UNI Global Union – Izvršni odbor – Borba za prava radnika nužna je i na globalnoj razini

UNI Global Union – Izvršni odbor – Borba za prava radnika nužna je i na globalnoj razini

UNI Global Union ove godine slavi 15 godina od svojeg osnivanja. To je još uvijek mlada organizacija, no ona i dalje raste diljem svijeta, a najbolji pokazatelj je kako je Izvršni odbor UNI-ja prilikom osnivanja 2000. godine imao oko 15 članova, a na njegovoj posljednjoj sjednici održanoj 11. i 12. studenoga 2015. godine u Nyonu članovi Izvršnog odbora UNI-ja napunili su cijelu dvoranu.

Potvrda uspješnog Kongresa i daljnjeg rada

Izvršni odbor UNI-ja je pozdravio uspješno organiziranje IV. svjetskog kongresa UNI-ja održanog prošle godine u Cape Townu na kojem je sudjelovalo preko 2000 sudionika iz više od 100 zemalja. Angažman svih sudionika bio je izvrstan, broj nadahnutih govornika također, a usvojeni su zaključci i odluke koji će UNI voditi u radu iduće četiri godine. Organiziranje članstva i zajednički daljnji rast podrazumijeva probijanje barijera u zemljama i područjima u kojima radnici uopće nisu organizirani, organiziranje u velikim multinacionalnim organizacijama te rast članstva u područjima gdje već djelujemo. Povratak utjecaja u globalne ekonomije uključuje i njihovu ponovnu prilagodbu čovjeku i radnicima, za razliku od njihove današnje posvećenosti kapitalu. Budućnost rada podrazumijeva predviđanje i pravovremenu prilagodbu promjenama u svijetu rada, koje nam definitivno slijede u budućnosti.

Ženska konferencija, koja je održana prije IV. kongresa, također je ocijenjena pozitivno s naglaskom daljnje borbe za jednakost plaća i poboljšavanje pozicije žena u svijetu rada, ali i u obiteljskom i građanskom aspektu njezinog života. Ovdje je naglašena uloga sindikata u smanjenju nasilja u obitelji, čije su žrtve najčešće žene, a kvalitetan posao žrtvi je često ključni oslonac i sigurnost koja joj omogućuje da se odupre tom vidu nasilja.

Najavljen je i idući kongres UNI-ja koji se treba održati u Liverpoolu od 18. do 20. lipnja 2018. godine. Ovaj grad nije izabran slučajno. To je mjesto sa snažnom povijesti radničkog i sindikalnog pokreta. Godine 2018. navršava se 150. obljetnica Britanskog kongresa sindikata, te 100. obljetnica prava glasa žena. Također, u Liverpoolu je jedan od samo dva muzeja na svijetu posvećen problemu ropstva. Eksploatacija ljudi i kapitalizam vuku snažne korijene i iz ovih područja, pa će to biti prilika ukazati na tisućljetne probleme međusobnog iskorištavanja ljudi i ljudskog rada. Ustanovljen je vremenski plan sastanaka radnih tijela u pripremi V. kongresa za iduće tri godine. Kao tema kongresa predlaže se Making it happen – što bi se moglo prevesti u Učinimo to – da se pozitivne promjene dogode.

Brojni uspjesi i izazovi diljem svijeta

Izvještaj najnovijih aktivnosti uključio je aktivnosti diljem svijeta na 70 različitih lokacija u 50 zemalja, a uključuje postignuća u sklapanju globalnih sporazuma o uvjetima rada i organiziranja u multinacionalnim kompanijama. Mnogi su uspjesi u Južnoj Americi te u Aziji, koja je najveći potencijal i bilježi neviđeni rast. Radnike se organizira u različitim djelatnostima, a posebna pozornost posvećuje se, na primjer, call-centrima koji diljem svijeta zapošljavaju ogroman broj radnika u vrlo lošim uvjetima. Tako je nagradu Breaking Through za organiziranje primio UMT sindikat iz Maroka, za organiziranje 20.000 članova u call-centrima. Organiziranje u zemljama istočne Europe daje konkretne učinke u grafičkom sektoru na području Poljske, o čemu smo detaljnije pisali.

Da nam i dalje preostaje kontinuirana borba jasno je, jer su vremena teška za mnoge radnike diljem svijeta. To se događa i u Europi. Udari na sindikate toliko su grubi da predstavljaju i udare na ljudska prava. Posljednji primjeri su u Španjolskoj i Velikoj Britaniji gdje se uvode zakoni prema kojima je zabranjeno odnosno uvelike ograničeno protestirati i organizirati štrajkove. Mnogi sindikalci, njih 300 u Španjolskoj suočeni su s mogućim zatvorskim kaznama zbog svojeg rada i aktivnosti. Nagradu Freedom from fear (Slobodni od straha) dobile su sindikalistice iz Španjolske iz podružnice CCOO i UGT, kojima prijete kazne zatvora do četiri godine zbog restriktivnih zakona i sindikalnih aktivnosti u industrijskim akcijama u 2012. godini.  Bez obzira na mogući zatvor one poručuju da se ne boje nastaviti svoju borbu. Drugu nagradu Freedom from fear dobio je sindikat La Bancaria iz Argentine za akcije solidarnosti u kojima su na posao vratili 36 neopravdano otpuštenih radnika.

