Nakon duže vremena napokon se održao seminar Sindikata grafičara i medija u većem sastavu. Na seminaru su sudjelovali sindikalni povjerenici i aktivni članovi sindikata iz sljedećih podružnica: AKD, Bakrotisak, Gradska tiskara Osijek, Hanza Media, HRT, GPI Istra, Lana Karlovačka tiskara, Model pakiranja, Narodne novine, Odašiljači i veze, Radin, Tipografija, Tisak, Tiskara sv. Ivan Zelina, URIHO i Znanje. Kao što se vidi, sudjelovali predstavnici iz mnogih podružnica Sindikata grafičara i medija, pa ne čudi brojka od oko 60 sudionika.
Seminar je bio podijeljen u dvije osnovne teme. Prva tema je bila vezana za Zakon o radu s osvrtom na njegove najnovije izmjene i dopune koje su stupile na snagu početkom ove godine. Bilo je riječi i o svakodnevnim aktualnostima i pitanjima iz područja radnih odnosa. Predavači ovog dijela seminara bili su iz stručnih službi Sindikata grafičara i medija.
Drugi dio seminara je bila radionica – organiziranje članova. Rad u drugom dijeli je bio zamišljen na način da je uvodno bilo riječi o organizaciji Sindikata, aktivnostima i članskim pravima te organiziranju u teoriji. Nakon toga su sudionici kroz razmjenu iskustva u radu u grupama podijelili primjere dobre prakse.
Bogata rasprava o Zakonu o radu
Na prvu suhoparno predavanje se pretvorilo u aktivnu i intenzivnu raspravu. Sudionici su postavljali pitanja, tražili razjašnjenja kako bi svojim znanjem mogli doprinijeti boljitku svojih članova, pazeći da se ispravno primjenjuju odredbe Zakona o radu i drugih pravnih izvora kod poslodavca gdje su zaposleni. Gotovi cijeli Zakon o radu je obuhvaćen na predavanju, no veći naglasak je ipak bio na pitanjima koja se češće pojavljuju u svakodnevnom radu. Prije svega je to bio rad na određeno. Nažalost, u Hrvatskoj i dalje previše prisutan model zapošljavanja, čak i kad za njega nema opravdanim zakonskih uvjeta. Srećom zakonodavac je dodatno postrožio mogućnost zapošljavanja radnika na ovaj način propisujući točne objektivne razloge kada se može sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme i ograničivši rok na koji takav ugovor može biti sklopljen. Nadalje, bilo je dosta riječi o probnom radu gdje smo se još jednom podsjetili da ugovor o radu na određeno vrijeme nije i ne može biti zamjena probnom radu. Poslodavac uvijek ima na raspolaganju ugovaranje probnog rada i na taj način može vidjeti odgovara li radnik poslovima na kojima je zaposlen.
Dosta je bilo riječi o rasporedu radnog vremena, najavi istog, nejednakom rasporedu radnog vremena, prekovremenom radu, noćnom radu i radu u skraćenom radnom vremenu. Velike izmjene Zakona o radu su bile u području plaća no to su većinom odredbe koje neće izmijeniti visinu plaća nego više teoretske naravi. Puno se pričalo i o mogućnostima dodatnog rada radnika koji je i dalje ograničen na osam sati tjedno no više nije potreba suglasnost matičnog poslodavca za dodatni rad. Također je bilo puno riječi i o načinima prestanka ugovora o radu.
Puno zanimanja je uzela tema oko nove odredbe Zakona o radu kojom se omogućuje da se za radnike sindikata koji su pregovarali oko kolektivnog ugovora ugovori povoljnija materijalna prava nego što imaju radnici koji nisu članovi sindikata. Iz rasprave se vidjelo kako naši članovi nikako nisu zadovoljni time što sva prava iz kolektivnog ugovora uživaju svi radnici, a članovi su ti koji su se za taj kolektivni ugovor izborili. Sada napokon postoji mogućnost da se neka prava za članove drugačije ugovore, no na tome tek treba početi aktivno raditi i o navedenom pregovarati s poslodavcima.
Radionica – Organiziranje članova
Na drugom dijelu seminara je bilo riječi oko organiziranja članova. Prvo se identificiralo nekoliko sudionika koji su uspješni u organiziranju i učlanjivanju članova u svojim podružnicama, a to su: Dino Matezić (Odašiljači i veze), Nenad Dugorepec (Radin), Mirjana Jurčec (URIHO), Ana-Marija Presečan (Hanza Media), Ljiljana Jurički (Model Pakiranja), Nevenka Bistrović (Tisak plus) i Milena Šimundić (Tisak plus). Svatko od njih ima svoje metode kako učlanjuje nove članove, kako komunicira sa članovima i rješava njihove probleme. Oni su na neki način bili vođe svojih grupa. U nastavku se dakle radilo kroz rad u grupama. U svakoj grupi se razgovaralo o nizu pitanja kao što su: Radim li nekakav plan učlanjenja? Kako pozivam radnike da se učlane? Kako komuniciram s njima? Koje je radnike najlakše učlaniti? Koje su moje najjače strane? Koje su moje slabosti? Koliko često komuniciram sa članovima? O čemu komuniciramo? O kojim temama? Kojim kanalima komunicirati sa članovima? Trebamo li imati češće sastanke s članovima na terenu?.. i o još mnogim drugim pitanjima. U svakoj grupi se vrlo intenzivno razgovaralo i vremena je na kraju bilo premalo da se prođu sve teme.
Nakon rada u grupi sudionici su podijelili svoja iskustva. Zaključak je da sa svakim članom treba što više razgovarati, da je najbitnija osobna komunikacija, jer nije dovoljno neku obavijest staviti na oglasnu ploču nego ju osobno komunicirati. Posebno je zanimljivo i pitanje načina razgovora sa onima koji iskažu namjeri iščlaniti se iz sindikata. Nikog ne treba nagovarati, no svakako treba saznati koji su razlozi i za negativne odluke te što se može učiniti.
Zaključak
Seminar je bio izuzetno uspješan. Cijelo vrijeme je vladala radna atmosfera premda je sudjelovalo oko 60 sudionika. Sudionici su se vratili svojim kućama sa dopunjenim znanjem Zakona o radu i razmjenom iskustava kako komunicirati sa članovima, uz potvrdu da je važno konstantno raditi na učlanjivanju novih radnika. Što je sindikat brojniji, biti ćemo u mogućnosti ostvarivati bolja prava za radnike.