Da do ozljeda ne dođe, važne su preventivne mjere koje treba provoditi poslodavac preko svojih ovlaštenika (rukovoditelji na svim nivoima, služba zaštite na radu, služba održavanja, nabava), sindikat, te služba medicine rada i institut vanjskog nadzora (inspekcija zaštite na radu).
Nesreće i ozljeđivanja na radu događaju se, nažalost, unatoč svemu. Kako postupiti kada do ozljede dođe?
Što je ozljeda na radu
Treba znati da svako narušavanje zdravlja, bolest ili nesretni događaj nastao za vrijeme obavljanja radne obaveze ne mora biti ozljeda na radu.
Članak 6. Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu (NN br. 85/06.) definirao je događaje koji se smatraju ozljedom na radu. To su:
1. Ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglom promjenom položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela, ako je uzročno povezana s obavljanjem poslova.
2. Bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada.
3. Ozljeda nastala na način iz točke 1. na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na osigurani posao.
Istovremeno, decidirano su navedeni slučajevi ozljeda koje se neće priznati kao ozljede na radu, ako je do ozljeda odnosno bolesti došlo zbog:
• skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnom mjestu, kao što su npr. tučnjava na mjestu rada ili u vremenu dnevnog
odmora, namjerno nanošenje ozljede sebi ili drugome i slično,
• aktivnosti koje se ne mogu dovesti u vezu radno pravne aktivnosti (npr. radni odmor koji nije korišten za obnovu psihofizičke i radne
sposobnosti potrebne za nastavak radnog procesa, fizičke aktivnosti koje nisu u vezi s radnim odmorom i slično),
• napad kronične bolesti,
• urođene ili stečene predispozicije zdravstvenog stanja koje mogu imati za posljedicu bolest. Navedeno propisuje Pravilnik o postupku
utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu i profesionalne bolesti (NN br. 125/07.), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2008.
Obveze poslodavca
Prva je reakcija poslodavca, kada se dogodi nesreća na radu s ozlijeđenim radnikom, da preko svojih ovlaštenika osigura prvu pomoć
na mjestu ozljeđivanja te prijevoz i zbrinjavanje ozlijeđenog radnika u zdravstvenu ustanovu.
U roku 8 dana od dana nastanka ozljede, poslodavac je dužan podnijeti prijavu o ozljedi na radu Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja radnika (HZZOZZR). Prijava se podnosi na tiskanici »Prijava o ozljedi na radu«. Uz prijavu se prilaže medicinska i druga dokumentacija kojom se dokazuje nastanak i mjesto nastanka ozljede.
Posljedična veza nastanka ozljede je dužnost poslodavca da vodi propisanu evidenciju o ozljedama na radu, te protekom godišnjeg perioda šalje godišnji izvještaj GI o ozljedama na radu nadležnoj inspekciji rada.
Na kraju, poslodavac je dužan svaku ozljedu na radu analizirati te utvrditi uzrok nastanka ozljede i poduzeti odgovarajuće mjere kako se ozljeđivanje na takav način ne bi ponovilo.
Ukoliko se radnik teško ozlijedio ili se radi o skupnoj ozljedi (dva ili više radnika), odnosno ozljedi sa smrtnim ishodom, poslodavac je dužan odmah po nastanku događaja izvijestiti inspekciju rada, a u roku 48 sati dostaviti i propisano pismeno izvješće.
Utjecaj radnika na ozljeđivanje
Svaka nesreća na radu nastaje zbog nečije pogreške. Radnik će najčešće pogrešno postupiti ako ne zna sigurno raditi, ako mu nije omogućeno sigurno raditi ili ako ne želi sigurno raditi.
Tako Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu (NN br. 75/09.) propisuje da je radnik dužan obavljati poslove s dužnom pozornošću te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zdravlju te sigurnosti i zdravlju drugih radnika.
Rad s dužnom pozornošću pretpostavlja obavljanje poslova prema znanjima stečenim osposobljavanjem za rad na siguran način i prema uputama poslodavca.
Radnik naročito treba obavljati poslove na način da:
• prije početka rada pregleda mjesto rada te o uočenim nedostacima izvijesti neposredno nadređenog rukovoditelja,
• pravilno upotrebljava sredstva rada (strojeve, aparate, alate, opasne tvari, transportnu opremu…),
• pravilno upotrebljava propisana osobna zaštitna sredstva (koja nakon upotrebe vraća na prikladno mjesto),
• pravilno upotrebljava sigurnosne naprave na uređaju koji koristi, te ih svojevoljno ne isključuje, ne obavlja preinake na njima i ne uklanja ih,
• posao obavlja prema pravilima struke i propisanim uputama,
• odmah obavijesti neposredno nadređenog rukovoditelja i osobu za provođenje zaštite na radu o svakoj situaciji koju smatra ozbiljnom i neposrednom opasnošću za sigurnost i zdravlje, kao i o nepostojanju uputa za postupanje u takvim situacijama,
• prije napuštanja mjesta rada ostavi sredstva rada u stanju da ne ugrožavaju druge radnike.
