ŠTO GRAĐANI MOGU OČEKIVATI OD PRISTUPANJA HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI

ŠTO GRAĐANI MOGU OČEKIVATI OD PRISTUPANJA HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI

Jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske je ulazak u punopravno članstvo Europske unije. U javnosti se pitanju ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju posvećuje toliko pažnje koliko je potrebno za održavanje stalne nade ulaska u punopravno članstvo, a da se istovremeno ne informira građane o tome što je to Europska unija, kakva je politika EU niti što će se dobiti ulaskom u EU. Provođenje anketa o stavovima građana također potvrđuje da građani doživljavaju EU sa dijametralno suprotnih stajališta u nedostatku pravih informacija temeljem kojih bi formirali stavove. Svrha ovog  kratkog prikaza je informativna,  kako bi članovi Sindikata mogli formirati vlastita stajališta.

Odnosi sa Europskom unijom, međutim, neće početi danom ulaska u punopravno članstvo, nego su počeli davno, 21. veljače 2003.g., kada je Republika Hrvatska predala zahtjev za punopravno članstvo, a službeni status kandidata Republika Hrvatska stekla je 18. lipnja 2004.g. Pristupni pregovori, koji su trebali započeti u ožujku 2005. godine odgođeni su, a kao uvjet za početak pregovora istaknuta je potpuna suradnja sa Haškim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije. Službeno otvaranje pregovora započeto je 03. listopada 2005. godine, nakon što je glavna haška tužiteljica potvrdila da Republika Hrvatska potpuno surađuje sa Haškim sudom.

U vremenu od tada, s vremena na vrijeme, a naročito uoči izbora, ovo pitanje dobiva veće ili manje značenje, ovisno o stavovima pojedinih političkih stranaka. U javnosti se pitanju ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju posvećuje toliko pažnje koliko je potrebno za održavanje stalne nade  ulaska u punopravno članstvo, a da se istovremeno ne informira građane o tome što je to Europska unija, kakva je politika EU niti što će se dobiti ulaskom u EU. Provođenje anketa o stavovima građana također potvrđuje da građani doživljavaju EU sa dijametralno suprotnih stajališta u nedostatku pravih informacija temeljem kojih bi formirali stavove.

Što je Europska unija

Europska unija predstavlja zajednicu suverenih država članica koje ukupno imaju 501,259840 stanovnika, na površini od 4,324,782 kilometra kvadratna i BDP (PKM) od 14,793,000 milijuna $. Treba napomenuti da Europska unija nema status države, već je ona zajednica država koja prvenstveno počiva na ekonomskim temeljima, pa njezine članice zadržavaju svoj suverenitet. Iz navedenog je vidljivo da Republika Hrvatska teži postati punopravna članica zajednice koja ima sto puta više stanovnika od nje same, a proporcionalno tome i znatno veću ekonomsku moć i tehnološki, znanstveni i razvojni potencijal. Samoodređenje Republike Hrvatske ne može se ostvariti izolirano od ostalog svijeta, jer je napredak u zajedništvu puno brži, realniji i veći. Stoga je zahtjev za punopravno članstvo u EU više nego opravdan.

Pregovori za članstvo u Europskoj uniji

Pregovori o punopravnom članstvu u Europskoj uniji podijeljeni su u nekoliko faza.

Prva faza, „analiza usklađenosti zakonodavstva zemlje kandidata s europskim propisima“ – screening započela je nakon otvaranja pregovora (20. listopada 2005.g.) i trajala je godinu dana (završila je 18. listopada 2006.g.). Nakon prve faze započeli su pregovori.

Pregovori se fokusiraju na uvjete pod kojima će država kandidatkinja usvojiti, ugraditi i izvršavati acquis communautarie – pravnu stečevinu Europske unije. O sadržaju pravne stečevine Europske unije nema pregovora, jer se pregovori temelje na načelu da svaka država kandidatkinja tijekom pregovora mora usvojiti cjelokupnu pravnu stečevinu EU.

Hrvatska pri završetku pregovora

U 2010. godini veleposlanik Vandoren posjetio je sve hrvatske županije i županijska središta nakon što je u studenom 2009. godine preuzeo mjesto šefa Delegacije. Svoj posjet završio je 17. prosinca 2010.g. susretom sa županom Zagrebačke županije. Istovremeno, održan je dvanaesti sastanak Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-Hrvatska, 29. i 30. studenog 2010.g. u Bruxellesu. Članovi Odbora su razmotrili stanje pregovora o pristupanju i odnose EU-a i Hrvatske te naglasili napredak ostvaren u područjima reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, suradnje sa Međunarodnim sudom u Hagu, regionalnu suradnju, povratak izbjeglica i nastojanja da se riješe manjinska pitanja.




Sastanak Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-Hrvatska zaključen je usvajanjem zajedničke Deklaracije i preporuka u kojima se navodi da su pregovori došli u završnu fazu i da ih je moguće završiti u prvoj polovici 2011.g. pod uvjetom da Hrvatska ispuni sva mjerila za zatvaranje u preostalim poglavljima. 



