Ukupni je vanjski dug (javni i privatni) Hrvatske, Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine 112 milijardi eura. SFR Jugoslavija je uoči raspada dugovala 22 milijarde dolara!
Kada država bankrotira
Država može bankrotirati: otvoreno (moratorij na otplatu vanjskih ili unutrašnjih dugova) ili prikriveno (reprogram ili refinanciranje dugova prispjelih na otplatu).
U posljednjih mjesec dana europski mediji donose inventar državnih bankrota kroz povijest: najspektakularniji je bio onaj poznati argentinski, a najviše se puta s bankrotom posrećilo Španjolskoj – čak trinaest puta! Prvi europski državni bankrot dogodio se u Velikoj Britaniji, 1340. godine, kada je ta država otvoreno obustavila vraćanje dugova talijanskim povjeriocima. Francuski su kraljevi rješavali problem vraćanja svojih dugova tako da su fizički likvidirali svoje domaće povjerioce. Do 1812. godine Francuska je bankrotirala osam puta, a od tada više nikada!
Ovih dana toliko puta spominjana Grčka, od stjecanja nezavisnosti, 1829. godine, bankrotirala je pet puta i više od polovice svoga nezavisnog vremena provela je kao nesposobna za plaćanje preuzetih obaveza. Za razliku od Španjolske, koja je više puta bankrotirala, Portugal takva nevolja nije snašla već 120 godina. Peti, i posljednji put u svojoj povijesti, ta je država bankrotirala 1890. godine, ali sada je s Italijom, Grčkom i Španjolskom u društvu euro-nevoljnika. Ljutiti Europljani dali su im pogrdno zajedničko ime PIGS (svinje).
»Rasipnička europska administracija«
Širom Europske unije nacionalne vlade smanjuju svoje budžete. Irska je plaće u javnom sektoru smanjila između 1 i 10 posto. Grčka je nametnula smanjenje plaća zaposlenih u državnoj administraciji za 10 posto. Španjolska pokušava uštedjeti novac u visini od 2 posto BDP-a, Njemačka je podigla granicu za odlazak u mirovinu, itd.
A Europski parlament? On istovremeno povećava svoj budžet za 6,5 posto, odnosno za oko 132 milijuna eura. Ovakav korak institucije koja ne mora neposredno opravdavati poreznim obveznicima svoj budžet, izazvao je bijes ne samo u tradicionalno euroskeptičnim društvima, kao što je Velika Britanija, nego i među samim europskim zastupnicima.
Traženo povećanje budžeta za 2011. godinu (za ovu je godinu budžet već usvojen), od rekordnih 1,8 milijardi eura, uključuje plaće za 177 novih radnika u Sekretarijatu, koje zahtijeva povećana uloga parlamenta u skladu s Lisabonskim sporazumom i koji će se priključiti eurokratama kojih u Parlamentu već ima 6.000. Samo na nove birokrate, prema sadašnjim planovima, u prvoj polovici 2011. godine bit će potrošeno pet milijuna eura. U povećanje budžeta uračunato je i više od milijun eura koji će biti potrošeni na zabavu poslanika!!
Paralelno sa zahtjevima za povećanje budžeta Europskog parlamenta vode se i pregovori o izmjenama sadašnjeg budžeta za 2010. godinu, kojim se predviđa zapošljavanje 150 novih djelatnika, što će koštati 13,4 milijuna eura i povećanje plaća europskih parlamentaraca za po 1.500 eura, »kako bi im se pomoglo da izađu na kraj s većim opsegom posla, dobivenim stupanjem na snagu Lisabonskog sporazuma«.
Povećanje budžeta predviđa više novca i za kontroverzne »smeđe koverte «, tj. isplata u gotovini, koje se daju grupama koje posjećuju Parlament. Za ove namjene bit će izdvojeno 29 milijuna eura, odnosno 5,1 milijun više nego do sada.