Držeći se navedenih preporuka, bitno će se smanjiti utjecaj samog radnika na nastajanje nesreća na radu i ozljeđivanje.
Preventivni pregledi
Zdravstveno stanje radnika jedan je od bitnih čimbenika za uspješno obavljanje poslova kod poslodavca.
Radnik pogoršanog zdravstvenog stanja, radnik s određenim kroničnim bolestima, odnosno radnik koji za obavljanje određenih poslova boluje od kontraindiciranih bolesti, svakako je podložniji pogreškama na poslu pa tako i češćem ozljeđivanju od zdravog radnika.
Za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, zdravstveno stanje radnika provjerava se prije stupanja na poslove te periodički prema propisanim rokovima.
Tamo gdje to posebni propisi ne zahtijevaju, razumni će poslodavac prije zapošljavanja uputiti radnika na liječnički pregled općeg zdravstvenog stanja, kako bi se uvjerio da radnik neće češće pobolijevati odnosno biti sklon ozljeđivanju.
Iako se takozvana činovnička zanimanja smatraju »beznačajno opasnima«, zakonodavac je utvrdio potrebu kontrole zdravstvenog stanja radnika koji rade više od 4 sata dnevno na računalima. Utvrđeno je da kod ovih poslova značajno trpi vid, a kod neodgovarajuće ergonomski riješenog radnog mjesta i kralježnica. Navedeno je propisano Pravilnikom o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom (NN br. 69/05.).
Treba naglasiti da je poslodavac dužan osigurati radnicima usluge specijalista medicine rada kako bi provodio zdravstveni nadzor s obzirom na opasnosti i štetnosti po zdravlje kojima su radnici izloženi.
Služba medicine rada u poduzeću ili ugovorni liječnik specijalist medicine rada obavljaju sljedeće poslove (navodimo značajnije):
– utvrđivanje i procjena rizika od štetnosti za zdravlje na radnim mjestima,
– praćenje stanja u radnom okolišu i radnom procesu koji mogu ugroziti zdravlje radnika,
– praćenje zdravstvenog stanja radnika, a posebno radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada, mladeži, žena i radnika sa smanjenim radnim sposobnostima,
– sudjelovanje u analizi ozljeda na radu i profesionalnih bolesti,
– praktična obrada ozljede na radu.
Važnost »Prijave o ozljedi na radu«
Da bi HZZOZZR priznao ozljedu na radu, poslodavac mora pokrenuti priznavanje ispunjavanjem tiskanice OR »Prijava o ozljedi na radu«. Primjer ispravno popunjene tiskanice OR može se vidjeti na
www.hzzozzr.hr/prijave-or-i-pb
.
Rubrike VI. »Izvješće doktora medicine rada« popunjava ugovorni specijalist medicine rada, nakon dostavljene medicinske i druge dokumentacije koja svjedoči o načinu i vrsti ozljede na radu.
Potom se 8 primjeraka tako popunjene tiskanice dostavlja nadležnoj područnoj službi HZZOZZR na priznavanje ozljede na radu.
Važno je naglasiti da su strogo određene nadležnosti u vezi ozljede na radu, između specijaliste medicine rada i doktora opće medicine, i to:
Ovlašteni doktor specijalist medicine rada
– ocjenjuje ozljedu na radu i ispunjava dio prijave ozljede na radu,
– ocjenjuje trajanje i prestanak bolovanja,
– izdaje doznake za bolovanje za priznatu ozljedu na radu,
– upućuje ozlijeđenog radnika po prigovoru na bolovanje liječničkom povjerenstvu Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu,
– upućuje radnika na ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti HZMO-u zbog ozljede na radu i profesionalne bolesti
Doktor opće medicine
– provodi liječenje ozljede na radu,
– upućuje ozlijeđenog radnika ovlaštenom doktoru HZZOZZR-a na odobrenje fizikalne terapije i zdravstvene njege u kući, medicinske
rehabilitacije i ortopedskih pomagala,
– izdaje putne naloge.
Prije priznavanja ozljede na radu, HZZOZZR obavezno pribavlja mišljenje i ocjenu liječničkog povjerenstva Hrvatskog zavoda za zaštitu
zdravlja i sigurnosti na radu za dva slučaja:
1. Kad donosi rješenje kojim ne priznaje ozljedu na radu,
2. Kad o priznavanju ozljede na radu odlučuje po zahtjevu ozlijeđenog radnika ili člana obitelji radnika koji je smrtno stradao.
Ozljede na radu – primjeri iz prakse
1. Problem: Na poslovima pranja grafičkog stroja radniku je sredstvo za čišćenje oštetilo sluznicu oka. Procjenom opasnosti utvrđena je opasnost od kemijskih štetnosti na tim poslovima i obveza korištenja osobnih zaštitnih sredstava za zaštitu očiju. U Prijavi je navedeno da radnik nije koristio zaštitne naočale. Da li će se takva ozljeda priznati ozljedom na radu?
Odgovor: S obzirom da je u prijavi ozljede na radu navedeno da je radnik navedenu radnu operaciju obavljao bez korištenja propisanih zaštitnih naočala, koje je prema utvrđenim opasnostima morao upotrebljavati – ne postoje uvjeti za priznavanje ozljede na radu.
