U dosadašnjoj glavi II., poglavlja 10., Privremena i zajednička privremena radilišta, došlo je do značajnih izmjena i dopuna članaka, koji se odnose na građevinske i montažne radove, a uvodi se u tom segmentu i institut »koordinatora zaštite na radu«.
Da bi se izvođači i investitori prilagodili novim zahtjevima, zakonodavac je dao rok od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, kada počinje teći obveza imenovanja koordinatora zaštite na radu tijekom izrade projekta i izrade plana izvođenja radova. Mijenjaju se članci 55., 56. i 57., te dodaje novi članak 57a. Prijava radilišta točno je definirana: »Investitor u djelatnosti graditeljstva, odnosno poslodavac u djelatnosti brodogradnje i šumarstva, dužan je prijaviti radilište na kojem je predviđen opseg radova od 500 osoba – dana ili više, te u slučaju izvođenja posebno opasnih radova prema posebnim propisima, bez obzira na trajanje radova.«
U slučaju da radovi na privremenom radilištu traju kraće od 5 dana, poslodavac nije dužan dostaviti prijavu radilišta tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada, niti je dužan izraditi plan izvođenja radova.
Istovremeno, »investitor u graditeljstvu, odnosno poslodavac koji je glavni izvođač u djelatnosti brodogradnje i šumarstva je prema posebnom propisu obvezan imenovati koordinatora zaštite na radu, odnosno odgovornu osobu za koordinaciju tijekom izvođenja radova.«
Dužnosti koordinatora
U novom članku 57a, u šest podstavaka, pobrojene su dužnosti koordinatora za zaštitu na radu u fazi izvođenja radova, i to:
– koordiniranje primjene načela zaštite na radu kod donošenja odluka i rokova o bitnim mjerama tijekom planiranja i izvođenja pojedinih faza rada, koje se izvode istodobno i u slijedu
– koordiniranje izvođenja odgovarajućih postupaka kako bi se osiguralo da poslodavci i druge osobe dosljedno primjenjuju načela zaštite na radu i izvode radove u skladu s planom izvođenja radova
– izrađuje ili potiče izradu potrebnih usklađenja plana izvođenja radova i dokumentacije sa svim promjenama na radilištu
– osigurava suradnju i uzajamno izvješćivanje svih izvođača radova i njihovih radničkih predstavnika
– provjerava provode li se radni postupci na siguran način i usklađuje propisane aktivnosti
– organizira da na gradilište imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i osobe koje imaju dozvolu ulaska na gradilište. Također su i članci u glavi V., poglavlje 1., Projektiranje i građenje građevina namijenjenih za rad, dopunjeni na sličan način.
U članku 93. obvezuje se investitor, projektant građevina namijenjenih za rad, te imenovani koordinator zaštite na radu, da svaki u svom djelokrugu djelovanja poštuju načela zaštite na radu.
Pri projektiranju građevina namijenjenih za rad projektant je obvezan u glavnom projektu primijeniti odgovarajuće propise zaštite na radu.
Investitor, odnosno projektant, je obvezan uz glavni projekt dostaviti elaborat zaštite na radu koji obuhvaća i razrađuje način primjene propisa zaštite na radu u glavnom projektu. Elaborat zaštite na radu jedan je od potrebnih elemenata za izdavanje građevinske dozvole.
Tijekom izrade projekta, investitor za poslove u graditeljstvu, odnosno glavni projektant u brodogradnji, mora imenovati koordinatora zaštite na radu.
Međutim, imenovanjem koordinatora za zaštitu na radu, investitor, odnosno glavni projektant, ne oslobađaju se od odgovornosti za provedbu zaštite na radu na radilištu.
Prekršajne kazne
Naročito je značajno, a što ukazuje da je zakonodavac dao primjeni pravila zaštite na radu prioritetno mjesto, da se posebnim odredbama Zakona utvrđuju prekršaji investitora, poslodavca i koordinatora zaštite na radu i slobodno tome utvrđuju visoke novčane kazne za pravnu osobu i za odgovornu osobu pravne osobe.
Navedene sankcije uređene su odredbama članaka 103a., 103b., 109. i 109a.
Drastičnom novčanom kaznom od 20.000 do 90.000 kuna može biti kažnjen investitor ako ne primjenjuje načela zaštite na radu u svim fazama projektiranja projekta, ako ne imenuje koordinatora za zaštitu na radu, ako ne osigura izradu plana izvođenja radova, ako u roku 8 dana prije izvođenja radova na radilištu ne dostavi prijavu radilišta tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada, te ako preslike prijave radilišta vidno ne izloži na radilištu. Osim pravne osobe, kaznit će se novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 kuna i odgovorna osoba pravne osobe.
Koordinator zaštite na radu u fazi izrade projekta također može očekivati visoku novčanu kaznu od 20.000 do 90.000 kuna, ako ne koordinira primjenu načela zaštite na radu te ako ne izradi plan izvođenja radova. Osim koordinatora, kaznit će se novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 kuna i odgovorna osoba pravne osobe. U slučaju ponavljanja prekršaja kaznit će se poslodavac i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u dvostrukom iznosu.
U fazi izvođenja radova koordinator zaštite na radu može biti kažnjen novčanom kaznom od 10.000 do 40.000 kuna ukoliko ne koordinira primjenu načela zaštite na radu, odnosno izvođenje odgovarajućih postupaka, kako bi se osiguralo da poslodavac i druge osobe dosljedno primjenjuju načela zaštite na radu, ako ne provede potrebno usklađenje planova izvođenja radova, ako ne osigura suradnju i uzajamno izvješćivanje svih izvođača radova, ako ne provjerava provode li se radni postupci na siguran način, ako ne osigura da na gradilište imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene te osobe sa dozvolom za ulaz na gradilište. Novčanoj kazni od 3.000 do 10.000 kuna po navedenim stavkama podliježe i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Ako se prekršaj ponovi, kažnjava se poslodavac i odgovorna osoba u pravnoj osobi u dvostrukom iznosu.
Ovim izmjenama i dopunama zakona o zaštiti na radu određeno je da se za koordinatora zaštite na radu može imenovati osoba koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisima. Preciziranje uvjeta i stručnih znanja potrebnih za imenovanje koordinatora propisat će ministar nadležan za rad u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovog Zakona.
