Pred četiri godine donesen je Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom (»Narodne novine« br. 69 od 6. lipnja 2005.). Njime su utvrđeni zahtjevi vezani za sigurnost i zaštitu zdravlja radnika pri radu s računalom.
O računalu zaista ne treba trošiti riječi; ono se nalazi gotovo u svakomuredu, redakcijama medija, njime se upravlja strojevima, a sve više postaje i dio kućnog interijera.
Iako se smatra da svaka nova tehnologija donosi boljitak, uvijek postoje i određeni negativni učinci. Tako je i kod računala, uglavnom su značajna dva čimbenika koja mogu utjecati na zdravlje. To su napor vida te naročito opterećenje kralježnice u slučaju neergonomski riješenog radnog mjesta (stol, stolac…).
Sadašnje obveze poslodavca
Prema navedenom pravilniku, njegovim stupanjem na snagu, poslodavac je bio obvezan izraditi procjenu opasnosti za sva radna mjesta s računalom, te svim radnicima koji koriste računalo sa zaslonom 4 ili više sati tijekom dana osigurati
pregled vida
kod specijalista medicine rada. Radnici koji koriste korekcijsko pomagalo (naočale, leće) pregled trebaju ponavljati svake dvije godine.
Pored zdravstvenog nadzora radnika koji rade s računalom, poslodavac je dužan provjeravati da li zahtjevi vezani za radni prostor udovoljavaju posebnim propisima.
To praktički znači da se moraju ispitivati čimbenici radnog okoliša: mikroklimatski uvjeti, osvijetljenost, buka i zračenja u prostorima s računalima.
Člankom 50. Zakona o zaštiti na radu propisano je ispitivanje čimbenika radnog okoliša u rokovima koji ne mogu biti duži od dvije godine.
Zahtjevi vezani za radne prostorije dani su u Pravilniku o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore (NN 6/84.) i Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore (NN 42/05.).
Prirodna ili umjetna rasvjeta mora osigurati osvijetljenost od najmanje 300 luksa, bez blještanja i odsjaja. Buka opreme i drugih izvora u prostoriji ne smije biti veća od 60 dB (A).
Mikroklimatski uvjeti moraju odgovarati radu bez fizičkog naprezanja uz temperature 20-24 şC. U klimatiziranim prostorima, vlažnost zraka treba iznositi između 40 i 60%, a brzina strujanja zraka najviše 0,2 m/s.
U toplom razdoblju (ljeto) temperatura prostorije smije biti najviše 7 stupnjeva C niža od vanjske temperature.
Sve navedeno poslodavac već mora provoditi, a od lipnja ove godine, točnije od 14. lipnja 2009., treba prema članku 6. Pravilnika osigurati da se radna mjesta koja su bila u funkciji danom donošenja usklade sa zahtjevima iz njegovog priloga sukladno čl. 12.
Nove obveze poslodavca
Dakle, istekom mjeseca lipnja poslodavac može očekivati ciljani nadzor inspektora, zbog utvrđivanja da li sva mjesta s računalom udovoljavaju odredbama Pravilnika o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom. Inspektor provodi nadzor za »radna mjesta s računalom« u koja spadaju:
– računalo sa zaslonom i tipkovnicom,
– dodatna oprema,
– vanjske jedinice, telefon, modem, pisač i dr.,
– držač za predloške,
– radni stol,
– radni stolac,
– okruženje koje ima neposredni utjecaj na radno mjesto.
Radna mjesta s računalom moraju prema odredbama priloga Pravilnika udovoljavati sljedećim zahtjevima (prenosimo glavne značajke):
Općenito
Oprema na radnom mjestu ne smije biti izvor opasnosti od ozljeda ili oštećenja zdravlja radnika.
Zaslon
1. Udaljenost zaslona od očiju radnika ne smije biti manja od 0,5 m. Frekvencija osvježenja slike zaslona treba biti najmanje 75 Hz (CRT) odnosno 60 Hz (LDC).
2. Znakovi na zaslonu moraju biti dovoljno veliki i oštri, kao i razmaci između znakova i redova da ih je moguće razlikovati bez napora.
3. Osvijetljenost i kontrast na zaslonu moraju biti podesivi.
4. Zaslon mora biti pomičan (smjer i nagib) da se može prilagoditi ergonomskim zahtjevima rada.
5. Mora biti osigurano prilagođavanje visine zaslona visini očiju, tako da oči budu u visini gornjeg ruba zaslona.
Tipkovnica
1. Srednja visina tipkovnice ne smije prelaziti 30 mm, a kosina ne smije biti veća od 15ş. Ako je donji rub viši od 15 mm potreban je produžetak kao predloška za šaku.
2. Na radnom stolu ispred tipkovnice mora biti najmanje 10 cm slobodne površine za smještaj ruku.
3. Tipkovnica ne smije imati sjajnu površinu.
4. Razmještaj tipki i njihove karakteristike moraju odgovarati ergonomskim zahtjevima; simboli na tipkama moraju biti jasni, raspoznatljivi i čitljivi.
Radni stol
1. Stol (radna površina) ne smije blještati i mora biti izrađen od materijala koji na dodir nije hladan.
2. Površina stola mora biti dovoljna za smještaj zaslona, tipkovnice, opreme, pisanih podloga i s prostorom za rukovanje mišem.
3. Ispod stola mora biti dovoljno prostora za udobno sjedenje.
4. Stol mora biti stabilan, po mogućnosti podesiv po visini.
5. Stalak za predloške mora biti stabilan i podesiv.
Radni stolac
1. Stolac mora omogućiti stabilno sjedenje i udoban položaj te neometano pomicanje.
2. Visina sjedala mora biti podesiva.
3. Naslon mora biti oslonac za cijela leđa, podesiv po nagibu i visini.
4. Oslonac za noge, ako to radnik želi, mora biti dovoljno visok i stabilan.
Programska oprema
Prilikom naručivanja ili mijenjanja programske opreme poslodavac mora primijeniti sljedeća načela:
a) Programska oprema mora omogućiti izvršenje radnog zadatka.
b) Oprema mora biti jednostavna za uporabu i prilagođena razini znanja i iskustvu radnika.
c) Sustav mora radniku davati povratne informacije o izvedenim radnim zadacima.
d) Oblik i brzina davanja informacija sustava moraju biti prilagođeni radniku.
e) Programska oprema mora ispunjavati ergonomske zahtjeve.
f) Programska oprema po mogućnosti treba osiguravati na zaslonu tamne znakove na svijetloj pozadini. Kod naslona u boji, moraju boje, a naročito pozadina, biti što manje izrazite.
Iako se čini da do obvezne primjene članka 6. Pravilnika, koji uključuje provedbu zahtjeva iz priloga, ima još dosta vremena – svakako preporučujemo povjerenicima radnika za zaštitu na radu da zahtijevaju od poslodavca, ovlaštenika poslodavca ili stručnjaka zaštite na radu da li su poduzete odgovarajuće radnje za provedbu odredbi pravilnika, a prema prethodno učinjenoj procjeni opasnosti.
Povjerenik radnika za zaštitu na radu treba zahtijevati da se ova problematika uvrsti u dnevni red jedne od sjednica Odbora za zaštitu na radu.
