Zakon o zaštiti na radu Republike Hrvatske je temeljni zakon u našem zakonodavstvu, koji uređuje odnose u domeni sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.
Suvremeni Zakon je donesen 1996.godine (NN 59/96.),a primjenjuje se od 1.siječnja 1997. Nakon sedam godina njegove primjene, donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, koji je objavljen u Narodnim novinama br.114/03.,od 19.srpnja 2003. i stupio je na snagu danom objave.
Svrha je ovog zakona sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u vezi s radom, te zaštite radnog okoliša.
Zakon propisuje:
– Obveze poslodavca i njegovih ovlaštenika u provedbi mjera zaštite na radu;
– Obveze i prava radnika;
– Djelatnosti u vezi sa zaštitom na radu;
– Građenje građevina namijenjenih za rad, proizvodnja strojeva i uređaja i osobnih zaštitnih sredstava;
– Nadzor;
– Kaznene odredbe.
Važna je odredba članka 5. Zakona kojom se zaštita na radu osigurava svim osobama koje se prema bilo kojoj osnovi nalaze u prostorijama li prostorima poslodavca. To su:
– osobe koje su u radnom odnosu kod poslodavca na temelju ugovora o radu,
– osobe koje zbog različitih razloga kod poslodavca rade, a nemaju status radnika (volonteri, učenici i studenti na praktičnoj obuci, osobe za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, osobe koje obavljaju djelatnost osobnim radom).
Ova odredba ne odnosi se na kućne pomoćnice, jer zbog nepovredivosti stana inspektori ne mogu ulaziti u privatni stan, te nije moguće osigurati odgovarajući nadzor nad provedbom odredbe.
Zakon potom člankom 12.određuje da ministar nadležan za rad, uz prethodno pribavljeno mišljenje predstavnika poslodavca i sindikata donosi podzakonske propise. Popis važnijih zakona i podzakonskih akata (pravilnika)vidljiv je na kraju teksta uz naveden pripadajući broj
Narodnih novina.
Treća vrlo značajna odredba Zakona, u članku 13.,govori da je za organiziranje i provedbu zaštite na radu odgovoran poslodavac, neovisno o tome je li u tu svrhu zaposlio stručnjaka za zaštitu na radu odnosno organizirao službu za zaštitu na radu ili ugovorio obavljanje poslova zaštite na adu s ovlaštenom tvrtkom.
Poslodavac može obavljanje poslova zaštite na radu prenijeti i na svoje ovlaštenike. Ovlaštenik je osoba koja rukovodi radom jednog ili više radnika. Ovlaštenje mora biti u pisanom obliku. Ovlaštenik je dakle jedan od rukovoditelja u procesu rada ili dijela procesa rada, te ima obveze i odgovornosti iz domene zaštite na radu. Pisano ovlaštenje može se dati u ugovoru o radu, ali i drugim aktom npr. Pravilnikom o zaštiti na radu, odlukom Uprave i slično.
Obveze poslodavca
U svrhu provođenja zaštite na radu poslodavac je dužan:
1. Izraditi Procjenu opasnosti, na temelju koje se otklanjaju i na najmanju moguću mjeru smanjuju opasnosti i štetnosti kod pojedinih poslova (čl.18.).
2. Utvrditi u pisanom obliku organizaciju provedbe zaštite na radu – u praksi o je pravilnik zaštiti na radu društva (čl.18).
3. Zaposliti stručnjaka zaštite na radu ili ustrojiti samostalnu stručnu službu zaštite na radu, ovisno o broju zaposlenih radnika i stupnju opasnosti u tehnološkom procesu (čl.20.-22.).
4. Provoditi osposobljavanje za rad na siguran način svih zaposlenika, uključujući poslodavca i njegove ovlaštenike (čl.26.-28.)te povjerenike radnika za zaštitu na radu (čl.30.)
5. Izvijestiti svaka tri mjeseca povjerenike radnika za zaštitu na radu i radničko vijeće o opasnostima i štetnostima na radu i mjerama koje će poduzeti za zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika na radu.
6. Radnike koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada redovno slati na liječničke preglede specijalistu medicine rada u svrhu dobivanja odgovarajuće isprave -Svjedodžbe o radnoj sposobnosti (čl.34.-36.).
7. Osigurati zaštitu na radu mladeži, ženama i radnicima s umanjenim radnim sposobnostima (čl.37.-41.), a prema posebnim odredbama Zakona o radu.
8. Građevine namijenjene za rad održavati u ispravnom stanju, te ispitivati pojedine vrste instalacija (struja, plin, gromobran, dojava požara, protupanična rasvjeta…) u rokovima utvrđenim propisima (čl.42.).
9. Osigurati da sva sredstva rada (strojevi, postrojenja, aparati, alati…) i osobna zaštitna sredstva u svakom trenutku budu u ispravnom stanju, odnosno isključiti ih iz upotrebe ako ugrožavaju sigurnost i zdravlje radnika (čl.43.).
