Dana 19. srpnja 2007. godine Europska fondacija za životne i radne uvjete (Eurofound) u srpnju je objavila studiju o broju dana godišnjeg odmora u državama članicama EU-a. Izvješće pokazuje da među državama članicama EU-a postoje značajne razlike u broju dana godišnjeg odmora, na koje radnici u tim državama imaju pravo, pa tako neke države svojim radnicima osiguravaju po 3,5 radna tjedna više godišnjeg odmora u odnosu na druge države članice EU-a. Tako, primjerice, švedski radnici ukupno ne rade 42 dana na godinu (što uključuje i godišnji odmor i praznike),u odnosu na estonske radnike, koji ukupno na godinu ne rade 26 dana. Uz to, u velikoj mjeri se od zemlje do zemlje razlikuje i dužina radnog tjedna i broja sati rada.
Hrvatski radnici rade duže od drugih
U prosjeku, radnici u 12 “novih” država članica EU-a rade 2,5 tjedana više u usporedbi s radnicima 15 “starih” država članica EU-a. Radnici 15 starih država članica, u prosjeku, imaju pravo na 35,6 dana godišnjeg odmora, dok radnici 12 novih država članica EU-a imaju 31,3 dana. Uz Švedsku, zemlje s najvećim brojem dana godišnjeg odmora su Njemačka (40), Italija (39) ,Luksemburg i Danska (38 dana). Estonija i Latvija osiguravaju radnicima 27 dana godišnjeg odmora, a Mađarska 28, dok je Irska zemlja s najmanjim brojem dana godišnjeg odmora (29), u koje su uključeni i državni praznici. Hrvatski radnik ima pravo na najmanje 18
radnih dana godišnjeg odmora, što je za tjedan dana kraće od prava koji propisuje Direktiva EU-a o radnom vremenu.
U Izvješću se, također, navodi prosječan broj sati rada u zemljama EU-a. Općenito gledajući, najviše rade radnici u Estoniji, Latviji, Mađarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj, dok najkraće rade radnici u Francuskoj, Švedskoj, Danskoj i Njemačkoj. Ako se promatra broj sati rada radnika na godišnjoj razini, tada je vidljivo da radnici u Estoniji, primjerice, odrade 304 sata godišnje više u odnosu na radnike u Francuskoj.
Pitanje godišnjeg odmora i radnog vremena bit će tema pregovora Vlade i socijalnih partnera i Hrvatsku očekuje usklađivanje zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a u području koje regulira pitanje dužine godišnjeg odmora i radnog vremena.
