Smanjenje povećane razine kolesterola u krvi može smanjiti rizik od srčanog napada i umiranja od koronarne bolesti
Kolesterol je tvar slična mastima. Nalazimo ju u ljudskom i životinjskom organizmu, dok ju biljke nemaju. Kolesterol ima različite važne funkcije u tijelu. Normalna razina te tvari u krvi je između 4,0 do 6,5 mmol/l. Neka kardiološka društva preporučuju da normalne razine budu već od 3,5 do 5,2 mmol/l. U slučajevima povećane količine kolesterola može doći do njegovog taloženja na unutarnjoj stijenci koronarnih arterija (krvne žile koje opskrbljuju srčani mišić krvlju). Te naslage sužuju lumen arterija i to suženje može ići do te mjere da naslage potpuno začepe krvnu žilu i obustave krvnu cirkulaciju. Rezultat toga je smrt određenog dijela srčanog mišića (infarkt) i često smrt takve osobe. Već odavno je ova činjenica ukazala stručnjacima da lagodan život, bez fizičkih aktivnosti i obilna ishrana, s mnogo masnoća, pridonose širenju epidemije srčanih bolesti. Utvrđeno je da su povećane koncentracije kolesterola u krvi, povišeni krvni tlak, pušenje i prekomjerna tjelesna težina, rizični faktori za pojavu srčanog koronarnog oboljenja.
U SAD-u je objavljena studija kojoj je cilj bio odgovoriti na jedno od najvažnijih i najkontroverznijih pitanja moderne medicine: može li smanjenje razine kolesterola u krvi smanjiti rizik od srčane bolesti i smrt od srčanog infarkta? Ispitivanje je trajalo ništa manje nego 12 godina i koštalo je 150 milijuna dolara (to je jedna od najvećih i najskupljih medicinskih studija koja je ikada obavljena). Studija je obuhvatila stotine tisuća ljudi, koji su bili ispitivani i praćeni u 18 medicinskih centara. Studija je jasno pokazala da smanjenje razine kolesterola u krvi može smanjiti rizik od srčanog napada i umiranja od koronarne srčane bolesti.
Međutim, ovdje valja istaknuti da nije sav kolesterol loš. Ustvari, on je važan, nužan sastavni dio organizma. Kolesterol se prenosi preko krvne cirkulacije. Za razliku od, recimo, soli ili šećera, kolesterol i slične masne supstance nisu topive u krvi. One su zato spajaju s proteinima (bjelančevinama) u krvi, tvoreći velike molekule “lipoproteine”.
Uz pomoć određenih mehanizama, kod nekih ljudi unutarnja stijenka arterija postaje s vremenom neravna, hrapava. Na takvu stijenku se onda lako natalože naslage kolesterola, sužujući lumen krvne žile, usporavajući krvnu cirkulaciju i stvarajući odlične uvjete za nastanak krvnog ugruška (tromba) ili potpunog začepljenja krvne žile.
Dobar i loš kolesterol
Lipoproteini koji prenose kolesterol, dijele se, s obzirom na gustoću, na lipoproteine visoke i niske gustoće. Ovisno o tome u kakvom se lipoproteinu nalazi kolesterol, dijelimo ga na dobar i loš. Istraživači su uočili da ljudi koji imaju visoke koncentracije lipoproteina niske gustoće (loš kolesterol), imaju visok rizik obolijevanja srčanih koronarnih žila. Oni ljudi koji imaju u krvi povećane količine lipoproteina visoke gustoće (dobar kolesterol), žive dugo bez srčanih oboljenja. Savjesne i redovne tjelovježbe, osobito one vježbe izdržljivosti, pomažu stvaranju korisnih lipoproteina visoke gustoće (nađeni su u trkača maratonaca). Ipak, valja istaknuti da je određena količina lipoproteina niske gustoće važan sastavni dio krvi svakog čovjeka.
1 jaje = 6,5 mmol/l
1 mali hamburger = 2,3 mmol/l
prsa mladog pileta = 2,3 mmol/l
9 srednjih škampi = 3,8 mmol/l
kuglica sladoleda = 1,2 mmol/l
2 palačinke = 1,9 mmol/l
orasi, lješnjaci = 0 mmol/l
Bez sumnje, rezultati ove studije uputili su ljude u čitavom svijetu (i još uvijek upućuju) na potrebu mijenjanja nekih navika naše prehrane. Cilj je smanjiti ukupni unos masnoća tako da se njihovo sudjelovanje u ukupnom unosu dnevnih kalorija smanji sa 40, na barem 30 posto. Preporučuje se smanjiti u prehrani visoko zasićene masnoće (životinjske masti) i smanjiti unos kolesterola (žumanjak, jetrica, mozak, bubrezi, mliječne masnoće – maslac), a istovremeno povećati unos kompleksnih ugljikohidrata (povrće, voće, žitarice, kruh, tjestenina).
Stručnjaci za prehranu utvrdili su da ribe, školjke, sojino, kukuruzno i drugo biljno ulje, čak snižavaju razinu kolesterola. Međutim, s redukcijom kolesterola se ne smije niti pretjerivati.
