Produljenje radnog vijeka zahtijeva više od pukih promjena u zakonodavstvu. Sigurnost i zdravlje na radu sastavni su dio rješenja. Potrebno je provesti učinkovite pristupe integraciji starijih osoba na tržište rada.
Živimo dulje nego ikad prije. U EU i Hrvatskoj živimo dulje nego ikad prije. Dobna struktura društva se brzo mijenja, jer se broj ljudi starijih od 50 godina stalno povećava. Prosječna životna dob u Hrvatskoj je 78,6 godina prema podacima DZS za 2023. godinu.
Krajem ovog stoljeća osobe u dobi od 65 i više godina činit će trećinu ukupnog stanovništva u EU. Starenje stanovništva nije nova pojava. Ovaj megatrend dugo utječe na europska gospodarstva i očekuje se da će se nastaviti u nadolazećim desetljećima. Uzrokovat će značajne neravnoteže na tržištima rada i pridonijeti nedostatku radne snage. Prema Eurostatu, do 2100. godine osobe u dobi od 65 i više godina činit će trećinu ukupnog stanovništva EU, što je povećanje od više od 10 postotnih bodova u usporedbi s 2023. godinom.
Ove brojke predstavljaju veliki izazov za kreatore politika u područjima zapošljavanja, uvjeta rada, uključujući sigurnost i zdravlje na radu, životnog standarda i socijalne zaštite. One izazivaju zabrinutost zbog održivosti mirovinskih sustava i nedostatka radne snage. Europski kreatori politika stoga potiču produljenje radnog vijeka.
Povećanje broja zaposlenih starijih osoba. Europska komisija ističe da postoji potencijal za daljnje povećanje stope zaposlenosti starijih osoba, unatoč značajnom porastu te stope u posljednjem desetljeću. U EU je stopa zaposlenosti starijih osoba u dobi od 55 do 64 godine u drugom tromjesečju 2023. iznosila 63,8%, a u Hrvatskoj 53,9%.
Poslodavci često diskriminiraju starije radnike. Međutim, zadržavanje starijih radnika na tržištu rada težak je zadatak. Poslodavci često imaju stereotipne predodžbe o starijim radnicima, posebno u vezi s njihovom sposobnošću prilagodbe tehnološkim i organizacijskim promjenama ili njihovom produktivnošću. Studije pokazuju da su prakse zapošljavanja često diskriminirajuće prema starijim radnicima.
Produljenje radnog vijeka stoga zahtijeva više od pukih promjena u zakonodavstvu. Potrebno je istražiti učinkovite pristupe integraciji starijih osoba na tržište rada, identificirati načine kako ih osposobiti i motivirati da ostanu na tržištu rada te tko bi trebao biti uključen u osiguravanje radnog okruženja primjerenog dobi. Poslodavce treba poticati da zadrže starije radnike, a uvjete rada treba poboljšati kako bi se radnicima omogućio uspješan nastavak rada.
Donose iskustvo, znanje i pouzdanost. Stariji radnici donose bogato iskustvo, znanje i pouzdanost, ali se često suočavaju s većim zdravstvenim opterećenjima, smanjenjem fizičkih sposobnosti, a ponekad čak i predrasudama poslodavaca. Promicanje mogućnosti zapošljavanja za stariju radnu snagu stoga zahtijeva novo razmišljanje na razini tvrtke, regije, gospodarstva, države i EU. Da bi mirovinske reforme bile uspješne, potrebno je poboljšati uvjete rada i uvesti rješenja koja pomažu radnicima da održe svoje fizičko i mentalno zdravlje, kao i svoje vještine, motivaciju i produktivnost tijekom cijelog radnog vijeka.
Pomoći radnicima da održe svoje fizičko i mentalno zdravlje. Kvalitetni radni uvjeti stoga nisu važni samo u starijoj dobi, već tijekom cijele profesionalne karijere, jer imaju značajan utjecaj na zdravlje radnika u starijoj dobi. Poslodavci moraju dati prioritet zdravlju svojih zaposlenika i poduzeti mjere dok su još mladi ako žele zadržati starije radnike. Posebnu pozornost treba posvetiti prevenciji mišićno-koštanih poremećaja i psihosocijalnih čimbenika rizika na radnom mjestu. Prevencija profesionalnih bolesti i zdravstveni odgoj ključni su za produljenje radnog vijeka starijih radnika i za promicanje aktivnog starenja. Zdravo i aktivno starenje koristi tržištu rada, zapošljavanju, sustavima socijalne sigurnosti i u konačnici gospodarskom rastu i produktivnosti.
Poboljšati životne i radne uvjete. Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) definirala je „održivi rad“ kao interakciju radnih i životnih uvjeta koji „podržavaju ljude u zapošljavanju i održavanju zaposlenja tijekom duljeg radnog vijeka“ (Eurofound, 2015).
Čimbenici poput zahtjeva posla, mogućnosti učenja i razvoja, radne autonomije, priznanja i poštovanja, mogućnosti mentorstva, podržavajućeg organizacijskog okruženja i društvene podrške imaju značajan utjecaj na odluke starijih radnika o ostanku ili napuštanju tržišta rada. Iskustvo država članica EU pokazuje da zadržavanje starijih zaposlenika na tržištu rada zahtijeva rad u nizu područja: jačanje digitalnih vještina, promicanje hibridnog rada i rada na daljinu, uvođenje odgovarajućih HR praksi, osiguravanje zdravih radnih mjesta i jačanje sigurnosti i zdravlja na radu, i dr.
