Kada se govori o zaštiti na radu, uglavnom se spominju radne prostorije i prostori, radni postupci, tehnologije, rizici na pojedinim poslovima itd., a rijetko se navode neke prostorije koje su značajne iako se u njima ne obavljaju radni postupci.
To su tzv. pomoćne prostorije u koje radnik ulazi prije početka rada (garderobe), povremeno tijekom rada (nužnici, prostorije za uzimanje obroka…) te na završetku rada (garderobe, kupaonice, umivaonici).
Za pomoćne prostorije također postoje građevinski standardi, ali i pravila zaštite na radu koja reguliraju njihovu veličinu, opremljenost i rizike od ozljeđivanja, a ovisno o tehnološkom procesu koji se odvija u građevini poslodavca.
Pomoćne prostorije u građevini za rad
„Poslodavac je obvezan osigurati da sredstva rada i osobna zaštitna oprema u uporabi budu u svakom trenutku sigurni, održavani, prilagođeni za rad i u ispravnom stanju te da se koriste u skladu s pravilima zaštite na radu, tehničkim propisima i uputama proizvođača tako da u vrijeme rada ne ugrožavaju radnike.“
Ova odredba odnosi se na građevine namijenjene za rad s pripadajućim instalacijama, uređajima i opremom, u čijem sastavu su i pomoćne prostorije koje također podliježu propisanim pravilima zaštite na radu, a prema Zakonu o zaštiti na radu.
Još konkretniji je Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada koji određuje da se u građevinama namijenjenim za rad moraju osigurati pomoćne prostorije: garderobe, kupaonice, umivaonici, nužnici, sanitarni čvorovi i dr. Veličina pomoćnih prostorija mora odgovarati namjeni, a visina ne smije biti manja od 2,5 m (iznimno 2,2 m).
U svim pomoćnim prostorijama pri normalnoj mikroklimi, mora se osigurati odgovarajuća izmjena zraka u tijeku jednog sata: u garderobi i kod umivaonika (1 izmjena), u blagovaonici i prostoriji za osobnu higijenu žena (2 izmjene), u nužniku (4 izmjena), u kupaonici (5 izmjena).
Pa promotrimo bitna pravila koja poslodavac mora primijeniti u pomoćnim prostorijama.
Obavezne pomoćne prostorije
Pojam „obavezno“ treba tumačiti na način da u svakoj građevini namijenjenoj za rad, već pri projektiranju ili preuređenju prostora treba osigurati bitne prostorije za presvlačenje (civilna/radna odjeća i obuća), sanitarne čvorove raznih oblika i namjene, kupaonice (obično tuševi) te prostorije za uzimanje obroka.
• Garderobe
To su pomoćne prostorije predviđene samo za presvlačenje, kada radnici moraju nositi radnu odjeću i u kojima su smješteni garderobni ormari. Garderobe za muškarce i žene moraju biti odvojene.
Oprema garderoba ovisi o prirodi posla koji obavljaju radnici:
Za uredske prostorije i slične poslove bez pretjeranog prljanja – dovoljno je u garderobe ili za to predviđena mjesta staviti klinčanice i vješalice.
Za poslove kod kojih nastaje prašina koja nije štetna za zdravlje – postavljaju se jednostruki garderobni ormari za čuvanje civilne i radne odjeće i obuće.
Za poslove kod kojih nastaju prašina, plinovi ili pare štetni za zdravlje – potrebno je u garderobu postaviti dvostruke ormare.
Garderobni ormari moraju zadovoljiti određene uvjete. Moraju imati visinu max 150 cm, dubinu i širinu 35 cm te s nogama visine 15 cm.
O detaljima izrade: Ormar treba imati pri dnu i vrhu otvore za ventilaciju, vrata s bravom (alternativa lokot), oličen zaštitnom bojom, ugrađene vješalice, u gornjem dijelu policu visine min 30 cm za odlaganje pokrivala za glavu, a u donjem dijelu policu za obuću.
Dvostruki garderobni ormar izveden je s uspravnom pregradom koja onemogućuje dodir civilne i radne odjeće.
