plaćenog dopusta, kada je radnik odbio ugroze zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili okolnosti za koje radnik nije odgovoran, kada radnik nije radio zbog drugih opravdanih razloga, te kada radnik nije radio iz razloga za koje je sam odgovoran;

d) ostalim propisanim, utvrđenim ili ugovorenim dodatcima i primitcima (primitci koji se radniku daju u naravi, nadoknada izdataka za prehranu zaposlenika (topli obrok), oporezive premije osiguranja (dodatno i dopunsko zdravstveno osiguranje itd.);

e) vrsti i svotama doprinosa za obvezna osiguranja koji se obustavljaju iz plaće;

f) svotama predujma poreza i prireza porezu na dohodak uz iskazan osobni odbitak i stope;

5. podatke o satima za koje radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće i svotu te naknade.

Nadalje, na isplatnoj listi poslodavac umjesto stvarnog datuma isplate plaće treba naznačiti datum određen za isplatu plaće. Pri tome treba imati na umu da se isplatna listu treba radniku uručiti najkasnije petnaest dana (15) od dana isplate plaće, naknade plaće.

Sadržaj isplatne liste kada plaća nije isplaćena

Prema čl. 7. st. 4. Pravilnika, kad poslodavac na dan dospjelosti u cijelosti ne isplati plaću ili naknadu plaće, obvezan je radniku uručiti dva obračuna: jedan obračun se radniku dostavlja za dio plaće koji se isplaćen, a drugi se obračun dostavlja za neisplaćeni dio plaće koji bi mogao postati dijelom postupka pokretanja ovrhe. Dakle, kad poslodavac na dan dospjelosti ne isplati plaću i naknadu plaće, obračun svote koji je bio obvezan isplatiti treba sadržavati sve podatke koji su prethodno navedeni (čl. 2. i 3., odnosno čl. 4. i 5. Pravilnika), s tim da umjesto podatka o datumu određenom za isplatu, sadržava podatak o danu dospjelosti te potpis ovlaštene osobe i pečat poslodavca.

S obzirom da je isplatna lista ovršna isprava prema kojoj se provodi ovrha radnikova potraživanja, na isplatnoj listi treba iskazati sve podatke koji i predstavljaju to potraživanje. Kako je na temelju Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima isplatna lista osnova plaćanja na temelju koje se može provesti ovrha, nakon što je poslodavac iskazao obračun neisplaćene plaće, radnik može za dio plaće, koja mu nije isplaćena pokrenuti ovrhu kod Financijske agencije (FINA). Kad radnik za svoje potraživanje provodi ovrhu na računu poslodavca, ovršit će se upravo one svote navedene na isplatnoj listi plaće koja nije isplaćena.

Oštre kazne za poslodavce

Ujedno valja naglasiti da ako inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da poslodavac u propisanom roku radniku nije dostavio obračun iz kojeg je vidljivo kako je utvrđena svota plaće ili naknade plaće, ili utvrdi da poslodavac radniku nije dostavio obračun dugovane a neisplaćene plaće ili naknade plaće, ili utvrdi da ti obračuni nemaju propisani sadržaj, na temelju čl. 8. Pravilnika, rješenjem će poslodavcu naložiti dostavu obračuna sa svim propisanim podacima. Treba imati na umu da se najtežim prekršajem poslodavca smatra ako isplatnu listu obavljene isplate odnosno obračun dospjele ne isplaćene obveze ili djelomične isplate, poslodavac ne uruči radniku. Poslodavac se za taj prekršaj može kazniti novčanom kaznom u svoti od 61.000,00 do 100.000,00 kn.