U organizaciji ETUI-a (Europskog sindikalnog instituta) u Budimpešti je 29. i 30. kolovoza održan Regionalni OHS Forum, sastanak sindikalnih predstavnika zaduženih za zaštitu i sigurnost na radu. Cilj sastanka bio je razmjena informacija i priprema za 13. strateški sastanak o zaštiti i sigurnosti na radu, koji će se održati 8. i 9. rujna 2016. u Beču.
Pozivu se odazvalo 20-ak sindikalnih predstavnika iz Hrvatske, Bugarske, Mađarske, Makedonije, Rumunjske i Srbije. Hrvatsku je na skupu predstavljao Marko Palada iz NHS-a, dok je kolegica Gordana Palajsa iz SSSH-a imala namjeru sudjelovati, ali je u to vrijeme koristila godišnji odmor.
U Europi stanje zaštite na radu sve lošije
Okupljene je u uvodu pozdravio g. Laszlo Kordas, predsjednik mađarskog saveza sindikata. O stanju zaštite i sigurnosti na radu u Mađarskoj rekao je da se unazad nekoliko godina pogoršalo. Dolaskom na vlast g. Orbana 2010. mijenjaju im se zakonski okviri, Zakon o radu i Zakon o zaštiti na radu, inspekcije rada i zaštite na radu potpadaju izravno pod Ministarstvo, a sindikati ne mogu samostalno zatražiti inspekcijski nadzor. Vlada učestalo ignorira primjedbe sindikata, ali i poslodavaca. Kao posljedica takvog stanja, lani su u Mađarskoj zabilježena 84 smrtna slučaja na radu! Da je stanje loše, potvrđuje činjenica da je u čak 83,5% inspekcijskih nadzora utvrđena nepravilnost. Zato su sindikati i poslodavci ojačali bipartitni socijalni dijalog u cilju pronalaska zajedničkog jezika u pitanjima od zajedničkog interesa.
Predstavnik mađarskih poslodavaca, g. Istvan Mandrik (Business HU) napomenuo je kako Vlada nije prihvatila ni mišljenje poslodavaca. Pripajanjem inspekcije Ministarstvu smanjen je broj izvršitelja na 300 (iako je preporuka Međunarodne organizacije rada (MOR) 1 inspektor na 10.000 radnika – što bi na mađarskih 4,5 milijuna radnika trebalo biti barem 450 inspektora), drastično je smanjen broj nadzora, a time i naplaćenih kazni i njihov iznos, pa je zabrinut za državni proračun.
Slična iskustva i stavove iznijeli su i ostali prisutni, uz neke iznimke. U Bugarskoj je prijavljen vrlo mali broj ozljeda na radu (samo 2.200) na godišnjoj razini, što ukazuje da se evidentiraju samo ozljede i bolesti koje su proistekle iz rada, ali ne i one na radnom mjestu ili na putu na/sa rada. U Makedoniji i Srbiji stanje ocjenjuju dobrim, ali se boje negativnih promjena u postupku približavanja Europskoj uniji.
Izvješće za Hrvatsku
U izvješću za Hrvatsku spomenuo sam izmjene Zakona o radu i Zakona o Zaštiti na radu iz 2014., koje su donijele neka pogoršanja (npr. nepriznavanje rezultata izbora za predstavnike radnika provedene prije stupanja Zakona na snagu), nepostojanje strategije zaštite na radu (nacionalni program zaštite na radu 2016. – 2020. je u izradi, a prethodni je istekao (2009. – 2013.), nedostatan socijalni dijalog na nacionalnoj razini, te političku nestabilnost (drugi parlamentarni izbori u 10 mjeseci).
Iznio sam neke od statističkih podataka (niže navedenih, preuzetih sa stranica HZZZSR) iz kojih je razvidno da je situacija u RH u pitanju zaštite zdravlja i sigurnosti na radu sve lošija, te da smo se ukupno gledajući vratili u 2009.:
Godina Ozljeda na radnom mjestu Ozljeda na putu na/sa posla Ukupno ozljeda Ozljede sa smrtnom posljedicom
2015. 13161 2852 16013 16
2014. 11444 2485 13929 8
2013. 11252 2544 13796 17
2012. 10657 3419 14076 –
2011. 10654 3163 13817 –
2010. 10540 3048 13588 –
2009. 81% (13055) 19% (3063) 16118 –
Radnici koji rade u teškim uvjetima ranije stare
Viktor Kempa (ETUI) rekao je kako trebamo očuvati radnu sposobnost radnika, s obzirom na starenje radne snage u EU. Valja uzeti u obzir i težinu radnih uvjeta jer radnici koji rade u teškim radnim uvjetima (npr. rudari ili varioci) ranije stare, odnosno ranije gube radnu sposobnost, tako da je svako daljnje povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu neprihvatljivo i neodrživo. Iznio je i podatke na razini EU: 2010. i 2011. godine dogodilo se 192.000 smrtnih slučajeva vezanih uz rad, ali je njih oko 4.700 nastalo kao posljedica nezgode na radu. Zato treba raditi na prevenciji bolesti i smanjenju izloženosti kancerogenim tvarima i psihosocijalnim rizicima. Čak 53% kancerogenih oboljenja koja su završila smrću moglo se prevenirati, zbog čega je ETUI pokrenuo kampanju
Grigor Gradev iz Međunarodne organizacije rada održao je prezentaciju o budućnosti radnih mjesta. Ukazao je neke aspekte automatizacije i digitalizacije, kako na svijet rada tako i na utjecaj na zdravlje i sigurnost. Napomenuo je da promjene u svijetu rada nisu priča iz budućnosti, nego da se već događaju (npr. autonomni kamioni već voze europskim cestama, a osobe koje sjede u njima nisu vozači, već prateće osoblje koje ne upravlja tim vozilom!). Zanimljiv je podatak o procjeni izloženosti radnih mjesta digitalizaciji i automatizaciji, po čemu je Hrvatska među najugroženijim zemljama Europske unije (slika dolje).
Zaključke s ovog sastanka saželi smo u memorandumu, koji smo usuglasili i dogovorili da ćemo ga distribuirati u svojim sindikatima, a tko želi/hoće može o njemu izvijestiti javnost. Tekst memoranduma u originalu (na engleskom) i u mom slobodnom prijevodu na hrvatski dostavljam u prilogu, kao i sve materijale (prezentacije) s ovog sastanka.