Garderobne ormare u prostoriji treba razmjestiti tako da omoguće slobodan prolaz i prilaz ormaru, a kod garderoba za 50 i više radnika, prolazi moraju imati širinu najmanje 1 metar. U prostoriji moraju biti postavljene i klupe za sjedenje.
• Kupaonice i umivaonici
U poduzećima u kojima radnici prilikom obavljanja poslova prljaju tijelo i radnu odjeću, prekomjerno se znoje, a u atmosferi se pojavljuju velike količine prašine, neugodnih mirisa i sl. – moraju se nakon završetka rada okupati. Kupaonice za muškarce i žene moraju biti fizički odvojene.
Kupaonice moraju biti izvedene prema sljedećim pravilima:
a) moraju imati toplu i hladnu vodu
b) treba postojati prostor za presvlačenje
c) moraju biti grijane u hladnom razdoblju
d) podovi i zidovi izrađeni od materijala koji je vodootporan i lako se održava
e) s podovima protukliznih svojstava i dodatnim stajalištima koja nisu klizava.
Broj tuševa ovisi o vrsti zaprljanja tijekom rada, i to:
o jedan tuš na najviše 5 radnika – kod jakog znojenja, prašine, štetnih tvari i neugodnih mirisa
o jedan tuš na najviše 10 radnika – kod prerade prehrambenih proizvoda
o jedan tuš na najviše 20 radnika – prilikom zaprljanja tijela i radne odjeće.
Kupaonice mogu biti izvedene sa zajedničkim tuševima ili s tuševima u kabinama. Tlocrtna površina kabine s pojedinačnim tušem ne smije biti manja od 0,9 x 0,9 m.
Umivaonici moraju imati dovoljan broj slavina s toplom i hladnom vodom, te dodatna sredstva ili uređaje za sušenje ruku.
Broj slavina određuje se prema vrsti prljanja na poslu i broju radnika u najbrojnijoj smjeni pa jedna slavina dolazi na najviše:
– 20 radnika, kod poslova gdje dolazi do prljanja ruku, jakog znojenja te pojave prašine ili vlage
– 15 radnika, kod poslova gdje dolazi do prljanja odijela, ruku ili tijela ili znojenja te pojave velike količine prašine
– 10 radnika, kod poslova gdje se izdvajaju štetne tvari i neugodni mirisi, ionizirajuća zračenja ili se zagađuje odjeća
– 50 radnika, za uredske i druge slične prostorije za koje se projektiraju sanitarni čvorovi s nužnicima (kabine), pisoarima i umivaonicima.
• Sanitarni čvorovi
To je česta izvedba koja ujedinjuje obavljanje fizioloških potreba i higijene ruku; tu su objedinjeni nužnici u kabinama, pisoari i umivaonici.
Nužnici se moraju izvoditi odvojeno za muškarce i žene. U višekatnim građevinama radnicima se nužnici moraju osigurati na svakom katu. Najudaljenije mjesto rada ne smije biti udaljeno od nužnika više od 100 m. Za najviše 30 radnika odnosno 20 radnica mora se osigurati po jedan nužnik, a uz nužnik za muškarce i po jedan pisoar.
Kabine nužnika moraju imati pregrade visine najmanje 2 m od poda. Površina kabine mora iznositi min 0,9 x 1,2 m. Vrata kabine moraju se zaključavati s unutarnje strane. Kabina mora imati držač za toaletni papir i vješalicu.
Pretprostor sanitarnog čvora mora imati barem jedan umivaonik na najviše četiri nužnika. Pored umivaonika obavezno se postavljaju papirnati ručnici ili sušila za ruke s toplim zrakom.
• Prostorije za uzimanje obroka
Radnici koji rade najmanje šest sati dnevno, imaju svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta neprekidno. To je vrijeme uobičajeno predviđeno za uzimanje obroka, pri čemu je za tu svrhu zabranjeno korištenje radnog prostora.
Obroci se smiju uzimati u blagovaonicama gdje se priprema ili dostavlja topla hrana, odnosno u posebnim za to uređenim prostorijama za uzimanje obroka. Njihova veličina i broj stolova mora zadovoljavati broj radnika koji istovremeno koriste odmor za uzimanje obroka. U pretprostoru poželjno je postaviti umivaonike s tekućom vodom.