10. Opasne radne tvari, kada je god to moguće, zamijeniti primjenom manje opasnih i štetnih tehnologija te pratiti koncentracije opasnih tvari u prostorijama (treba biti niža od maksimalno dozvoljenih koncentracija sukladno Pravilniku o maksimalno dopustivim koncentracijama štetnih tvari u atmosferi radnih prostorija… (NN92/993), a u protivnom neodloženo primijeniti mjere za sanaciju (čl.45.-48.).
11. Obavljati ispitivanja u radnim prostorijama mikroklime (temperature, vlažnosti i brzine strujanja zraka), buke i vibracija, opasnih radnih tvari, opasnih zračenja, rasvjete, u rokovima koji ne mogu biti duži od dvije (2)godine.
12. Redovno obavljati preglede svih strojeva i osobnih zaštitnih sredstava, kako bi u svakom trenutku bili ispravni. Strojeve i uređaje s povećanim opasnostima (Lista strojeva i uređaja s povećanim opasnostima) treba ispitivati na propisani način, i to prije njihovog stavljanja u upotrebu, svake dvije (2) godine njihove uporabe, te poslije rekonstrukcije ili premještanja (čl.51.-54.).
13. Osigurati zaštitu od požara te provedbu evakuacije i spašavanja. To podrazumijeva poduzimanje mjera da do požara ne dođe, a ako ipak dođe da se opasnost za radnike smanji na najmanju moguću mjeru. U vezi organizacije i provedbe evakuacije i spašavanja potrebno je izraditi Plan evakuacije i spašavanja iz objekta te osposobiti osobe koje će provoditi evakuaciju i spašavanje. Praktične vježbe moraju se provoditi najmanje jedanput u dvije godine (čl.59.-61.).
14. Organizirati i osigurati pružanje prve pomoći radnicima za slučaj ozljede na radu i njihovo upućivanje na liječenje u zdravstvenu ustanovu. Na svakih 20 radnika najmanje jedan mora biti osposobljen i određen za pružanje prve pomoći, te još po jedan na svakih daljnjih 50 radnika.
15. Provoditi prikladnim mjerama zaštitu nepušača od duhanskog dima, što praktički znači da treba odrediti mjera za pušenje i označiti ih te kontrolirati i sprječavati pušenje na zabranjenim mjestima (čl.63.).
16. Kontrolirati uživanje alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti tijekom rada i njihovo unošenje u radne prostorije. Treba osigurati primjenu propisane metode za provjeru alkoholiziranosti radnika (alkotest, komisijski zapisnik).U slučaju utvrđene alkoholiziranosti veće od 0,5 promila, dužan je radnika privremeno udaljiti s mjesta rada (čl. 64. i 65.).
17. Osnovati Odbor za zaštitu na radu ako zapošljava 50 ili više radnika, u sastavu poslodavac ili njegov ovlaštenik, stručnjak za zaštitu na radu, specijalist medicine rada i povjerenik radnika za zaštitu na radu. Predsjednik Odbora je poslodavac ili njegov ovlaštenik, koji su dužni sazvati sjednicu najmanje jedanput u tri (3) mjeseca (čl.66.-68.).
18. Omogućiti biranje ili imenovanje povjerenika radnika za zaštitu na radu, ako zapošljava 20 ili više radnika. Broj povjerenika, mandat i način izbora utvrđuju odredbe Zakona o radu. Povjerenik ima značajna prava i dužnosti da djeluje u interesu radnika u području zaštite na radu (čl.69.i 70.).
19. Omogućiti nadzor inspektora rada, te odrediti svog ovlaštenika koji će biti na raspolaganju inspektoru u vezi utvrđivanja činjenica, davanja obavještenja, stavljanja na uvid isprava i drugo (čl.71.).
20. Izvijestiti Državni inspektorat -inspekciju zaštite na radu o smrtnoj, težoj ili skupnoj ozljedi na radu odmah po nastanku događaja, a u daljnjem roku od 48 sati od nastanka događaja dostaviti i propisano pismeno izvješće. Izvijestiti o ozljedi na radu na obrascu OR (bolovanje duže od 3 dana)inspekciji rada ili HZZO u roku od 30 dana od dana nastanka ozljede (čl.72.).
21. Čuvati glavni projekt građevine iz kojeg je vidljiva primjena osnovnih pravila zaštite na radu, upute o korištenju strojeva i uređaja, te isprave o ispitivanju radnog okoliša, strojeva s povećanim opasnostima i o ispravnosti instalacija (čl.74.).
22. Voditi evidencije o radnicima osposobljenim za rad na siguran način, radnicima raspoređenim na poslove s posebnim uvjetima rada, strojeve i uređaje s povećanim opasnostima, opasnim radnim tvarima te o ozljedama na radu (čl.74.).
23.Voditi Knjigu nadzora, u koju mogu upisivati svoje odluke ovlaštenici poslodavca, stručnjak za zaštitu na radu, ovlaštena tvrtka koja obavlja poslove zaštite na radu za poslodavca te inspektor rada (čl.75.).
