Prava radnika na informacije
Svaki radnik, ovisno o radnom mjestu, odnosno poslovima koje obavlja, ima pravo na informacije koje se odnose na područje sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.
Istovremeno je obveza poslodavca da trajno obavještava radnike o opasnostima i štetnostima koje utječu na sigurnost i zdravlje. Da bi radnike, ali i druge osobe koje ulaze u radne prostore (kooperanti, učenici i studenti na praksi, posjetitelji…) upozorio na opasnosti i uputio u režim ponašanja, poslodavac postavlja znakove zabrane, obveza, opasnosti, obavijesti, zaštite od požara, evakuacije. Ako ovi znakovi sigurnosti nisu dovoljni, tada poslodavac dodatno postavlja pisane upute koje sadrže opširnije naputke o radnim i sigurnosnim postupcima. Ove upute postavljaju se na zidove prostorije na mjestima rada.
Znakovi sigurnosti i upozorenja moraju biti vidljivo istaknuti i na strojevima i postrojenjima, sredstvima unutrašnjeg transporta.
To se odnosi i na korištenje štetnih tvari, na čijoj ambalaži također moraju biti vidljivo istaknuti odgovarajući znakovi opasnosti i upozorenja o štetnostima koje prijete prilikom rukovanja.
Informacije prije početka rada
Prve informacije o sigurnosti na radu radnik će dobiti prije nego bude upućen na samostalno obavljanje poslova, i to u obliku osposobljavanja iz zaštite na radu; najprije teoretskog, a potom i praktičnog na radnom mjestu.
Teoretsko osposobljavanje sastoji se od literature iz sigurnosti i zaštite zdravlja, koju radnik treba apsolvirati (tzv. samoobrazovanje), nakon koje se upućuje na provjeru znanja najčešće putem testa.
Konkretne informacije i naputke o radu na siguran način radnik pridobiva tijekom tzv. praktičnog osposobljavanja koje se provodi na radnom mjestu na kojem će radnik obavljati radne zadatke.
Znakovi i upute na mjestu rada
Upotrebom moderne tehnologije i različitih radnih tvari, od kojih su neke manje, a druge više štetne za zdravlje, stručnjaci zaštite na radu su došli do zaključka da su se najdjelotvornijima pokazali znakovi sigurnosti i upute na samom mjestu rada.
Stoga je zakonodavac naredio poslodavcu da na mjestima rada, na sredstvima rada i pripadajućim instalacijama trajno postavi znakove sigurnosti. Ako znakovi sigurnosti nisu dovoljni za djelotvorno obavještavanje, poslodavac je dužan trajno postaviti pisane upute o načinu korištenja prostora, sredstava rada, opasnih radnih tvari i opreme.
Primjer: Danas se u knjigovežnicama grafičkih poduzeća upotrebljavaju strojevi za omatanje folijom, na kojima se otisnute i složene revije na paleti omataju folijom i tako transportiraju. Ovi su strojevi konstruirani bez suvišnih zaštitnih naprava koje bi ometale proces omatanja. Princip rada je jednostavan: Na okretno postolje postavlja se paleta sa složenom nakladom na koju se postavi traka folije, pa se okretanjem palete folija omata oko naklade i zaštićuje je od rasipanja i atmosferilija.
Kako se cijeli proces odvija bez posebnih zaštitnih naprava, a uz stroj se kreće radnik koji njime rukuje, na uočljivo mjesto (na zid) uz stroj poslodavac treba postaviti uputu za siguran način rada. Ukoliko se u blizini nalazi transportni put kojim se kreću sredstva unutrašnjeg transporta i radnici, kao dodatna mjera zaštite za ostale radnike može se koristiti psihološka ograda (pokretni stupići s upozoravajućom trakom i trepćućim svjetlom), koja se postavlja za vrijeme rada stroja.
Strojevi i instalacije
Već proizvođač strojeva određenim simbolima i upozoravajućim bojama označava rizična mjesta, na koja treba obratiti pažnju prilikom rukovanja strojem. Kod većih strojeva i postrojenja postavljaju se i određena tekstualna upozorenja. Navedeni tekstovi trebaju biti na hrvatskom jeziku.
Različite instalacije, naročito cjevovodi, moraju biti označeni propisanim bojama kako bi vizualno bilo jasno o kojem se mediju radi. To je naročito važno za vatrogasce prilikom gašenja požara, kako bi pravovremeno znali upotrijebiti djelotvorno sredstvo za gašenje.
Primjer: Interesantan je primjer stroja koji je poslodavac uvezao iz EU. Na njemu su, na određenim mjestima postavljena upozorenja na jezicima zemalja EU, ali ne i na hrvatskom. Ovaj za neke nevažni detalj, u određenim trenucima može postati važan.
Ukoliko, na primjer, dođe do ozljeđivanja radnika na mjestu gdje se nalazi navedeno upozorenje, te radnik pokrene zahtjev za naknadu štete, upravo bi natpis koji nije na hrvatskom jeziku mogao biti presudni argument za dobivanje spora, a najvjerojatnije ne bi ni došlo do ozljede na radu.
Opasne radne tvari
Prilikom korištenja opasnih radnih tvari, naročito različitih kemikalija, poslodavac je dužan osigurati da su navedene tvari tako pakirane i označene da kod njihovog korištenja i skladištenja ne postoji opasnost za sigurnost i zdravlje radnika.
