Tjedno radno vrijeme u Europskoj Uniji različito je od zemlje do zemlje i kreće se od 3o,5 sati tjedno u Nizozemskoj do 42,1 sat u Grčkoj.
U Hrvatskoj je zakonom određeno maksimalno radno vrijeme od 40 sata na tjedan, što se uglavnom poštuje. No, za isti rad ili za rad proveden na radnom mjestu, učinak je različit i vrlo znakovit. Po ekonomičnosti, Norvežani su daleko iznad europskog prosjeka – čak 82,4 posto, dok je hrvatska produktivnost na radu tek 55,0 posto prosjeka u Europskoj Uniji.
Dobro poznata priča kaže da kad Hrvati odu na rad u inozemstvo postižu daleko veće učinke nego kad rade u vlastitoj domovini. Razlog tomu je što naši današnji menadžeri koji vode poduzeća još uvijek rade na starinski način. Naime oni najviše brige vode o restrukturiranju tvrtki, smanjenju troškova, višku radne snage, a zanemaruju efikasnost, kreativnost, nove ideje i širenje posla. Dok istovremeno europski menadžeri inzistiraju i na produktivnosti rada, kvaliteti, i plasmanu proizvoda.
Manje rade, a najproduktivniji
Hrvati rade šest sati tjedno više od Norvežana, ali su zato Norvežani najproduktivniji u EU. Tako Hrvatska sa 39,6 sati tjednog rada ostvaruje 55 % produktivnosti EU prosjeka, a istodobno Norveška bilježi 82,4 % veću produktivnost od europske. Najviše na radu provode Grci – 42, 1 sat tjedno, ali su po produktivnosti rada ostvarili tek 75,9 % EU prosjeka. Najmanje pak rade Nizozemci – 30,5 sati tjedno, ali su s 33,2 % iznad EU prosjeka efikasnosti.
Radni sati međutim ne govore mnogo o izradi nekog proizvoda, ali kad se stavljanjem produktivnosti u jednadžbu dobiva sasvim drugačija slika koja govori da se samo povećanjem broja sati rada ne postiže i veći efekt na radnom mjestu u poduzeću. Ukupna produktivnost rada u industriji Hrvatske u prvih šest mjeseci ove godine smanjila se za 2,9 posto u odnosu na ranije razdoblje. Ipak, najveći pad, od čak 11,2 % zabilježen je u rudarstvu, a najmanju u proizvodnji rebe široke proizvodnje . Istovremeno se smanjio broj zaposlenih, pa se već duže vrijeme premašuje brojka od 300.000 nezaposlenih.
Tabelarni pregled sati rada i produktivnost u EU
U prilogu donosimo tabelarni prikaz koliko tko tjedno radi sati i koliku pri tom ostvaruje efikasnost rada. Ako uzmemo da EU prosjek iznosi 100 posto, ostvareni rezultati l6 zemalja Unije su slijedeći
Zemlja Odrađeni sati Produktivnost
Bugarska 40,0 sati 43,5 %
Češka 41,1 68,4 %
Njemačka 33,7 119,1 %
Danska 37.0 125,5 %
Estonija 38,7 58,1 %
Irska 34,9 128,0 %
Mađarska 39,5 60,1 %
Grčka 42,1 75,9 %
Nizozemska 30,5 133,2 %
Austrija 37,8 115,5 %
Poljska 40,5 55,7 %
Slovenija 39.5 80,4 %
Slovačka 40,6 73,9 %
Švedska 36,5 115,5 %
Norveška 33,6 182,4 %
H r v a t s k a 39,6 55,0 %
Ako se usporedimo sa Slovenijom koja ima gotovo isti tjedni fond sati rada kao i mi, Slovenci ipak imaju veću efikasnost-produktivnost za 25 % nego Hrvatska.