2. Problem: U kojem propisu se nalaze šifre ozljeda na radu?
Odgovor: Ovlaštena osoba u poduzeću koja ispunjava prijavu ozljede na radu, služi se popisom šifri izvora, uzroka i načina ozljede na radu iz Pravilnika o evidenciji, ispravama, izvještajima i knjizi nadzora iz područja zaštite na radu (NN br. 52/84.).
3. Problem: Koje šifre se upisuju na način nastanka ozljede, izvor i uzrok ozljede u tiskanicu OR, kada je ozljeda nastala na putu od radnog mjesta do kuće (ili obratno) u prometnoj nesreći?
Odgovor:
– rubrika 39. Način nastanka ozljede – šifra 9: ostali načini nastanka ozljede,
– rubrika 40. Izvor ozljede – šifra 202: prijevozna sredstva cestovnog prometa,
– rubrika 41. Uzrok ozljede – šifra 891: viša sila.
4. Problem: Radnik je stradao u prometnoj nesreći na putu s posla, ali je ustanovljeno (zapisnik poslije o alkoholiziranosti – navodi se mjesto/lokacija prometne nesreće) da se nije kretao prema mjestu stanovanja. Može li se ozljeda zadobivena u prometnoj nesreći u tom slučaju priznati kao ozljeda na radu?
Odgovor: Kako je ustanovljeno da navedeni put nije redovni put od mjesta rada do mjesta stanovanja, ne može se priznati ozljeda na radu.
5. Problem: Ako je u prijavi ozljede na radu utvrđeno da je uzrok ozljede neko od neprimijenjenih osnovnih pravila zaštite na radu (šifre 811-850), da li će HZZOZZR priznati ozljede na radu?
Odgovor: Ukoliko HZZOZZR utvrdi da je do ozljede na radu došlo zbog neprimjene osnovnih pravila zaštite na radu, a zbog skrivljenog, nesavjesnog i neodgovornog ponašanja radnika na radnom mjestu – ozljeda na radu neće se priznati. Međutim, ukoliko je za neprimjenu osnovnih pravila zaštite na radu odgovoran poslodavac, ozljeda će se priznati, ali će HZZOZZR zahtijevati naknadu prouzročene štete od poslodavca.
6. Problem: Grafičkom strojaru je prilikom pripreme stroja za tiskanje valjak ozlijedio prst desne ruke. Na radnom mjestu su bila primijenjena osnovna pravila zaštite na radu, ali radnik nije koristio zaštitne rukavice. Može li se priznati ozljeda na radu?
Odgovor: Ako za obavljanje određene radne operacije ne postoji obveza korištenja zaštitnih rukavica, a radnik je bio osposobljen za siguran rad i nije bio pod utjecajem alkohola – priznavanje ozljede na radu nije sporno.
7. Problem: Tko snosi troškove naočala za radnike koji rade na računalu i koriste korekcijske (dioptrijske) naočale ili leće?
Odgovor: Standardne optičke korekcijske (dioptrijske) naočale ili leće koje radnik koristi zbog anomalija ili oštećenja funkcije
vida (kratkovidnost, dalekovidnost, druge nepravilnosti vida), radnik-osiguranik nabavlja na trošak HZZO-a, a dodatno i sam participira troškove. U tom primjeru radi se o prirodnim ili stečenim bolestima radnika koje nisu u vezi s poslovima rada na računalu. Kada bi došlo do oštećenja funkcije vida zbog štetnog utjecaja radnog mjesta i rada računalom, radnik bi imao pravo na korekcijske leće na trošak HZZOZZR s time da je oštećenje funkcije vida posljedica priznate ozljede na radu.
8. Problem: Kada radnik ozlijeđen na radu ima pravo na odštetu i kome podnosi odštetni zahtjev?
Odgovor: Ukoliko poslodavac na radnom mjestu nije provodio zakonske odredbe te odredbe podzakonskih akata i na taj način pridonio nastanku ozljede, radnik može pokrenuti postupak za odštetu zbog pretrpljene ozljede. Odštetni zahtjev podnosi se poslodavcu.
9. Problem: Kako treba postupiti ozlijeđeni radnik ako poslodavac odbije ispuniti prijavu o ozljedi na radu radi pokretanja postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu?
Odgovor: Pravilnik o postupku utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu i profesionalne bolesti (NN br. 125/07.) u članku 5. propisuje da u slučaju nepodnošenja prijave o ozljedi na radu od strane poslodavca, prijavu obvezno podnosi doktor specijalist medicine rada. Ukoliko i specijalist medicine rada odbije podnijeti prijavu, postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu može pokrenuti ozlijeđeni radnik podnošenjem pisanog zahtjeva nadležnoj područnoj službi HZZOZZR odnosno njezinoj ispravi. Tada postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu pokreće nadležna područna služba HZZOZZR sukladno članku 9. stavku
2. navedenog pravilnika.
Napomena: Neka pitanja i odgovori preuzeti su sa stranice
www.hzzozzr.hr
(Pitanja i odgovori) odnosno iz Biltena HZZOZZR-a.
