Nakon nesreće na radu i pretrpljene ozljede radnici često nedovoljno poznaju svoja prava koja im je dužan osigurati poslodavac i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu (HZZOZZR).
Članak obrađuje i daje više praktičnih naputaka od pokretanja prijave o ozljedi na radu do prava na zdravstvenu zaštitu i odgovarajućih novčanih naknada koje ozlijeđeni ostvaruje kod HZZOZZR-a.
Postupak prijave
Praktična pravila utvrđena su Pravilnikom o postupku utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu i profesionalne bolesti (NN 125/07 i 4/08). Pravilnikom se uređuje postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu, uvjeti koji moraju biti ispunjeni da bi ozljeda ili bolest bila priznata kao ozljeda na radu te rokovi u kojima prijava o ozljedi mora biti podnijeta.
No krenimo od početka. Nakon nesreće na radu i ozljeđivanja radnika, poslodavac mu na mjestu ozljeđivanja pruža prvu medicinsku pomoć i upućuje u zdravstvenu ustanovu na saniranje ozljede i liječenje.
Potom slijedi pokretanje postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu. Kod poslodavca ove poslove obavlja stručnjak zaštite na radu, stručna služba za zaštitu na radu ili vanjska ugovorna tvrtka za zaštitu na radu. Poslodavac na obrascu „Prijava o ozljedi na radu” (tiskanica OR), u 8 primjeraka, potvrđuje da je njegov radnik bio sudionik radne nesreće te se pritom ozlijedio. Prijava se prosljeđuje ugovornom specijalistu medicine rada koji na strani 4. u rubrici VI. Izvješće doktora medicine rada, a prema dostupnoj medicinskoj dokumentaciji, unosi podatke o ozljedi, dijagnozi, te da li se po njegovu mišljenu radi o ozljedi na radu.
Ispunjena prijava o ozljedi na radu podnosi se, u pravilu, područnoj službi HZZOZZR, odnosno njezinoj ispostavi na području sjedišta poslodavca. Rok prijave je 8 dana od dana nastanka ozljede na radu.
A što je s bolovanjem? Nakon primitka prijave o ozljedi na radu, specijalist medicine rada otvara i vodi bolovanje. Dakle, za vođenje bolovanja nadležan je isključivo specijalist medicine rada, neovisno o tome je li ozljeda priznata od HZZOZZR-a ili je njezino priznavanje u tijeku.
Ostala prava koja su u vezi s ozljedom na radu (liječenje, izdavanje uputnica i recepata, izdavanje potvrda o ortopedskim pomagalima, izdavanje putnih naloga…) ozlijeđeni kao osiguranik Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) ostvaruje kod doktora primarne zdravstvene zaštite. Za navedeno ozlijeđeni se javlja svojem odabranom liječniku opće/obiteljske medicine u Dom zdravlja ili kod privatnih zdravstvenih radnika koji s HZZOZZR- om imaju sklopljen ugovor.
Prilikom zaključivanja bolovanja, ako ozlijeđeni radnik smatra da mu je specijalist medicine rada neopravdano zaključio bolovanje, ima mogućnost protiv te odluke iskoristiti pravni lijek tzv. „prigovor bolovanja”. Prigovor se mora izjaviti najkasnije u roku od 8 dana od zaključenja bolovanja i dostaviti liječničkom povjerenstvu Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. Prigovor se upućuje na obrascu „Uputnica liječničkom povjerenstvu Hrvatskoh zavoda za medicinu rada po prigovoru osigurane osobe na ocjenu doktora SMR o opravdanosti bolovanja”. Obrazac u 3 primjerka ispunjava specijalist medicine rada. Također se prilaže i popratna medicinska i druga relevantna dokumentacija.
Ako vještačenjem liječničko povjerenstvo potvrdi ocjenu specijalista medicine rada, radnik može od područne službe zavoda zatražiti rješenje o upravnom postupku. Protiv rješenja nije moguća žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom RH.
Ako bolovanje neprekidno traje duže od 6 mjeseci zbog iste ozljede na radu, specijalist medicine rada dužan je radnika uputiti na ocjenu radne sposobnosti liječničkom povjerenstvu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Pravilno ispunjavanje obrasca OR
HZZOZZR naglašava: „Ako prijavu o ozljedi na radu pravilno ispune poslodavac i specijalist medicine rada, Zavod neće tražiti dodatna pojašnjenja i dopune, pa će vrijeme rješavanja prijave biti kraće”.
Naročito je važno pravilno ispuniti rubrike 39 (način nastanka ozljede), 40 (izvor ozljede) i 41 (uzrok ozljede). U rubrike je potrebno upisati tekstualni odgovor te pripadajuću oznaku šifre. Navedeno je specificirano u Pravilniku o evidenciji, ispravama, izvještajima i knjizi nadzora iz područja zaštite na radu (NN 52/84).
Tako, na primjer, iz HZZOZZR-a upozoravaju: „Uvidom u mnogobrojne prijave mora se, nažalost, zaključiti da je ponekad iz same prijave gotovo nemoguće utvrditi na koji je način ozljeda nastala, te jesu li primijenjene mjere zaštite i korištena sredstva zaštite na radu. Specijalisti medicine rada često nečitko unesu dijagnozu ozljede i bez odgovarajuće šifre, a prilikom davanja ocjene o tome da li se radi o ozljedi na radu u kontradikciji su sa podacima koje je u prijavi naveo poslodavac.