Pomoćne prostorije za pojedine potrebe
Određene pomoćne prostorije koje su određene pravilima zaštite na radu, potrebno je projektirati i odgovarajuće opremiti samo u posebnim slučajevima.
Prostorije za odmor poslodavac treba osigurati radnicima da u njima borave tijekom radnog vremena zbog određenih prekida u radu, kako ne bi za to vrijeme boravili u radnom prostoru. Takav odmor određuje poslodavac s obzirom na specifičnost pojedine tehnologije i s njom u vezi organizacije rada.
Prostorije za povremeno zagrijavanje/rashlađivanje moraju se osigurati radnicima izloženima niskim ili visokim temperaturama, koje moraju biti hlađene ili zagrijavane ovisno o tehnološkom postupku (mikro ili makro klimi) kojem su izloženi radnici tijekom radnog vremena. Klasični su primjeri hladnjače, boravak na otvorenom i slično.
Prostorije za pružanje prve pomoći potrebne su u onim djelatnostima (npr. gradilištima) gdje su radnici izloženi znatnim rizicima na mjestu rada te kod većeg broja ozljeda tijekom godine dana. Za mogućnost pružanja prve pomoći navedena prostorija mora biti opskrbljena sanitetskim materijalom, a širina ulaznih vrata mora omogućavati nesmetano unošenje i iznošenje ozlijeđenog na nosilima. Ova prostorija mora biti lako dostupna i označena putokazima.
Prostorije za trudnice i dojilje trebaju postojati tamo gdje poslodavac zapošljava velik broj ženske radne snage, da se trudnicama za vrijeme rada omogući odmor izvan radnog prostora, a dojiljama odmor za dojenje u uvjetima koji štite privatnost.
Prostorije za pušenje poslodavac može, ali i ne mora osigurati pušačima. U praksi poslodavac pisanom odredbom često osigura takve prostorije ili prostore, koji moraju biti označeni znakom mjesta za pušenje. Zatvorene prostorije za pušenje moraju biti odgovarajuće provjetravane.
Osobe s invaliditetom poslodavac mora tretirati sveobuhvatnim pristupom koji počinje osiguranjem nesmetanog pristupa u građevinu (rampa, dizalo), zatim uređenjem mjesta rada te pristupačnosti vezanih za vrata, prolaze, stepeništa, tuševe, umivaonike, nužnike i druge specifičnosti kod upotrebe invalidskih kolica i smanjenu pokretljivost invalidnih osoba. Sve spomenuto navedeno je posebnim propisom donesenim od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.
Sigurnost u pomoćnim prostorijama
Kao u radnim prostorijama tako i u pomoćnim poslodavac mora osigurati provedbu pravila zaštite na radu, iako u njima radnici stalno ne borave. Zbog pojedinih specifičnosti (vlažnost, neugodni mirisi, boravak velikog broja osoba u isto vrijeme…), vrlo je bitno funkcionalno provjetravanje prostora.
Prilikom boravka radnika u ovim prostorijama moguće su opasnosti za zdravlje i od ozljede na radu, a naročito:
klizavo tlo (kupaonice, sanitarni čvorovi…)
udar električne struje (neispravni bojleri, aparati za sušenje ruku…)
propuštanje plina, požar, eksplozija (neispravni plinski bojleri…)
mogućnost gušenja (nepotpuno izgaranje: monoksid/dioksid)
opekline (vrela voda iz sustava za grijanje, pranje i tuširanje…).
I u ovim prostorijama poslodavac treba organizirati redovno održavanje prostora (naglasak na higijeni) i ispitivanje svih instalacija i uređaja koji koriste za pogon električnu energiju ili plin u rokovima propisanim posebnim propisima.
Ako želite znati više – Pravila zaštite na radu navedena u tekstu, nalaze se u sljedećim zakonskim i podzakonskim propisima:
1. Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14. i 118/14.)
2. Zakon o radu (NN 93/14.)
3. Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13.)
4. Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 78/13.).