Na mjestu upotrebe opasnih radnih tvari moraju postojati pisana upozorenja za njihovo korištenje i pravila zaštite.
Primjer: Ukoliko se radi o kemikalijama proizvedenim izvan RH, na ambalaži će biti navedene opasnosti i upozorenja, ali na stranom jeziku.
Na mjestima rada s takvim kemikalijama, ali i u skladišnim prostorima, potrebno je dodatno izvjesiti detaljne upute na kojima su navedene vrste štetnosti i opasnosti za zdravlje, te naputke za siguran rad, skladištenje, postupke u slučaju nekontroliranog istjecanja, nastanka požara i zaštite okoliša, te konačno, pružanja odgovarajuće prve pomoći na mjestu nastanka nesreće na radu. Prilikom izrade takvih uputa za siguran rad s određenim kemikalijama poslodavac treba slijediti sigurnosne liste koje daje proizvođač.
Ako takvih detaljnih uputa nema na radnom mjestu, radnik ima pravo preko svojih predstavnika urgentno zahtijevati da se postave.
Uloga povjerenika radnika
U informiranju radnika značajnu ulogu ima povjerenik radnika za zaštitu na radu, jer po svojoj funkciji ima pristup informacijama u segmentu zaštite na radu. Bitni podaci iz područja sigurnosti i zaštite zdravlja njemu su dostupni od poslodavca, stručnjaka zaštite na radu, mjerodavnih stručnih službi poduzeća itd.
Poslodavac je dužan najmanje svaka tri mjeseca izvjestiti povjerenika radnika za zaštitu na radu i radničko vijeće o opasnostima i štetnostima za sigurnost i zdravlje, te mjerama koje je poduzeo i koje će poduzeti radi unapređenja sigurnosti i zaštite zdravlja.
Istovremeno povjerenik radnika informacije crpi sa sjednica Odbora za zaštitu na radu čiji je član. Kako se Odbor sastaje svaka tri mjeseca, povjerenik uvijek ima nove podatke o stanju zaštite na radu, koje može prenijeti radnicima.
Zakon o zaštiti na radu ovlastio je povjerenika da djeluje u interesu radnika na području zaštite na radu, a u pogledu informiranosti na tom području su mu dane ovlasti da:
ˇ bude obaviješten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zaštitu zdravlja,
ˇ ima pravo uvida i korištenja dokumentacije vezane za sigurnost i zdravlje radnika,
ˇ prima primjedbe radnika na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite na radu,
ˇ izvijestiti inspektora o svojim zapažanjima i zapažanjima radnika čiji je povjerenik, prisustvuje inspekcijskim pregledima i očituje se na činjenično stanje koje utvrdi inspektor,
ˇ obavijesti radnike o mjerama koje poslodavac poduzima da im osigura zaštitu na radu i zdravstvenu zaštitu.
O svom radu povjerenik je dužan najmanje svaka tri mjeseca izvještavati radničko vijeće.
Postoje i sankcije
Zakon o zaštiti na radu propisao je stroge novčane kazne za poslodavca i odgovornu osobu pravne osobe, ukoliko ne ispoštuju odredbe koje se odnose na informiranje i obavješćivanje radnika, a u vezi sigurnosti i zdravlja radnika.
Novčana kazna od 10.000 do 40.000 kuna predviđena je za prekršaj poslodavca i u slučajevima:
ˇ ako ne izradi pisane upute za provedbu procesa rada sukladno pravilima zaštite na radu i ako ih ne istakne na vidljivo mjesto radi korištenja
ˇ ako radnika prije početka rada ne obavijesti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika vezanim uz obavljanje poslova ili ga ne osposobi za rad na siguran način
ˇ ako radnicima ne daje odgovarajuće obavijesti i pisane upute
ˇ ako ne postavi znakove sigurnosti i znakove općih obavijesti sukladno propisima
ˇ ako u propisanim rokovima ne izvijesti povjerenika radnika i radničko vijeće o mjerama koje će poduzeti radi unapređivanja sigurnosti i zaštite zdravlja te ako za svaku težu, skupnu ili smrtnu ozljedu na radu ne pozove na uviđaj povjerenika radnika za zaštitu na radu.
Za navedene prekršaje kaznit će se novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 kuna i odgovorna osoba pravne osobe.
Nešto nižom novčanom kaznom od 10.000 do 20.000 kuna kaznit će se poslodavac i u slučajevima:
ˇ ako za opasne radne tvari ne osigura da su propisano pakirane i označene, da su dani podaci o pravilima zaštite na radu pri njihovom korištenju i da je osigurana primjena pravila zaštite na radu pri njihovom skladištenju
ˇ ako u slučaju nastanka neposredne i ozbiljne opasnosti za život i zdravlje radnika, ne obavijesti sve radnike o nastaloj opasnosti kojoj jesu ili bi mogli biti izloženi, kao i o mjerama koje jesu ili bi trebale biti provedene, ili ne poduzme radnje ili ne da upute o napuštanju radnog mjesta i upućivanju na sigurno mjesto.
Za isti prekršaj kaznit će se novčanom kaznom od 3.000 do 10.000 kuna i odgovorna osoba pravne osobe.