Pored popunjavanja obrasca u cijelosti s točnim podacima, bitna je i dostava popratne dokumentacije za dokazivanje da se ozljeda dogodila na mjestu rada ili u vezi s radom, dodatni liječnički nalazi i sl.
Za utvrđivanje točnog mjesta i načina nastanka ozljede koja se dogodila na putu od kuće do radnog mjesta ili obratno traži se potvrda očevica ili potvrda poslodavca o trajanju radnog vremena. U slučaju prometne nesreće može biti važan zapisnik policijskog očevida, odnosno zapisnik o provjeri alkoholiziranosti, iz kojih je razvidno vrijeme i mjesto gdje je došlo do ozljeđivanja. Ukoliko se ozljeda dogodila na službenom putu, svakako treba priložiti presliku putnog naloga.
Kako iz priznate ozljede na radu slijede prava radnika na zdravstvenu zaštitu te pravo na novčanu naknadu za vrijeme bolovanja, nužno je obrazac prijave ispuniti na način koji najbolje opisuje događaj, te iscrpno navesti razloge koji su doveli do nesreće na radu i samu ozljedu.
Poslodavac ne priznaje ozljedu! – Kako postupiti?
Ako poslodavac iz nekog razloga ne želi priznati događaj koji je imao za posljedicu ozljeđivanje radnika, te odbija ispuniti Prijavu o ozljedi na radu, ozlijeđeni radnik može zatražiti od ugovornog specijalista medicine rada da pokrene postupak prijave ozljede na radu. Naposljetku oštećeni radnik ima pravo pozvati se na odredbe Pravilnika o postupku utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu i profesionalne bolesti: članak 9. stavak 2. daje za pravo ozlijeđenoj osobi, ako poslodavac nije pokrenuo postupak za priznavanje ozljede na radu, da uputi pismeni zahtjev HZZOZZR-u zbog pokretanja i provedbe postupka za utvrđivanje i priznavanje ozljede na radu.
Bitna je činjenica, da prema članku 11. stavak 2., ozlijeđena osoba za koju nije podnesena prijava o ozljedi na radu u roku od 3 godine, gubi pravo na pokretanje postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu.
Prava iz ozljede na radu
Radnik koji se ozlijedi na radu ima pravo na zdravstvenu zaštitu te pravo na određene novčane naknade.
1. Pravo na zdravstvenu zaštitu
Zdravstvena zaštita obuhvaća:
– primarnu zdravstvenu zaštitu
– specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, bolničko liječenje
– pravo na korištenje lijekova
– pravo na stomatološko-protetsku zaštitu i nadomjestke
– pravo na ortopedska i druga pomagala.
Sve navedeno ozlijeđeni ostvaruje u ordinaciji odabranog lijčnika opće/obiteljske medicine koji provodi liječenje.
2. Pravo na novčane naknade
– Pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad
Pravo na naknadu plaće pripada radniku-osiguraniku od prvog dana privremene nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu. Naknadu obračunava i isplaćuje poslodavac, a Zavod je obvezan vratiti isplaćenu naknadu u roku 45 dana od dana primitka zahtjeva za povrat. Naknada plaće za vrijeme bolovanja uzrokovanog ozljedom na radu iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju.
– Pravo na naknadu troškova prijevoza
Pravo na naknadu troškova prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite zbog ozljede na radu, ozlijeđeni ostvaruje najmanje u visini naknade troškova prijevoza prema navedenom Zakonu.
– Pravo na naknadu pogrebnih troškova
Jedno od prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja je i pravo na naknadu pogrebnih troškova. U slučaju smrti osigurane osobe, obitelj umrlog ima pravo na naknadu pogrebnih troškova, ukoliko je smrt nastupila kao neposredna posljedica priznate ozljede na radu. Visinu naknade, uvjete i način ostvarivanja prava na naknadu pogrebnih troškova utvrđuje HZZOZZR.
– Prava po prestanku radnog odnosa
U slučaju prestanka radnog odnosa, osiguranik koji se ozlijedio na radu i dalje ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu, naknadu plaće te naknadu na troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite vezane uz ozljedu na radu. Pravo na naknadu plaće ozlijeđeni radnik ostvaruje sve dok ponovno nije radno sposoban, odnosno do konačne ocjene radne sposobnosti ili invalidnosti.
Gubitak prava
Istovremeno članak 3. Pravilnika određuje stanja kod kojih se neće priznati ozljeda na radu, te u tim slučajevima ozlijeđenom neće biti na raspolaganju prije navedena prava koja proistječu iz priznate ozljede na radu. U tom slučaju radnik će, iako je stradao na radnom mjestu, biti upućen na „obično” bolovanje i na prava koja iz njega proistječu.
Ozljeđivanje na radu neće se priznati kao ozljeda na radu, u sljedećim slučajevima:
1. kod skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnom mjestu (tučnjava za vrijeme rada ili dnevnog odmora, namjerno nanošenje ozljede sebi ili drugima…)
2. kod aktivnosti koje nisu u vezi s radom (nepravilno korišten radni odmor…)
3. prilikom napada kronične bolesti
4. kao posljedica urođene ili stečene predispozicije zdravstvenog stanja koja može uzrokovati bolest.