Pravna stečevina Europske unije podijeljena je u 35 poglavlja koja ujedno predstavljaju i poglavlja za pregovore. Otvaranjem pregovora o pojedinom poglavlju ujedno započinje sadržajna faza pregovora tijekom koje se pregovara o uvjetima pod kojima će država kandidatkinja prihvatiti, primijeniti i provesti pravnu stečevinu EU u tom poglavlju. Nakon postizanja dogovora između EU i države kandidatkinje o pojedinom poglavlju pregovora, uz ispunjenost preduvjeta za njegovo zatvaranje, ono se smatra privremeno zatvorenim. Formalnu odluku o tome donosi međuvladina konferencija na ministarskoj razini. Sve do sklapanja Ugovora o pristupanju postoji mogućnost ponovnog otvaranja poglavlja, ako se u tom poglavlju pravne stečevine donesu bitno novi propisi, ili ako država kandidatkinja ne ispuni preduvjete i obveze koje je preuzela za to poglavlje pregovora. Republika Hrvatska otvorila je sva poglavlja i zatvorila 28 poglavlja, dok ostala poglavlja prolaze kroz određenu fazu.

Za pojedina poglavlja država kandidatkinja može zatražiti i prijelazno razdoblje ukoliko do njezinog ulaska u Europsku uniju, zbog opravdanih razloga, nije u mogućnosti u potpunosti primijeniti pravnu stečevinu. Pod tim prijelaznim razdobljem smatra se dodatni vremenski rok koji se daje državi kandidatkinji da uskladi nacionalno zakonodavstvo s pravnom stečevinom, ali na način da se ne narušavaju slobode tržišnog natjecanja i da se time ne utječe na unutarnje tržište EU. Ako je u interesu EU da se ugovori prijelazni rok, on također može biti dogovoren. Samo iznimno, državama kandidatkinjama može biti odobreno trajno izuzeće od primjene pravne stečevine EU.

Iz opisanog tijeka pregovora vidljivo je da je Republika Hrvatska ušla u završnu fazu pregovora, da je većina poglavlja zatvorena, da se nazire završetak pregovora. Usporedo sa pregovorima rastu iščekivanja i nade građana na jednoj strani, kao i strah i skepsa na drugoj strani. Kao i svaka prijelomna odluka u povijesti jedne države, tako je i ulazak Republike Hrvatske u punopravno članstvo EU  predmet pohvala i kritika. Kako je ova godina ujedno i izborna godina, sigurno će upravo ovo pitanje dominirati izbornom kampanjom.

O važnosti ulaska u punopravno članstvo za Republiku Hrvatsku može puno reći dosadašnja praksa. Sve zemlje članice koje su sada među 27 članica EU ulaskom su ostvarile napredak i prosperitet kao u ekonomskom pogledu, tako i u pogledu demokratizacije i poštivanja ljudskih prava. Niti jedna zemlja članica  do sada nije uputila zahtjev za izlazak iz EU, iako još sve nisu niti članice monetarne unije. Na kraju, Republika Hrvatska je po kulturi i ostalim obilježjima uvije pripadala Europi, pa će formalnim pristupanjem samo potvrditi svoje povijesno određenje.

Kakva su prava građana, koji fondovi su dostupni i što radnici i sindikati mogu očekivati od punopravnog članstva u Europskoj uniji, biti će riječi u nastavku ovog teksta.

Pregovori s EU se zaključuju u ožujku?

Hrvatska sudbina u pristupanju Europskoj uniji znat će se sredinom ožujka ove godine kada će Europska komisija objaviti izvješće o ispunjavanju mjerila za zatvaranje u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava, najtežem i najzahtjevnijem poglavlju koje diktira završetak cijelog pregovaračkog procesa.

Za sada postoji suglasnost i hrvatske i europske strane da je pregovore moguće završiti do kraja mađarskog predsjedništva, koje završava 30. lipnja, što bi omogućilo potpisivanje ugovora o pristupanju dva do tri mjeseca kasnije, negdje u ranu jesen ove godine, nakon čega slijedi najavljivani referendm o pristupanju Europskoj uniji.

Do punopravnog članstva tada bi preostalo obaviti ratifikaciju pristupnog ugovora u svim zemljama članicama i to bi se moglo obaviti do 1. siječnja 2013. godine. Da bi se takav scenarij ostvario Hrvatska mora dovršiti preostali dio posla u dva najteža poglavlja – Tržišno natjecanje i Pravosuđe i temeljna prava.

Za zatvaranje poglavlja Tržišno natjecanje Hrvatska mora imati održive planove restrukturiranja brodogradilišta, što znači ukidanje državnih subvencija brodogradilištima i njihovu privatizaciju, te poslovanje brodogradilišta na tržišnim osnovama, što, sudeći prema dosadašnjim iskustvima, naravno donosi nova ukidanja radnih mjesta u tom sektoru. 

O ocjeni Europske komisije o stanju u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava, koje će Europska komisija objaviti 11. ožujka 2011., ovisi hoćemo li pregovore moći dovršiti do 21. lipnja, najkasnijeg mogućeg datuma za sazivanje pristupne konferencije pod mađarskim predsjedanjem. U tom poglavlju ključna je borba protiv korupcije na svim razinama, neovisnost sudstva, suradnja s Haškim sudom i procesuiranje ratnih zločina pred domaćim sudovima.

Hrvatska će morati učiniti sve da već 11. ožujka dobije pozitivno izvješće jer će u suprotnom za novu ocjenu trebati neko vrijeme, što bi onda odgodilo završetak pregovora za najmanje nekoliko mjeseci, pa time i odgodu pristupanja.