Svjetski lanci opskrbe trebaju preuzeti dio odgovornosti

Od nesreće 2013. godine u kojoj je u Bangladešu u Rana Plazi poginulo 1100 radnika pretežno zaposlenih u tekstilnoj industriji, sve veća pažnja se posvećuje postavljanju osnovnih uvjeta rada i zaštite na radu u zemljama trećeg svijeta, a koje proizvode u nehumanim uvjetima za poznate svjetske brandove. Stoga se provodi kampanja u kojoj je više desetaka svjetskih brandova pristalo da se u njihovim tvornicama provode inspekcijski nadzori zaštite na radu. Tako je provedeno preko tisuću nadzornih pregleda, a u tvornicama su utvrđene mnoge nepravilnosti. Unatoč utvrđenim prekršajima otklanjanje nedostataka ne ide željenom brzinom, ali koraci naprijed ipak postoje. Neki najjači svjetski brandovi polako preuzimaju dio odgovornosti i provode pozitivne mjere, dok neki još odbijaju suradnju te ih se stoga kroz mnoge kampanje stavlja na svojevrstan stup srama prema potrošačima. Važnu ulogu ima i fond za naknadu žrtvama nesreće Rana Plaze u koji je prikupljeno 30 milijuna eura. Također, vrše se pritisci na velike kompanije koje su tamo proizvodile da osim izjava žaljenja obeštete ozlijeđene radnike i članove obitelji poginulih.

Veliki izazov je i Amazon, najveća kompanija na svijetu s područja e-trgovine koja koristi i velike distributivne kompanije poput DHL-a. Obje kompanije ruše standarde rada, ne poštuju mnoga prava radnika, koriste nesigurne oblike rada. Na njih se stvara dodatni pritisak kako bi počeli poštivati prava radnika. Pritisak će se vršiti iznutra, organiziranjem članova u tim kompanijama, ali i radeći pritisak na ugled kompanija i proizvoda (kao što se učinilo s Walmartom).

Veliki izazov čini TTIP (Transatlantic Trade and Investment Partnership). O ovome smo već detaljnije pisali. Ovaj Transatlantski trgovinski sporazum između SAD-a i Europske unije ima čak 6000 stranica te se u njemu skrivaju mnoge zamke odnosno opasnosti za rušenje prava radnika u Europi, točnije prijenosu negativnih standarda iz SAD-a na stari kontinent, što bi posebno moglo imati negativni efekt na manje zemlje.

Klimatske promjene i budućnost rada

Klimatske promjene su također pitanje od važnosti za sindikate. Godina 2014. bila je najtoplija u povijesti. Godina 2015. će sigurno biti još toplija od prethodne. Klimatske promjene stvaraju poremećaje koji izazivaju suše, poplave, neviđene oluje, gubitak usjeva, nestanak životinjskih vrsta te ugrožavaju i mnoge ljude diljem svijeta. Posebice su ugrožene siromašnije zemlje i njihovi stanovnici, koji ovise o jednostavnijim oblicima proizvodnje hrane. Bit će sve više klimatskih izbjeglica. Izvor ovome je onečišćenje današnjim izvorima energije i gorivima.

Ovo će pogoditi posebno mlade ljude koje će dočekati neviđene promjene klime i katastrofe. Klimatske promjene i zagrijavanje imat će negativan utjecaj na mnoge radnike. Negativni utjecaji vrućine pogodit će mnoge radnike koji moraju raditi vani. Pogođene će biti i mnoge djelatnosti poput poljoprivrede, ali i druge koje su vezane u lancima nabave uz sirovine koje će nestajati. Bit će negativnih utjecaja svugdje, čak i u financijskom sektoru.

Očito je da treba ulagati u zelene energije i zaposlenja vezana uz njih, te da će do toga neminovno doći kao da će i mnoga zanimanja vezana uz klasične energije posebno ona vezana za fosilna goriva biti na udaru. Ovdje sindikati trebaju utjecati, jer to tržište neće učiniti kvalitetno, a tranziciju u sigurne zelene ekonomije trebaju podnijeti sindikati i radnici. Trebat će koristiti političke utjecaje za promjene te pomoći onima koji su zakinuti. Tranzicija u zelene poslove, relokacija radnika u nove zelene poslove treba se odvijati planski, a ne stihijski pa tu sindikati svakako mogu igrati važnu ulogu.

Budućnost rada također je važna tema. Digitalna revolucija će u idućih 5 godina donijeti promjene u mjeri u kojoj su se dogodile proteklih 20 godina. Dakle, slijede nam stalne izmjene u kojima ćemo morati pokušavati predviđati promjene u svijetu rada, jer će se mnoga zanimanja mijenjati, a nažalost, i nestajati. S druge strane stvarat će se nova zanimanja i otvarati mnogi novi poslovi te i sindikati trebaju imati ulogu u osvješćivanju radnika da budu spremni na ove promjene te da se prilagođavaju novim zahtjevima i zanimanjima kako bi ostali u sferi aktivnog rada.